REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 11 Us I-390/2022-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužiteljice Đ. T. iz Z., koju zastupaju opunomoćenici iz Z. o. u. N. M. & A. M., odvjetnici u Z., protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Z., uz sudjelovanje zainteresirane osobe I. R. iz D., koju zastupaju opunomoćenici iz O. d. V. i p., odvjetnici u R., radi izdavanja građevinske dozvole, 1. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-03/21-02/179, URBROJ: 531-07-01-03/10-22-2 od 19. siječnja 2022.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.

III. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave u Crikvenici KLASA: UP/I-361- 03/18-06/166, URBROJ: 2170/1-03-02/1-21-14 od 1. ožujka 2021. odbijen je zahtjev I. R., ovdje zainteresirane osobe u predmetu izdavanja građevinske dozvole na k.č.br. … k.o. D..

2. Protiv navedenog rješenja ovdje zainteresirana osoba izjavila je žalbu povodom koje je rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/21-02/179, URBROJ: 531- 07-01-03/10-22-2 od 19. siječnja 2022. poništeno citirano prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen tijelu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Tužiteljica je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijela tužbu ovom sudu u kojoj ističe da je tuženik donošenjem pobijanog rješenja nepravilno primijenio zakon, s obzirom da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, pa je iz pogrešno utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja, slijedom čega je i materijalno pravo pogrešno primijenjeno. Prije svega, naglašava da je pobijano rješenje doneseno u suprotnosti s uputom i pravnim shvaćanjima iznesenim u pravomoćnoj presudi Upravnog suda u Rijeci od 15. srpnja 2020. poslovni broj UsI-…, pri čemu je tuženik na grub način potpuno omalovažio upute i pravna shvaćanja suda. Gore naznačena presuda UsI-.. donesena je povodom upravne tužbe tužiteljice, koja je podnesena protiv rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja KLASA: UP/II-361-03/19-02/80 od 16. travnja 2019., a kojim je odbijena žalba tužiteljice protiv građevinske dozvole Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave Crikvenica KLASA: UP/I-361-03/18-06/166 od 18. siječnja 2019. U rubriciranoj upravnoj stvari, postupak za izdavanje sporne građevinske dozvole za rekonstrukciju i nadogradnju stambene građevine, pokrenut je i vodi se po zahtjevu I. R., ovdje zainteresirane osobe, a na temelju dokumentacije koju čini glavni projekt oznake 07716-gp, od svibnja 2017. godine (dopuna u listopadu 2018. godine) izrađen od tvrtke S. F. j.d.o.o. R., B. 15, te na temelju naknadno priloženog geodetskog projekta- stambena zgrada (rekonstrukcija) k.o. D. na k.č.br. … koji je izradio G. d.o.o. od 28. rujna 2018. I zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, kao i geodetski projekt i glavni projekt prešućuju i pokušavaju prikriti činjenicu da je građevina koja je predmet rekonstrukcije i nadogradnje izgrađena ne samo na k.č.br. … k.o. D., već i na k.č.br. … k.o. D., a koja je nekretnina u vlasništvu tužiteljice, a kako je to nesporno utvrđeno pravomoćnim i izvršnim rješenjem o izvedenom stanju od 15. listopada 2013. KLASA: UP/I-361-03/12-13/191 u kojem se jasno navodi da je stambena građevina izgrađena na k.č.br. … i … k.o. D.. Nadalje, i geodetski projekt izrađen je za stambenu zgradu (rekonstrukciju) na k.č.br. … k.o. D. bez da je u obzir uzeto rješenje o izvedenom stanju i činjenica da je stambena zgrada za čiju se rekonstrukciju i dogradnju građevinska dozvola traži izgrađena i na k.č.br. … k.o. D.. I u samom glavnom projektu neistinito se, ne uvažavajući rješenje o izvedenom stanju pod toč. 2.1.2. navodi da je građevina smještena na k.č.br. … k.o. D., što ne odgovara istini. S tim u vezi, upravo je u presudi Upravnog suda u Rijeci jasno iznesena uputa i pravno shvaćanje tog suda prema kojem bez formiranja građevne čestice za zgradu koja je predmet postupka, a koja je nesporno ozakonjena na dvije katastarske čestice, od kojih je jedna u vlasništvu i posjedu tužiteljice, nije moguće izdavanje zatražene građevinske dozvole za rekonstrukciju i nadogradnju. Nadalje, izneseno je i shvaćanje da podnositelj zahtjeva za izdavanje sporne građevinske dozvole nije postupio u skladu s odredbom čl. 70. Zakona o gradnji te u postupku nije priloženo rješenje o utvrđenju građevne čestice, odnosno geodetski projekt potreban za formiranje iste, a koji bi činio sastavni dio glavnog projekta za izdavanje građevinske dozvole. Takvo pravno shvaćanje Upravnog suda tuženik nastoji grubo omalovažiti paušalnim citiranjem navodne sudske prakse prema koje se "geodetski projekt koji je snabdijevan potvrdom Državne geodetske uprave da je isti izrađen u skladu s Pravilnikom o geodetskom projektu te da odgovara svrsi za koju je izrađen i može se koristiti za potrebe katastra ne može razmatrati u postupku izdavanja građevinske dozvole…". Opisanim postupanjem tuženik nezakonito pokušava zaobići i ignorirati inače jasnu odredbu čl. 157. st. 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13 i 65/17, dalje: Zakon o prostornom uređenju) kojim je propisano da ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne četice. Ujedno, st. 2. toč. 5. istog članka Zakona propisano je kako se smatra da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine ako se radi, između ostalog, o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu. Nadalje, tuženik pokušava zaobići i jasne odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama ("Narodne novine" broj 86/12 i 143/13, dalje ZPNIZ), kojim je u čl. 20. st. 1. propisano kako se rješenje o izvedenom stanju donosi, ovisno o zahtjevu podnositelja zahtjeva, za jednu ili više nezakonito izgrađenih zgrada na jednoj i/ili više katastarskih čestica, dok je st. 2. tog članka propisano da se građevna čestica zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju utvrđuje sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju. Osim gore iznesenog, iako je prema rješenju o izvedenom stanju legaliziran samostojeći objekt koji je izgrađen na k.č.br. … i .. k.o. D., na kojem rekonstrukcija nije moguća ni dopuštena s obzirom na odredbe Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice, kojim se samo postojeće građevine udaljene manje od 4 m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1 m mogu nadograđivati, što u predmetnoj stvari nije slučaj, tuženik osim što pokušava u prvostupanjskom tijelu sugerirati da je izdavanje građevinske dozvole moguće bez postojanja rješenja o utvrđenju građevne čestice, pokušava tom tijelu sugerirati i da zanemari činjenicu da sporni objekt prema rješenju o izvedenom stanju predstavlja samostojeći objekt. Tako tuženik sada smatra kako je sporna građevina koja je predmet rekonstrukcije polugrađena (dvojna), jer da je njezin funkcionalni dio prizemlja navodno prislonjen na među. Međutim, odredbama Prostorno plana uređenja Grada Crikvenice dvojne višestambene građevine prislanjanju se jednom stranom uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, što ovdje nije slučaj, jer osim što do danas nije utvrđena građevna čestica za sporni objekt pa nisu razvidne niti granice građevne čestice, nije točno ni da bi sporni objekt bio prislonjen uz građevinu koja je u vlasništvu tužiteljice, a koja je izgrađena na zk.č.br. … k.o. D.. S druge pak strane, sporni objekt nije zasigurno s drugim dijelovima (istakom) udaljen od granica susjednih građevina na način kako je to propisano odredbama Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice. S tim uvezi, parametri rekonstrukcije i lokacijski uvjeti nisu u skladu s odredbama Prostornog plana Grada Crikvenice, a navodi tuženika prema kojima bi se eto imalo smatrati da su Urbanističkim planom Dramalj na odgovarajući način propisani uvjeti za rekonstrukciju građevine, iako je iz presude poslovnog broja UsI-… jasno da se u predmetnoj pravnoj stvari imaju primijeniti odredbe Prostornog plana Grada Crikvenice, predstavljaju ništa više osim daljnjih nezakonitih i samovoljnih teza tuženika.

4. Slijedom svega navedenog, predloženo je poništiti osporavano rješenje tuženika. Tužiteljica je ujedno zatražila naknadu troška sastava tužbe.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

6. Zainteresirana osoba se u odgovoru na tužbu pridružila navodima tuženika iz odgovora na tužbu te je predložila odbiti tužbeni zahtjev uz obvezivanje tužiteljice na naknadu troškova upravnog spora.

7. U tijeku spora održana je rasprava 24. kolovoza 2022. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Rasprava je na temelju odredbe čl. 37. st. 3. ZUS-a u svezi s čl. 39. st. 2. ZUS-a održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika. Na predmetnoj raspravi opunomoćenica tužiteljice istaknula je kako ostaje u cijelosti kod navoda iz tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva. Još jednom je napomenula kako iz rješenja o izvedenom stanja od 15. listopada 2013. jasno proizlazi da je stambena zgrada izgrađena na k.č.br. … k.o. D. kao i na nekretnini u vlasništvu tužiteljice označene kao k.č.br. … k.o. D., dok građevna čestica nikad nije formirana. S druge pak strane, navodni ispravak međe na koji se poziva zainteresirana osoba i Ured za katastar Crikvenica učinjen je potpuno netransparentno bez postojanja valjane dokumentacije, elaborata ili bilo kakve tehničke podloge te bez da je o njemu obaviještena kako tužiteljica ili njezini pravni prednici. Tužiteljica je pokušavala u više navrata doći do dokumentacije na temelju koje su promjene na međi u katastru navodno mijenjane, ali do danas nije uspjela doći u posjed takve dokumentacije. S obzirom da se na takav način grubo zadire u prava vlasništva tužiteljice, a isto može biti relevantno i za ovaj postupak, ukoliko sud smatra potrebnim predlaže se od Ureda za katastar Crikvenica zatražiti cjelokupnu dokumentaciju, elaborate i skice koji bi opravdali postupanje katastra i oduzimanjem veće površine zemljišta iz vlasništva tužiteljice u postupku o kojem ona nije imala nikakvog saznanja. U odnosu na odluku da geodetski projekt koji je snabdijevan potvrdom geodetske uprave da je isti izrađen u skladu s Pravilnikom o geodetskom projektu te da odgovara svrsi za koju je izrađen pa da se može koristiti za potrebe katastra, odnosno da se ne može razmatrati u postupku izdavanja građevinske dozvole, takva odluka ne može biti relevantna u situaciji u kojoj geodetski projekt koji je izrađen se odnosi samo na objekt izgrađen na k.č.br. … k.o. D., iako se radi o situaciji u kojoj je isti objekt izgrađen i na k.č.br. … jer bi takvo shvaćanje dovelo u pitanje prava i mogućnosti tužiteljice da štiti svoja prava vlasništva, a i pravo na djelotvornu sudsku zaštitu. Napomenula je kako je tužiteljica nakon uvida u predmetni geodetski projekt pokrenula postupak kontrole istog kod katastra Crikvenica, nakon čega je održan očevid na licu mjesta kako bi se utvrdilo postoji li spor o međama, a s obzirom da geodetski projekt nije mogao i smio biti potvrđen u takvom slučaju. Na samom očevidu utvrđen je spor o međi kako od strane tužiteljice tako i od strane susjeda na desnoj strani međe, te je isto zapisnički konstatirano. I zbog opisanog predmetni geodetski projekt zbog spora o međi, a sukladno geodetskim propisima nije mogao biti potvrđen, s time u vezi predlaže se da sud zatraži i taj zapisnik od katastra Crikvenica, a ukoliko isti nije priložen predmetu Us I- …. Predložila je usvajanje tužbenog zahtjeva.

8. Na istom ročištu opunomoćenica zainteresirane osobe istaknula je kako ostaje kod navoda iz odgovora na tužbu. Povodom očitovanja opunomoćenice tužiteljice istaknula je da iznijeti navodi u većem dijelu nisu ni točni ni istiniti. Prema sadašnjem stanju prijeporne nekretnine čija se rekonstrukcija dozvolom traži, radi se o jednoj čestici koja nije mijenjana, a tek je nakon donošenja rješenja o legalizaciji objekta u katastru po službenoj dužnosti proveden postupak ispravka oblika čestice. To je utvrđeno tijekom svih provedenih postupaka, a isto proizlazi i iz potvrde Ureda za katastar u Crikvenici od 25. rujna 2018. kojemu prileže i kopije plana od 1998. na ovamo, a isto prileži odgovoru na tužbu. Dakle nema govora da bi se radilo o dvije čestice, već se radi samo o jednoj i iz tog razloga nije potrebno ishođenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice, jer je ista formirana prema stanju katastarske čestice. Prateći sve iznijeto tijekom današnjeg ročišta opunomoćenica zainteresirane osobe u slučaju da bi sud odlučio ići u daljnji postupak predlaže da sud prije svega donese odluku o provođenju očevida na licu mjesta kako bi se stekao dojam i utvrdilo stvarno stanje nekretnine što bi uvelike olakšalo razumijevanje cijele situacije. Nastavno tome, ne protivi se pribavljanju dokumentacije koju predlaže opunomoćenica tužiteljice, iako po mišljenju opunomoćenice zainteresirane osobe, iz iste ne proizlazi ono što opunomoćenica tužiteljice tvrdi, no ocjenu svega dati će sud. Predložila je odbijanje tužbenoga zahtjeva. Opunomoćenica tužiteljice nadalje je istaknula da u odnosu na izmjene međe u katastru osobito stavlja naglasak na sve kopije katastarskog plana koje su priložene u predmetu Us I-…. Opunomoćenica zainteresirane osobe istaknula je da međa nije mijenjana i da je ona ista desetljećima. Opunomoćenica tužiteljice istaknula je da je međa sporna.

8. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora pri tome odbivši provesti po strankama ostale predložene dokaze ocijenivši da potonji nisu relevantni za rješavanje ove upravne stvari kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisima predmeta upravnoga postupka i upravnog spora.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

10. Prvenstveno valja naglasiti kako je tužbom pobijano rješenje tuženika doneseno u ponovnom postupku nakon što je presudom ovog suda poslovni broj UsI-… od 15. srpnja 2020. poništeno rješenje tuženika i izdana građevinska dozvola. U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo odbilo je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole uz obrazloženje da se predmetne čestice nalaze sukladno Prostornom planu uređenja Grada Crikvenice Crikvenice ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 25/07 i 49/11, "Službene novine Grada Crikvenice" broj 17/14, 34/14, 21/16, 23/16-proč. tekst, 70/19, dalje PPUG) unutar građevinskog područja naselja Dramalj Centar NA13 za koje područje je na snazi Urbanistički plan uređenja Dramalj Centar ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 18/18, "Službene novine Grada Crikvenice" broj 3/15, dalje: UPU), a da se te čestice prema spomenutom UPU-u nalaze unutar zone stambene gradnje (višestambene zgrade 3 do 4 stana – Sm), kao i da taj UPU ne sadrži odredbe o rekonstrukciji stambenih zgrada, pa da je radi toga potrebno primijeniti Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice i to čl. 33. koji propisuje uvjete za izgradnju, odnosno rekonstrukciju višestambenih slobodnostojećih građevina, a kojim je, između ostalog propisano da se prostojeće građevine udaljenje manje od 4 metra od granice građevne čestice, ali ne manje od 1 metra mogu nadograđivati u postojećim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. U obrazloženju prvostupanjskog rješenja se navodi i da je uvidom u projektnu dokumentaciju, broj glavnog projekta 07/16 od svibnja 2017. godine, str. 2. tlocrt prizemlja, postojeće stanje, kao i str. 6. tlocrt prizemlja, novo stanje, vidljivo da zgrada koja je predmet rekonstrukcije ima na sjevernoj strani dio duljine 12,47 m, te maksimalne širine 3,30 m, koji se sastoji od spremišta, kupaone i ljetne kuhinje koji dio se nalazi na samoj međi s k.č.br. … k.o. D., te u malom dijelu prelazi na k.č.br. … k.o. D.. Nadalje se u tom obrazloženju navodi da iako se zgrada ne rekonstruira, odnosno ne nadograđuje na tom dijelu, nego na središnjem dijelu, koji je odmaknut od međe s k.č.br. … k.o. D. na cca 3 metra, da je mišljenja da se predmetna zgrada ne može rekonstruirati i nadograditi.

11. Donoseći pobijanu odluku tuženik se prije svega referirao u odnosu na presudu ovog suda poslovni broj UsI-… od 15. srpnja 2020., a temeljem koje je predmet vraćen na ponovno postupanje. Tako tuženik ističe kako je u istoj izneseno pravno shvaćanje da u postupku izdavanja predmetne građevinske dozvole nije bio izrađen adekvatan geodetski elaborat (radi se o geodetskom projektu) pa da se iz tog razloga nije mogla sa sigurnošću utvrditi građevna čestica za građevinu koja je predmetom ove rekonstrukcije, a posljedično tome niti svi ostali kriteriji potrebni za rekonstrukciju odnosno nadogradnju te građevine.

12. Međutim, tuženik predmetno smatra protivnim pravnom shvaćanju zauzetom u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž- … od 8. travnja 2021. prema kojem se geodetski projekt koji je snabdijeven potvrdom Državne geodetske uprave da je isti izrađen u skladu s Pravilnikom o geodetskom projektu te da odgovara svrsi za koju je izrađen i može se koristiti za potrebe katastra ne može razmatrati u postupku izdavanja građevinske dozvole, a da se svi prigovori vezani uz izradu geodetskog projekta mogu iznositi u postupku radi provedbe tog projekta (katastarski postupci). S tim u vezi je utvrđeno da je geodetski projekt koji prileži spisu oznake 18/143 snabdijeven potvrdom Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Crikvenica (KLASA: 932-06/18-02/418 od 17. listopada 2018.) da je isti izrađen u skladu s Pravilnikom o geodetskom projektu te da odgovara svrsi za koju je izrađen i može se koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Obzirom na izneseno, valja reći kako sud dijeli stajalište tuženika da je u ovome sporu valjalo primijeniti predmetnu praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

13. Nastavno, imajući na umu mjerodavni normativni okvir, sud u cijelosti prihvaća jasne i argumentirane razloge koje obrazlaže tuženik u pobijanom rješenju referirajući se na prvostupanjske razloge odbijanja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. Naime, odredbom čl. 34. PPUG Crikvenice propisano je da se rekonstrukcija postojećih višestambenih dvojnih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji i prenamjene vrši u skladu s uvjetima za nove građevine, a odredbom čl. 44. st. 6. UPU-a Dramalj Centar su propisani uvjeti za gradnju novih višestambenih dvojnih građevina, dok je st. 7. istog članka i spomenutog UPU-a propisano da ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice veći od propisanih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati, za sve vrste gradnje. UPU na taj način dovodi u odnos koeficijente propisane za postojeće zgrade i propisane koeficijente za nove zgrade, a to se može primijeniti samo u slučaju rekonstrukcije postojeće građevine, pa iako termin rekonstrukcija nije naveden u spomenutoj odredbi, u sadržajnom smislu ovom odredbom se kao i kod odredbe čl. 34. PPUG Crikvenice propisuje da se prilikom rekonstrukcije može povećati gabarit postojeće građevine u skladu s uvjetima za nove građevine, a da se pritom postojeći (ostvareni koeficijenti), ako su veći od propisanih za nove mogu zadržati bez povećanja. Radi toga se smatra da su UPU-om na odgovarajući način propisani uvjeti za rekonstrukciju ove vrste građevina. Sud također prihvaća i zaključak tuženika da je postojeća građevina koja je predmet rekonstrukcije poluugrađena (dvojna) jer je njezin funkcionalni dio prizemlja prislonjen na među, a što je vidljivo na geodetskoj situaciji kao i na prikazu postojećeg stanja, tlocrtu prizemlja (list 2) te na presjeku A-A spisu priloženog glavnog projekta oznake 07/16 iz svibnja 2017. godine – dopuna listopad 2018. godine.

14. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika ocjenjeno je zakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan, kako je to navedeno u toč. I. izreke ove presude.

15. Budući da je tužiteljica u cijelosti izgubila predmetni upravni spor, to ista na temelju odredbe čl. 79. toč. 4. ZUS-a nema pravo na naknadu troškova spora pa je stoga podneseni zahtjev odbijen kao neosnovan (toč. II. izreke presude).

16. Zainteresirana osoba je postavila zahtjev za naknadu troškova spora u nespecificiranom iznosu. Iako bi prema odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a imala pravo na naknadu troškova spora, kako ga nije specificirala, zahtjev joj je odbijen (toč. III. izreke presude).

U Rijeci 1. rujna 2022.

Sutkinja

Dubravka Zec v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.