Republika Hrvatska

Općinski sud u Makarskoj

Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2

6 Ps-37/19-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu tog suda Barbari Mendeš, u pravnoj stvari tužitelja stečajna masa iza C.-I. d.d. u stečaju, Split, OIB:…, zastupan po stečajnoj upraviteljici A.-R., S., OIB: .., kao sljednik S.-I. d.o.o., zastupan po punomoćniku M. D., odvjetniku u Z., protiv tuženika A. M. iz Z., OIB: …, zastupana po punomoćniku Ž. R., odvjetniku u M., radi iseljenja i predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave dana 20. srpnja 2022. godine, u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, tužene osobno, uz punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu presude 1. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženici da iseli iz nekretnine upisane u čest. zgr. 1194, koju čine zgrada i dvorište, ukupne površine 3343 m2, k.o. 317063 M.-M., upisanu u ZU 3023, suvlasnički dio 757/5624 etažno vlasništvo (E-154), poslovni prostor oznake 1 na nivou "E" u površini 757,63 m2, u etažnom elaboratu označen tirkizno plavom bojom, i to iz dijela nekretnine koji u naravi predstavlja stan br. 10 površine 50,04 m2 sa balkonom površine 8,33 m2 te ostavu br. 2 površine 7,12 m2 na nivou "E", te se nalaže tuženici i da tu nekretninu slobodnu od osoba i stvari preda u posjed tužitelju, u roku od 15 dana, a sve pod prijetnjom ovrhe.

Tuženica je dužna nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u roku od 15 dana zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, a sve pod prijetnjom ovrhe."

II/ Dužan je tužitelj, u roku od 15 dana, naknaditi tuženoj na ime troškova predmetnog postupka, iznos od 25.000,00 kn, uvećan za zatezne kamate koje teku od dana presuđenja, pa do isplate i koje se određuju sukladno članku 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodni tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj stečajna masa iza C.-I. d.d. u stečaju je kod ovog suda, kao stvarno i mjesno nadležnog, ustao tužbom protiv tužene A. M., u kojoj navodi da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u ZU 3023 k.o. 317063 M.-M., čest. zgr. 1194 koju čine zgrada i dvorište ukupne površine 3343 m2, kao suvlasnički udio 757/5624 etažno vlasništvo (E-154), poslovni prostor oznake 1 na nivou "E" u površini 757,63 m2, u etažnom elaboratu označen tirkizno plavom bojom. Predmetna nekretnina upisana je u zemljišnim knjigama kao jedna etaža površine 757,63 m2. U zemljišnim knjigama kao vlasnik je u ovom trenutku upisano trgovačko društvo S. I. d.o.o. koje je prednik ovdje tužitelja. Tužena bez valjane pravne osnove koristi navedenu nekretninu u dijelu iste kao stambeni prostor. Predmetno je između ostalog razvidno iz činjenice što tužena kao vlasnica nije upisana u zemljišnim knjigama, te ista niti ne posjeduje valjanu ispravu, odnosno titulus eventualnog stjecanja prava vlasništva nekretnine, a niti bilo kakvu ispravu iz koje bi bilo razvidno da je vezano za predmetnu nekretninu na bilo koji način isplatila eventualnu kupoprodajnu cijenu. Također, tužena se tužitelju obratila sa izlučnim zahtjevom u stečajnom postupku vezano za nekretninu koja predstavlja u naravi stan br. 10 50,04 m2 sa balkonom površine 8,33 m2 te ostavu br. 2 površine 7,12 m2 na nivou "E" u P. S.. N. u M. , sagrađen na čest. zgr. 1194 k.o. M.-M., upisan u ZU 3023, a koja je navodno dijelom nekretnine čest. zgr. 1194 k.o. M.-M., upisan u ZU 3023, iako iz izlučnog zahtjeva kao niti isprava koje su dostavljene uz isti, nije razvidno da je ista vlasnica predmetne nekretnine. Predmetni navodni ugovor zaključen je vezano za nekretninu u naravi stan, a koji se iz teksta predmetnog ugovora nalazi u ZU 3023 M.-M. sve vezano za nekretninu i u dijelu iste iz točke I ove tužbe koja u naravi predstavlja jednu etažu površine 757,63 m2. S obzirom na gore navedeno, a posebno na činjenicu da je tužitelj isključivi zk vlasnik navedene nekretnine koju neovlašteno posjeduju tužena, tužitelj ustaje ovom tužbom i tužbenim zahtjevom kojim traži da se naloži tuuženoj da iseli iz nekretnine upisane čest. zgr. 1194, koju čine zgrada i dvorište, ukupne površine 3343 m2, ZU 3023 k.o. M. – M., kao suvlasnički udio 757/5624 etažno vlasništvo (E-154), poslovni prostor oznake 1 na nivou "E" u površini 757,63 m2, u etažnom elaboratu označen tirkizno plavom bojom, i to iz dijela nekretnine koji u naravi predstavlja stan br. 10 površine 50,04 m2 sa balkonom površine 8,33 m2, te ostavu br. 2 površine 7,12 m2 na nivou „E“, te se nalaže tuženoj da tu nekretninu slobodnu od osoba i stvari preda u posjed tužitelju, sve uz naknadu troškova tužitelju.

2. U svom odgovoru na tužbu, tužena ističe da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja kao neosnovanima, pa predlaže sudu da tužitelj bude odbijen s tužbenim zahtjevom te da se tužitelju naloži da tuženici naknadi troškove ovog parničnog postupka, a sve iz sljedećih razloga: Da bi tužitelj, osnovano, od suda mogao zahtijevati pružanje sudske zaštite u ovom postupku, odnosno zahtijevati da sud naloži tuženici da se iseli iz nekretnine koja je predmet spora u ovoj pravnoj stvari, tužitelj, sukladno odredbi čl. 161. i 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, mora dokazati da je sporna nekretnina njegovo vlasništvo i da se ista nalazi u posjedu tužene. Tužena, sukladno odredbi čl. 163. ZVDSP, ima pravo odbiti predaju sporne nekretnine tužitelju ako ima pravo koje ju ovlašćuje na posjedovanje sporne nekretnine (pravo na posjed). Neosnovani su navodi tužitelja iznijeti u činjeničnom dijelu tužbe, da bi tužitelj bio vlasnik sporne nekretnine te da tužena bez valjane pravne osnove koristi spornu nekretninu. Suprotno naprijed navedenom, tužitelj nije vlasnik sporne nekretnine, a tužena spornu nekretninu koristi temeljem valjanog pravnog osnova za stjecanje prava vlasništva na spornoj nekretnini, pa time ima i pravo koje je ovlašćuje na posjedovanje istih. Tužitelj nije vlasnik sporne nekretnine. Upis prava vlasništva pravnog prednika tužitelja, S.-I. d.o.o. M., u zemljišnoj knjizi za k.o. M.-M., u ZU 3023, pod r. br. 154 na suvlasničkom dijelu od 757/5624, čest. zgr. 1194, zgrada i dvorište, površine 3343, s kojim suvlasničkim dijelom je povezano pravo vlasništva poslovnog prostora oznake 1, na nivou "E" površine 757,63 m2, u etažnom elaboratu označeno tirkizno plavom bojom, samo je formalan i bez stvarnog sadržaja prava vlasništva, te ovaj upis ne odražava stvarno stanje vlasništva na predmetnoj nekretnini. Prije svega, ističe se da predmetna, sporna nekretnina (naprijed opisani dio čest. zgr. 1194 ZU 3023 k.o. M.-M.) po svojoj namjeni ne predstavlja poslovni prostor, kako je ista opisana u zemljišnoj knjizi, već stambeni prostor, ukupno 14 stambenih jedinica. Naime, pravni prednik tužitelja, S.-I. d.o.o. M. je 2000. godine, nakon što je izvršeno i u zemljišnoj knjizi provedeno etažiranje čest. zgr. 1194 ZU 3023 k.o. M.-M., je na dijelu koji je u zemljišnoj knjizi upisan i opisan kao 154 suvlasnički dio 757/5624 etažno vlasništvo (E-154), poslovni prostor oznake 1, na nivou "E", površine 757,63 m2, u etažnom elaboratu označeno tirkizno plavom bojom, koji dio je u to vrijeme predstavljao ravnu armirano betonsku ploču (neizgrađeni dio), nadogradio 14 stambenih jedinica, koje je zajedno sa pripadajućim suvlasničkim dijelom čest. zgr. 1194 ZU 3023 k.o. M.-M., prodao trećim osobama. Jednu od tih stambenih jedinica i to baš predmetni stan br. 10., na nivou "E" površine 50,04 m2, sa balkonom površine 8,33 m2 zajedno sa pripadajućim suvlasničkim dijelom od 58/5624 čest. zgr. 1194 ZU 3023 k.o. M.-M., te ostavu oznake br. 2 korisne površine 7,12 m2 zajedno sa pripadajućim suvlasničkim dijelom od 7/5624 čest. zgr. 1194, ZU 3023 K.O. M.-M., pravni prednik tužitelja S.-I. d.o.o. M., prodao je i predao u posjed i vlasništvo pravnom predniku tužene P. P., a pravni prednik tužene je pravnom predniku tužitelja S.-I. d.o.o. u cijelosti isplatio ugovorenu kupoprodajnu cijenu (članak 3. Kupoprodajnog ugovora br. 63/01 od 14. lipnja 2001. godine i čl. 3. Kupoprodajnog ugovora br. 114/01 od 17. listopada 2001. godine). Kupoprodajnim ugovorom od 8. veljače 2005. godine P. P. prodao je predmetne nekretnine tuženoj te je uveo u isključivi posjed i vlasništvo ovih nekretnina. Da tužitelj nije vlasnik spornih nekretnina, vidljivo je i iz rješenja Trgovačkog suda u Splitu br. 14 St-2058/2015 od 8. rujna 2016., o otvaranju stečajnog postupka nad C.- I., koje rješenje je tužitelj dostavio u spis, i u obrazloženju kojeg se navodi da osobe ovlaštene za zastupanje D.- C.-I. d.o.o. M., nisu podnijele sudu popis imovine i obveza, a što bi iste u skladu sa svojim zakonskim obvezama učinili da je D. – C.-I. d.o.o. M. imao imovinu, kojom se može namiriti tražbina vjerovnika u iznosu od 492.949,04 kn. Dakle, tužitelj nije vlasnik spornih nekretnina, a tužena sporne nekretnine koristi temeljem valjanog pravnog osnova za stjecanje prava vlasništva na spornim nekretninama, koji ju ovlašćuje na posjedovanje istih, Kupoprodajnog ugovora od 8. veljače 2005. godine koji je sklopila sa stvarnim vlasnikom i posjednikom P. P., a on je vlasništvo stekao temeljem Kupoprodajnog ugovora br. 114/01 od 17. listopada 2001. i Kupoprodajnog ugovora od 8. veljače 2005., koje je sklopio s pravnim prednikom tužitelja S.-I. d.o.o. M. i po kojim ugovorima su stranke u potpunosti ispunile svoje obveze (S.-I. d.o.o. M. predao pravnom predniku tužene u posjed i vlasništvo predmetne nekretnine, a pravni prednik tužene isplatio S.-I. d.o.o. M., u cijelosti ugovorenu kupoprodajnu cijenu). I na kraju, ističe se da je tužena kao zakoniti, istiniti i pošteni posjednik, vlasništvo sporne nekretnine stekla na temelju zakona, dosjelošću, sukladno odredbi čl. 159. st. 2. ZVDSP.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige ZU 3023 k.o. M.-M. (list 4 spisa), preslik izvatka iz sudskog registra za tužitelja (list 5 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Splitu br. 14. St-2058/2015 od 8. rujna 2016. godine (list 6-8 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Splitu br. 14. St-296/2018 od 27. travnja 2018. godine (list 9-14 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda (list 15 spisa), prijava tražbine u stečajnom postupku od 24. srpnja 2019. godine (list 16 spisa), kupoprodajni ugovor br. 63/01 od 14. lipnja 2001. godine (list 17-19 spisa), kupoprodajni ugovor br. 114/01 od 17. listopada 2001. godine (list 20-23 spisa), kupoprodajni ugovor od 8. veljače 2005. godine (list 24-26 spisa), tabularna izjava od 24. veljače 2000. godine (list 43 spisa), saldo konto kartica S. I. M. 2001. godina od 24. svibnja 2002. godine (list 50 spisa), izvadak Z. za platni promet (list 51-52 spisa), izveo dokaz saslušanjem predloženih svjedoka P. P. i M. S. (list 61-64 spisa), J. J. (list 68-70 spisa), izveo dokaz saslušanjem stečajnog upravitelja tužitelja i tužene u svojstvu parničnih stranaka (list 70-72 spisa).

4. Nakon čega je sud cijeneći rezultate provedenog dokazanog postupka, temeljem odredbe čl.7. i 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08-odluka USRH, 123/08-ispr., 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 dalje u tekstu ZPP), odlučio kao u izreci.

5. Tužitelj i tužena popisali su troškove postupka.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja sud je utvrdio neosnovanim.

7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige ZU 3023 k.o. M. –M. (list 4 spisa), utvrđeno je da je na čest. zgr. 1194, zgrada I dvorište ukupne površine 3343 m2, pod rednim brojem 154, na suvlasničkom dijelu: 757/5624 etažno vlasništvo (E-154)

– poslovni prostor oznake 1 na nivou “E” u površini 757,63 m2 u etažnom elaborate označeno tirkizno plavom bojom upisan S. – I. d.o.o. M..

12. Uvidom u podatke o poslovnom subjektu iz sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu (list 5 spisa), utvrđeno je da je pod MBO: .., OIB: .., upisan poslovni subjekt naziva: Stečajna masa iz C. – I. dioničko društvo za trgovinu, ugostiteljstvo, usluge i investicije u stečaju, S. masa iza C. – I. d.d. u stečaju, sa sjedištem u S., pravnog oblika: stečajna masa- Stečajni upravitelj A. R., OIB: …, Split. Temelj upisa stečajne mase: rješenje Trgovačkog suda u Splitu br. ST-296/2018 od 27. travnja 2018. god. Pod rednim brojem 1. zabilježbe navedeno je da je stečajna masa nastala iza subjekta C. – I. dioničko društvo za trgovinu, ugostiteljstvo, usluge i investicije u stečaju, MBS: ..

8. Uvidom u rješenje Trgovačkog suda u Splitu broj 14.St-2058/2015 od 8. rujna 2016. godine (list 6-8 spisa), utvrđeno je da je istim otvoren skraćeni stečajni postupak na d dužnikom C. I. d.d., da je za stečajnog upravitelja imenovana A. R., a istim rješenjem je i zaključen stečajni postupak te je određeno da će nakon pravomoćnosti navedenog rješenja se dužnik brisati iz sudskog registra.

9. Uvidom u rješenje Trgovačkog suda u Splitu broj St-296/2018 od 27. travnja 2018. godine (list 9-14 spisa) utvrđeno je da se istim određuje nastavak postupka radi naknadne diobe pronađene stečajne mase u zaključenom stečajnom postupku na bivšim stečajnim dužnikom C. I. d.d., te da se stečajni postupak nastavlja u odnosu na stečajnu masu, a za stečajnu upraviteljicu je imenovana A. R..

10. Uvidom u povijesni izvadak iz sudskog registra (list 15 spis) utvrđeno je da je tvrtka C. I. d.d. u stečaju brisana iz sudskog registra dok je kao prednik iste navedena tvrtka S. I. d.o.o..

11. Uvidom u obrazac prijava tražbine u stečajnom postupku, obrazac 18 i obavijest o postojanju izlučnog prava izlučnih vjerovnika od 16. ožujka 2019. god. (list 16-17 spisa), utvrđeno je da je prijavu stečajnoj upraviteljici A. R. O.: … S. posl. br. St-296/218, kao vjerovnik podnijela A. M. O.: …Z..

12. Uvidom u kupoprodajni ugovor br. 63/01 od 14. lipnja 2001. godine (list 17-19 spisa), utvrđeno je da je ugovor zaključen između ugovornih stranaka S.-I. d.o.o. iz M., , zastupan po direktoru J. J. kao prodavatelju i P. P. iz P.,JMBG …, kao kupca. Predmet kupoprodaje opisan u članku 1, ugovora koji prodavatelj kao vlasnik prodaje i predaje, a kupac kupuje i preuzima, suvlasnički dio od 58/5624 dijela nekretnine označene sa čest. zgr. 1194 ZU 3023 k.o. M. – M., s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine što predstavlja stan br. 10 korisne površine 50,04 m2 + balkon 8,33m2, a nalazi se na adresi M.. Stan dovršen po sistemu ROH -BAU U članku 2. ugovora navedene je ugovorena kupoprodajna cijena stana utvrđena u neto iznosu od 280.759,69 kn + PDV 49.143,79 kn= 329.903,48 kn (bruto), osnovica za promet nekretnina iznosi 57.378,79 kn. U članku 3. ugovora utvrđeno je da je kupac u cijelosti podmirio svoju obvezu prema prodavatelju, pa ga prodavatelj ovlašćuje da može temeljem ovog ugovora, a bez daljnjeg sudjelovanja prodavatelja podnijeti prijedlog zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda radi uknjižbe prava vlasništva stana na njegovo ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena prodavatelja kao dosadašnjeg vlasnika. Ugovor je potpisan od strane direktora prodavatelja S.-invest d.o.o. J. J. i kupca P. P. čiji potpis su ovjereni kod javnog bilježnika A. B. sa sjedištem u M. pod brojem OV-1215/01, OV-1216/01 dana 22. kolovoza 2001. god.

13. Uvidom u kupoprodajni ugovor br. 114/01 od 17. listopada 2001. godine (list 20-23 spisa), ugovor zaključen između ugovornih stranaka S.-I. d.o.o. iz M., zastupan po direktoru J. J. kao prodavatelju i P. P. iz P., B., JMBG …, kao kupca. Predmet kupoprodaje opisan u članku 1, ugovora koji prodavatelj kao vlasnik prodaje i predaje, a kupac kupuje i preuzima, suvlasnički dio od 7/5624 dijela nekretnine označene sa čest. zgr. 1194 ZU 3023 k.o. M. – M., s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine što predstavlja ostavu oznake br. 2 korisne površine 7,12 m2. U članku 2. ugovora utvrđenja je kupoprodajna cijena ostave u iznosu neto 22.126,92 kn + PDV 3.873,08 kn = 26.000,00 bruto. Osnovica za promet nekretnina iznosi 4.522,00 kn. U članku 3. ugovorne stranke suglasno utvrđuju da je kupac u cijelosti ispunio svoju obvezu prema Prodavatelju, pa ga prodavatelj ovlašćuje da može temeljem ovog ugovora, a bez daljnjeg sudjelovanja prodavatelja podnijeti prijedlog zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda radi uknjižbe prava vlasništva stana na njegovo ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena prodavatelja kao dosadašnjeg vlasnika. Ugovor je potpisan od strane direktora prodavatelja S.-invest d.o.o. J. J. i kupca P. P. čiji potpis su ovjereni kod javnog bilježnika A. B. sa sjedištem u M. pod brojem OV-1950/01, OV-1951/01 dana 9. studenog 2001. god. Na ugovoru ovjera nadležnog poreznog ureda Klasa: … od 12. lipnja 2002. god., kojom se potvrđuje da je po ovom pravnom poslu plaćen porez na promet nekretnina u iznosu od 226,10 kn, a na poreznu osnovicu 4.522,00 kn.

14. Uvidom u kupoprodajni ugovor od 8. veljače 2005. godine (list 24-26 spisa), utvrđeno je da je ugovor zaključen između ugovornih stranaka P. P. iz P., , JMBG:…, kao prodavatelja i A. M. iz Z., JMBG: …, kao kupca. U članku 1. ugovora utvrđeno je da prodavatelj kao vlasnik prodaje, a kupac kupuje stan br. 10 i ostavu br. 2. koji su dio od 58/5624 dijela nekretnine označene sa čest. zgr. 1194 ZU 3023 k.o. M. – M.. U članku 2. ugovora navedeno da je stan iz čl. 1. ugovora, korisne površine 50,04 m2+ balkon 8,33 m i ostava iz istog lk, korisne površine 7,12 m2, nalaze se na adresi u M.. Ugovorena kupoprodajna cijena stana navedena u čl. 3. iznosi 375.000,00 kn, a koju se kupac obvezuje isplatiti u cijelosti prodavatelju do 20. ožujka 2005. god. U čl. 5. sadržano je ovlaštenje prodavatelja, da kupac po ispunjenju svoje obveze do dana 20. ožujka 2005. god. temeljem ovog ugovora i bez daljnjeg sudjelovanja prodavatelja može podnijeti prijedlog zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Makarskoj radi uknjižbe prava vlasništva predmetnog stana i ostave na svoje ime. Ugovor je potpisan od strane prodavatelja i kupca, čiji potpisi su ovjereni kod javnog bilježnika A. P. sa sjedištem u M. pod br. OV-582/05 i OV-583/05 dana 11. veljače 2005. god.

15. Tabularnom izjavom od 24. veljače 2000. godine (list 43 spisa), Potpisani P. P. iz P., JMBG:…, OIB: .., potvrđuje da je A. M. iz ZJMBG:…, isplatila iznos iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog dana 8. veljače 2005. god. između njega kao prodavatelja i A. M. kao kupca. Nekretnina se sastoji u naravi od stana br. 10, korisne površine 50,04 m2 i balkona 8,33 m2, te ostave br. 2, korisne površine 7,12 m2, a dio su od 58/5624 dijela nekretnine označene sa čest. zgr. 1194 ZU 3023 k.o. M.-M.. Ugovorena cijena je plaćena u cijelosti, te kupac A. M. bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja može ishoditi uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama i drugim javnim knjigama, sukladno odredbi čl. 5. navedenog Ugovora o kupoprodaji. Potpis Prodavatelja P. P. ovjeren kod javnog bilježnika M. J. sa sjedištem u I. pod br. OV- 599/2020 dana 24. veljače 2020. god.

16. Uvidom u saldo konto kartica S. I. M. 2001. godina od 24. svibnja 2002. godine (list 50 spisa) utvrđeno je da je na navedenoj kartici potraživanja za predujmove po izdanim računima na ime P. P. kupca stana – M. evidnetirane uplate predujma u naznačenim iznosima, po kojim uplatama nema evidentiranog dugovanja, saldo kartice je 0,00 kn. Navedene uplate evidentirana i u izvatku Zavoda za platni promet (list 51-52 spisa).

17. U postupku su saslušani predloženi svjedoci P. P. pok. A., M. S. i J. J., te stečajna upraviteljica A. R. i tužena u svojstvu parničnih stranaka.

18. Svjedok P. P. pok. A. u svom iskazu navodi da je 2001. god. od S. I. kupio predmetni stan koji se nalazi u ovoj poslovno-stambenoj zgradi S.-I., na prvom katu stambenog dijela. Ispod tog kata su poslovni prostori, a iznad je još jedan kat stanova i taj drugi kat stanova je postojao već kad je on kupio stan i svi stanovi su bili useljeni. Ugovor koji je priložen u predmetnom spisu predočen od strane suda (list 17-19 spisa), je kupoprodajni ugovor kojim je on kupio taj stan i po kojem ugovoru je isplatio u cijelosti ugovorenu kupoprodajnu cijenu, što je naznačeno na ugovoru, a koju je isplatio na ruke nekom od odgovornih osoba S.-I., ali ne zna radi li se o osobi iz S. ili B., ne može se sjetiti. Ono što može reći je da je ta kupoprodajna cijena u cijelosti isplaćena i to je navedeno i u samom ugovoru prilikom njegovog zaključenja. Ubrzo nakon ovog zaključenog ugovora, sa S.-I. je zaključio drugi ugovor za kupnju jedne male ostave koja se nalazi ispod stubišta zgrade, ugovor prileži u spisu (list 22-23 spisa). Kao i prethodno, ugovorenu kupoprodajnu cijenu je u cijelosti isplatio što je navedeno i u samom ugovoru. Navodi da je stupio u posjed ovog stana i ostave i koristio je to 4-5 godina, nakon čega je taj stan prodao A. M., ovdje tuženoj, po kupoprodajnom ugovoru koji prileži spisu (list 24-26 spisa). Tužena mu je uredno isplatila cijelu ugovorenu kupoprodajnu cijenu za što joj je on ispustio tabularnu izjavu kojom to potvrđujem i ovlašćuje je na uknjižbu tog stana na njeno ime. Tuženu je uveo u posjed stana i ostave, što je i kupila, i koliko mu je poznato, ni nju, kao ni njega nitko nije ometao u posjedu tog stana. Navodi da dok je on bio u stanu, nitko mu nije osporavao niti posjed niti vlasništvo tog stana i ostave. Po kupnji stana, uredno je ugovorio sve komunalne obveze za struju, vodu, pričuvu, naknadu za sigurnosnu službu za čuvanje cjelokupnog objekta i sve je te svoje obveze uredno izvršavao. Kad je potpisao kupoprodajni ugovor sa S.-I., javni bilježnik je trebao taj ugovor predati na uknjižbu. To je njemu sam prodavatelj S.-I. rekao da će oni tu obvezu preuzeti na sebe.

19. Svjedokinja M. S. rođ. V. u svom iskazu navodi da ima svoj poslovni prostor u poslovnog-stambenoj zgradi S. N., gdje se nalazi predmetni stan, a svojevremeno je za S.-I. vodila računovodstvo, sve dok se S.-I. nije pretvorio u C. i tada je postao d.d. i za njega je radila sve dok se nije C. počeo gasiti. Raspolagala je svom dokumentacijom vezano za knjiženje, prodaju stanova i poslovnih prostora i dokumentaciju koja je tražena od strane stečajne upraviteljice, i njoj je predala. Prije nego što je C. otišao u stečaj, bila je i financijska kontrola koja je pregledala sve knjige i tu je bila nazočna i sve su transakcije bile uredno provedene. Navodi da je ona knjižila i prodaju predmetnog stanja kojeg je kupio gospodin P., a koji stan je kasnije on prodao ovdje tuženoj A. M.. Gospodin P. je zaključio predugovor o kupnji stana prije nego što se zgrada izgradila i uredno je isplatio ugovorenu kupoprodajnu cijenu i to je vidljivo u svoj dokumentaciji koja se odnosi na S.-I., o čemu je ona i izvijestila stečajnu upraviteljicu. Međutim, gospodin P. se nije mogao uknjižiti na taj stan po kupoprodajnom ugovoru, radi problema oko etažiranja koji su tada nastali. Naime, zbog žalbe P. M. na građevinsku dozvolu, nisu se etažirala dva kata zgrade S. N., u kojem prostoru su bili stanovi. Ostali dio zgrade u kojem su se nalazili poslovni prostori je uredno etažiran. Kada je tužitelj otišao u stečaj, stečajna upraviteljica je preuzela dio dokumentacije koju je tražila, ona ju je upozorila da su stanovi prodani, plaćeni i za sve imaju ugovori i računi. Stečajna upraviteljica je rekla da je to dobro i da je to ok i kasnije je ipak pokrenula postupke. Vezano za dokumentaciju koja joj je predočena, na listu 50 nalazi se konto kartica kupca, ovdje P. P., iz koje su evidentirani računi za predujam. To su računi naznačeni u stavci dugovanja. Vidi se da je uplata od kupca P. u cijelosti izvršena prije zaključenja samog glavnog ugovora. Na str. 51-52 izvatka, vidi se da su sva ta plaćanja knjižena i da nema dugovanja. To se točno vidi po stavkama u kojima je evidentirana uplata 93.000,00 kn i 100.000,00 kn, koja je evidentirana u izvatku. Ovi su predujmovi knjiženi i preneseni na karticu kupca stana kojem je izdat račun kao dokaz o cjelokupnoj isplaćenoj kupoprodajnoj cijeni. Navodi da ona ima čitavu korespondenciju gospodina M. koju je uputio stečajnoj upraviteljici, gdje je točno naznačeno što je ostalo u vlasništvu C. investa a što nije, obzirom da su poslovni prostori i stanovi prodani i uredno plaćeni od strane kupca. Poznato joj je da je građevinska dozvola sada pravomoćna i da je objekt u postupku legalizacije i knjiženja. Na etaži E nalazi se 15-tak stanova, sveukupno je u objektu S.. N. 20-tak stanova. Svi ti stanovi su bili prodani i prije nego što je zgrada izgrađena i svi su stanovi po prodaji useljeni. Do pokretanja ovih postupaka stečajne mase C. investa, pa tako i predmetnog, nitko tim kupcima stanova u zgradi S. N., nije osporavao posjed i vlasništvo ovih stanova.

20. Svjedok J. J. pok. A. navodi da je kao direktor firme S.-I., prednika tužitelja, sudjelovao već u samom početku izgradnje ovog objekta u kojem se nalazi predmetni stan, radnog naziva S. N.. Prilikom izgradnje prvog dijela građevine, postojala je uredna građevinska i uporabna dozvola uz svu potrebnu dokumentaciju. Međutim, slijedom mišljenja pok. arhitekta R. da bi taj objekt imao zaokruženu estetsku cjelinu, trebalo je pristupiti nadogradnji gornjeg dijela objekta, terase između uređaja za toplinske pumpe. Pristupilo se izradi tog idejnog rješenja i na tom dijelu ovog objekta, izgrađeni su stanovi koji su se kasnije prodavali. Navodi da su oni za to imali pravomoćnu građevinsku dozvolu, međutim u jednom trenutku gospodin J., vlasnik P. M. koji je neposredni susjed, izjavio je žalbu na pravomoćnu građevinsku dozvolu, ističući prigovor da se radi o dozvoli koja nije konačna. U postupku po žalbi, utvrđeno je da je došlo do nekakvih odstupanja u građevinskom dijelu te nadogradnje, u samom vijencu objekta, nakon čega su otklonjene sve zapreke vezano za tu gradnju i samu proceduru vezano za dokumentaciju. Pristupilo se prodaji i useljenju stanova. Sa kupcima je prethodno sastavljan predugovor u kojem je bio dogovoren način uplata dogovorene kupoprodajne cijene. Uglavnom su kupci uplaćivali u više rata. Kad je ukupno ugovorena kupoprodajna cijena bila u cijelosti isplaćena, pristupalo se zaključenju konačnog kupoprodajnog ugovora koji se ovjeravao kod javnog bilježnika i u kojem ugovoru je utvrđeno da je kupac već prethodno izvršio uplatu ukupno ugovorene kupoprodajne cijene. Tu čitavu proceduru plaćanja, vodilo je računovodstvo S. plus, koje je evidentiralo kroz knjiženja sve izvršene uplate i nakon svih provjera se zaključivao taj kupoprodajni ugovor. Plaćanje je vršeno preko Z. banke. Što se tiče tog financijskog dijela, ističe da je poslovanje prednika tužitelja, posebno financijski dio, svake 2 godine pratila revizija nadležnih tijela i u tom pravcu nije bilo nikakvih primjedbi s ovog osnova, a koja se odnosi na kupoprodaju, knjiženje uplaćenih iznosa na ime kupoprodajne cijene kupljenih stanova. Navodi da on osobno kao direktor firme nije imao kontakt s kupcima. Pravnica firme Z. F. je kontaktirala s kupcima, a po provjeri ugovora i financijskog stanja računa iz kojeg je bilo vidljivo da je u cijelosti podmirena ugovorena kupoprodajna cijena, taj glavni kupoprodajni ugovor se dostavljao njemui na potpis. Nakon zaključenja ugovora, kupci bi useljavali u stan i misli da je vezano za tu primopredaju inženjerka koja je tu primopredaju vršila, zasigurno sastavljala i zapisnik o primopredaji. Navodi da na ročištu nazočnu tuženu ne poznaje, a poznata mu je osoba P. P.. Prošlo je već 18- 20 godina i zasigurno je i on bio u nekakvim kontaktima s tom osobom kao kupcem, uz pravnicu, računovodstvo i inženjera. U odnosu na predočen kupoprodajni ugovor br. 63/01 (list 17-19 spisa) i br. 114/01 (list 20-23 spisa), navodi da se na tom ugovoru nalazi njegov potpis kao direktora i ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika. Sigurno se ugovor predavao na knjiženje, a misli da je to bila obaveza i stranke, kupca, za predaju ugovora na knjiženje kako bi se izvršio upis prava vlasništva na tom stanu. Kako je 2004. godine otišao u mirovinu ne zna kakvih je točno bilo poteškoća vezano za knjiženje tih stanova. Koliko mu je poznato, u čitavom periodu njegovog rada nije se tražilo ničije iseljenje iz tih stanova, nije bilo nikakvih problema ni sumnji vezano za pitanje vlasništva kupaca koji su te stanove kupili od S.-I.. Navodi da se ne može sjetiti tko je točno vodio reviziju firme svake 2 godine, koje su to osobe. Za takve podatke bi se zasigurno trebalo obratiti S. plus koji je vodio računovodstvo, te J. M. koji je bio suvlasnik firme. Postojala je zakonska regulativa koja je im je kao poslovnom subjektu nalagati da svake 2 godine vršimo reviziju financijskog poslovanja firme. To su bile firme koje su angažirane po njihovom nalogu za kontrolu revizije financijskog poslovanja. Radilo se o firmama koje imaju zakonsku obvezu kontrole financijskog poslovanja, a činjenica što je ta firma naručena bila od njih i oni su je plaćali, nije bila pretpostavka da će isti podnositi izvještaj u interesu firme. Ističe da je on imajući u vidu njegovo prethodno višegodišnje iskustvo u radu na ovakvim vrstama poslova upravljanja, vodio računa o radu svih subjekata firme u kojoj je on bio direktor.

21. Stečajna upraviteljica A. R. u svom navodi da je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu imenovana za stečajnu upraviteljicu tužitelja. Imovinu društva utvrdila je uvidom u vlasnički list i zemljišne knjige, što je za stečajnog upravitelja najmjerodavniji uvid i dokaz imovine vlasništva društva i potom je postupala u skladu s načelom povjerenja u zemljišne knjige. Navodi da osobno nije vršila provjeru plaćanja izvršenih uplata koje su izvršene preko banke na ime tužitelja, te da joj nije poznato je li to radio odvjetnik. Što se tiče dokumentacije koja je dostavljena u spis, navodi da je u je dokumentaciju čitala i gledala, ali je nije uspoređivala sa originalnim ispravama, jer je mogla samo tražiti od računovodstva prednika tužitelja da joj dostavi tu dokumentaciju, a ista bi joj bila dostavljena u fotokopiji, pa bi stoga samo uspoređivala dva fotokopirana papira. Vjerodostojnost je trebala utvrditi uvidom u original isprava. Navodi da se obraćala računovodstvu S. plus za provjeru, kada joj je rečeno da za dostavu te dokumentacije i uvid u istu je potrebno platiti određenu naknadu, a kako stečajna masa tužitelja u tom trenutku nije imala novaca, ona to iz vlastitih sredstava tužitelja nije mogla platiti. Navodi da je njen odvjetnik zaprimio svu ovu dokumentaciju koju je tužena dostavila u spis i s njim je to provjerila, a kako nije pravnik, njemu je to prepustila. Vezano za predmetni spor, odluku o zahtjevu tužitelja prepušta sudu.

22. Tužena A. M. u svom iskazu navodi da je predmetni stan i ostavu, kupila od ranijeg vlasnika P. P., po kupoprodajnom ugovoru koji joj je predočen (list 24-26 spisa), tada je stupila u posjed predmetnog stana i ostave i od tada se nalazi u neometanom posjedu stana. Od 2005. godine do danas uredno plaća režije koje glase na njeno ime. Prilikom zaključenja ovog kupoprodajnog ugovora sa ranijim vlasnikom P. P., isti joj se legitimirao ispravama, kupoprodajnim ugovorima i tada važećom građevinskom dozvolom, kojim je dokazivao da je vlasnik stana. To su ugovori koji su joj predočeni (list 17-23 spisa), a koje je od prodavatelja dobila u preslici i po njenom odvjetniku su dostavljeni u predmetni spis. Navodi da je njen kupoprodajni ugovor predan u zemljišne knjige ovog suda, kako bi bilo vidljivo da je ta kupoprodaja učinjena, to je i zabilježeno, upravo zato da ne bi došlo do ovakvih situacija. Do pokretanja predmetnog postupka nitko prije se njoj nije obraćao ni tražio od nje da iseli iz predmetnog stana i da prepustim prostor ostave. Navodi da je njen prijedlog za knjiženje odbijen jer stvarno stanje ne odgovara zk stanju upisa, a unatoč tome njena zabilježba tog kupoprodajnog ugovora i dalje stoji kako bih se zaštitila upravo od ovakvih situacija. Napravila je prijavu poreznoj upravi po zaključenom kupoprodajnom ugovoru kako bi platila porez na nekretnine.

23. U ocjeni iskaza u postupku saslušanih svjedoka P. P., M. S., J. J., sud je iskaze ovih svjedoka prihvatio kao istinite, uvjerljive i u skladu s dokazima izvedenim tijekom postupka. Naime radi se o svjedocima koji raspolaže neposrednim saznanjima odlučnim za utvrđenje osnovanosti tužbenog zahtjeva. Naime, M. S. je osoba koja je vodila financijsko poslovanje prednika tužitelja, i koje je osobno vodila knjiženja i evidenciju uplata po ugovorima o prodaji stanova u poslovno – stambenom objektu S. N.", u okviru kojeg se nalazi predmetni stan, koja raspolaže svom relevantnom dokumentacijom o predmetnoj prodaji i koja je u svom iskazu potvrdila navode tužiteljice iznesene tijekom postupka, te iskaz svjedoka P. P., prednika tužiteljice, čije uplate predujma za kupnju predmetnog stana su knjižene u knjigovodstvenoj evidenciji prednika tužitelja (list 51-52 spisa), a koju evidenciju sa izvršenim uplatama je potvrdila i ova svjedokinja svojim iskazom. Ova je svjedokinja nadalje potvrdila da je prednik tužiteljice P. P. izvršio u cijelosti uplatu ugovorene kupoprodajne cijene, nakon čega se pristupalo zaključenju Kupoprodajnog ugovora (list (17-19 i 20-23 spisa). Ista je navela i da je došlo do problema sa etažiranjem nadogradnje odnosno etaže „E“ u spomenutom poslovno-stambenom centru sv. N. na kojoj etaži se nalazi predmetni stan uslijed čega nije proveden pravilno postupak etažiranja, a posljedično tome da nije se mogla niti izvršiti uknjižba predmetnog stana na ime prednika tužiteljice P. P., a kasnije i na samu tužiteljicu, što su isti i osobno potvrdili i oni sami u svojim iskazima, kao i svjedok J. J. direktor firme S. –I. prednika tužitelja, čiji potpis se nalazi na predmetnim kupoprodajnim ugovorima. Ovaj svjedok je nadalje potvrdio i navode svjedokinje M. S. da je prema zakonskoj regulativi postojala zakonska obveza za vršenje revizije financijskog poslovanja firme, pa tako kod prednika tužitelja, pri čemu nisu uočene nikakve nepravilnosti vezane za poslovanje, pa tako ni vezano za zaključenje ovih ugovora kojim se vršila prodaja stanova u poslovnom objektu prednika tužitelja.

24. Sud je stoga u cijelosti prihvatio kao istinit, životan i logičan iskaz tužene, jer je njen iskaz u skladu s dokazima izvedenim tijekom postupka, posebno s iskazom svjedoka P. P. od kojeg je ista kupila predmetni stan i ostavu, po ugovoru o kupoprodaji od 8. veljače 2005. god., koji ugovor je u cijelosti realiziran, obzirom da je tužena kao kupac prodavatelju u cijelosti isplatila ugovorenu kupoprodajnu cijenu, slijedom čega joj je isti izdao Tabularnu izjavu od 24. veljače 2020. god. (list 43) kojim tuženoj daje ovlaštenje za knjiženje na nekretnine temeljem tog valjanog i u cijelosti realiziranog pravnog posla. Da su tužena i njen prednika P. P. bili u neometanom i kontinuiranom zakonitom i istinitom posjedu predmetne nekretnine (stana i ostave), potvrdili su i svjedoci M. S. i J. J. koji su jasno i nedvojbeno istakli da tužena, a prije nje, i njen prednika P. P., neometano drže u posjedu predmetni stan i ostavu opisane u tužbenom zahtjevu, te da ih nikada nitko u tom posjedu nije ometano, a niti je do pokretanja predmetnog postupka, prednik tužitelj ili netko treći tražio njihovo iseljenje istog.

25. Ovdje je i za istaknuti da je stečajna upraviteljica A. R., u svom iskazu iznijela samo paušalne navode gdje u bitnom navodi da ne posjeduje dokumentaciju kojom tužena i njen pravni prednik dokazuju uplate, te da nije izvršila uvid u poslovne knjige prednika tužitelja, niti je pri tom, na bilo koji drugi način izvršila provjeru dokumentacije kojom prednik tužene P. P. dokazuje da je izvršio svoju ugovorenu obvezu prema predniku tužitelja kao prodavatelju, zbog čega njen iskaz imajući u vidu ostale dokaze izvedene tijekom postupka, sud nije mogao prihvatiti kao logičan, uvjerljiv i od značaja, posebice stoga što se radi o stečajnom upravitelju tužitelja po čijem ovlaštenju se vodi predmetni postupak.

26. Naime, predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da se tužena iseli iz nekretnine upisane u čest. zgr. 1194, koju čine zgrada i dvorište, ukupne površine 3343 m2, k.o. 317063 M.-M., upisanu u ZU 3023, suvlasnički dio 757/5624 etažno vlasništvo (E- 154), poslovni prostor oznake 1 na nivou "E" u površini 757,63 m2, u etažnom elaboratu označen tirkizno plavom bojom, i to iz dijela nekretnine koji u naravi predstavlja stan br. 10 površine 50,04 m2 sa balkonom površine 8,33 m2 te ostavu br. 2 površine 7,12 m2 na nivou "E", uz nalog tuženoj da tu nekretninu slobodnu od osoba i stvari preda u posjed tužitelju.

27. Odredbom čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09. dalje u tekstu ZV) propisano je da vlasnik , a kako bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo, da od osobe koja posjeduje njegovu stvar, zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu (stavak 1.).

28. Odredbom čl. 166. st. 1. ZV-a propisano je da onog tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svog stjecanja stvari će se smatrati vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili prema slabijem pravnom temelju.

29. Sud je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, imajući u vidu dokumentaciju koja prileži spisu, dovedenu u svezu s iskazom svjedoka P. P., M. S., J. J., te iskazom same tužene, čijem iskazu sud poklanja vjeru, sud je utvrdio da tužena sporne nekretnine koristi temeljem valjanog pravnog osnova za stjecanje prava vlasništva na spornim nekretninama, koje se ovlašćuje na njihov posjed i to temeljem valjanog i u cijelosti realiziranog pravnog posla kupoprodaje po Kupoprodajnom ugovoru od 8. veljače 2005. god. zaključenog sa stvarnim vlasnikom i posjednikom P. P., koji je to vlasništvo stekao kupoprodajom - temeljem Kupoprodajnog ugovora br. 63/01 od 14. lipnja 2001. god. i Kupoprodajnog ugovora br. 114/01 od 17. listopada 2001. god. zaključenih s pravnim prednikom tužitelja S.

– I. d.o.o M., temeljem kojih ugovora je pravni prednik tužiteljice u potpunosti ispunio svoju ugovornu obvezu za isplatu ugovorene kupoprodajne cijene što je i utvrđeno u čl. 3. Kupoprodajnog ugovora br. 63/01, te u čl. 3. Kupoprodajnog ugovora br. 114/01.

30. Tužena time dokazuje svoje pravo na posjed na utemeljenog na vlasništvu stečenom po naprijed navedenom pravnom osnovu – kupoprodaji, P. P., a ovaj pak kupoprodajom od prednika tužitelja i to tvrtke S.-I. d.o.o. 2001. godine, kada je prednik tužiteljice P. P., u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu predniku tužitelja, što je, kao je već istaknuto, i utvrđeno u samim ugovorima, nakon čega je prednik tužiteljice P. P., po zaključenju ugovora, ušao u posjed predmetne nekretnine, a nakon što je isti predmetne nekretnine prodao tuženoj 2005. god., tužena je nastavila neometano posjedovati predmetni stan i ostavu u kojem se nalazi neometano sve do danas. Koju činjenicu ne spori ni sam tužitelj.

31. Nadalje, iz priloženog rješenja Trgovačkog suda u Splitu Broj St-2058/2015 godine od 08. rujna 2016. godine o otvaranju stečajnog postupka nad C. I. d.d. i u obrazloženju kojeg se navodi da osobe ovlaštene za zastupanje dužnika-C. I. nisu podnijele popis imovine i obveza, proizlazi da dužnik nije imao imovine, jer bi isti to učinio, a u skladu sa svojim zakonskim obvezama da je tužitelj ako dužnik imao imovine kojom bi se mogla namiriti tražbina vjerovnika.

32. Stoga, cijeneći rezultate provedenog dokaznog postupka, razvidno da tužena posjeduje valjane isprave na kojima temelj svoje pravo vlasništva na predmetnim nekretninama opisanima tužbenom zahtjevu pod točkom I/ koje nesmetano i koristi od sklapanja kupoprodajnog ugovora sa prednikom stvarnim vlasnikom i posjednikom P. P., odnosno od 2005. godine do danas. Zaključenjem tog pravnog posla, na tuženu su prešla sva stečena stvarna prava i posjed kojeg je njen pravni prednik P. P. stekao zaključenjem valjanog i u cijelosti realiziranog pravnog posla kupoprodaje s prednikom tužitelja S.-I. d.o.o. M..

33. Imajući u vidu naprijed istaknuta utvrđenja ovog suda, sud smatra da je tužena dokazala pravni temelj i istinit način stjecanja zbog čega se ima smatrati vlasnicom predmetnog stana i ostave, precizno opisanih u tužbenom zahtjevu tužtielja, dok je s druge strane upis prednika tužitelja na predmetnoj nekretnini samo formalan i bez stvarnog sadržaja prava vlasništva u odnosu na ovu tuženu. U tom smjeru tužitelj tijekom postupka sudu nije predočio valjane dokaze, a niti je na bilo koji jasan i konkretan osporio isprave dostavljene u spis kojima tužena dokazuje osnovanost svojih navoda, posebice dokumentaciju koja se odnosi na izvršene uplate na račun prednika tuženika, na ime ugovorene kupoprodajne cijene za predmetni stan, Kupoprodajnim ugovora br. 63/01 i br. 114/01, i uplatama, evidentiranim i u financijskoj dokumentaciji prednika tužitelja (list 50-53 spisa), nakon čega je prednik tužitelja zajedno sa P. P., pravnim prednikom tužene zaključio navedene kupoprodajne ugovore u kojima su ugovorne stranke suglasno utvrdile da je kupac P. P. u cijelosti izvršio obvezu plaćanja cjelokupne ugovorene kupoprodajne cijene, slijedom čega je prednik tužitelja ovlastio kupca na uknjižbu prava vlasništva predmetnog stana na svoje ime uz istodobno brisanje s imena prednika tužitelja, kao je to i sadržano u samim ugovorima, čiju vjerodostojnost ne spori ni sam tužitelj. Slijedom naprijed navedenog, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan i odlučiti kao u točci I/ izreke ove presude.

34. Obzirom da je cjelokupan uspjeh tuženika u postupku, odluka o parničnom trošku donesena je sukladno odredbi čl. 154. stavak 1. i čl. 155. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne Novine" br. 142/12, 103/14, dalje u tekstu: Tarifa), pa je stoga tuženoj u skladu s vrijednosti predmeta spora i dostavljenim popisom troška, priznat trošak sastava odgovora na tužbu 500 bodova (Tbr. 8. točka 1. Tarife), zastupanje na ročištima 26. listopada 2021. god., 15. prosinca 2021. god., 3. lipnja 2022. god. i 20. srpnja 2022. god. od po 500 bodova (Tbr. 9. t. 1. Tarife) što ukupno iznosi 2500 bodova. Uvećano za vrijednost boda prema Tarifi (10,00 kn), iznosi 25.000,00 kn, koliko je dužan tužitelj naknaditi tuženoj uvećano za zatražene zakonske zatezne kamate od dana presuđenja, pa do isplate (čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima), pa je stoga odlučeno kao pod točkom II/ izreke presude.

U Makarskoj, 1. rujna 2022. god.

S U D A C

BARBARA MENDEŠ, v.r.