REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: Ppž-3336/2022

Visoki prekršaji sud Republike Hrvatske

Zagreb

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Margetić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanka Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog J. B. zbog prekršaja iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (“Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/21.) odlučujući o žalbi okrivljenog J. B. podnesenoj po branitelju V. V. odvjetniku iz R. protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj: Pp-4259/2021od 21. veljače 2022., na sjednici vijeća održanoj 1. rujna 2022.,

p r e s u d i o  je

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog J. B. i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona (NN. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okrivljeni J. B. je obavezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka od 200,00 kuna u roku 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci broj : Pp-4259/2021 od 21. veljače 2022., okrivljeni J. B. je proglašen krivim, da je počinio prekršaj iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a na temelju odredbe članka 38. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je oslobođen od kazne.

2. Nadalje, na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi sa člankom 138. stavkom 3. i člankom 33. stavkom 10. Prekršajnog zakona okrivljeni je dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 kuna u roku 8 dana po pravomoćnosti presude.

3. Protiv te presude okrivljeni J. B. je po branitelju pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, povrede prekršajnog materijalnog prava te zbog pogrešne i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona jer je prekoračena optužba, odnosno da je sud samostalnom izmjenom činjeničnog opisa djela prekršaja prema utvrđenom činjeničnom stanju u provedenom postupku povrijedio propise prekršajnog postupka u pitanju postoji li optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja ili je optužni prekoračen prijedlog čime da je ostvario gore navedenu bitnu povredu. Nadalje ističe da je pobijanom presudom povrijedio i odredbe materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona glede ocjene je li djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak prekršaj jer da je sud na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka nedvojbeno utvrdio da okrivljenik nije počinio prekršaj iz članka 22. točka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu ovlaštenog tužitelja, pa umjesto da oslobodi okrivljenika za ovo prekršajno djelo u nedostatku dokaza koji bi upućivali na njegovu odgovornost kako objektivno tako i subjektivno, da je sud sam izmijenio činjenični opis prekršaja na način da je u činjeničnom opisu opisao djelo okrivljenika koje međutim ne sadrži bitno obilježje prekršajnog djela te okrivljenika za to i takvo djelo za koje nije ni optužen po ovlaštenom tužitelju proglasio krivim i oslobodio kazne.

3.1. Predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno postupanje sudu prvog stupnja, podredno preinači pobijana presuda i okrivljenika oslobodi prekršajne odgovornosti za prekršajno djelo iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

3.2. Žalba nije osnovana .

4. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i jeli u predmetu nastupila apsolutna zastara prekršajnog progona te pri tome nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a s tim u svezi niti bitne povrede i povrede odredaba prekršajnog materijalnog prava koji ističe žalitelj , a na koje povrede i ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Naime, okrivljenik u žalbi ističe da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona odnosno da je optužba prekoračena. Po ocjeni ovog suda nije počinjena gore navedena bitna povreda budući da je prvostupanjski sud imao pravo na intervenciju u činjenični opis prekršaja, međutim nije povrijeđen objektivni identitet optužbe i presude jer se presuda odnosi na djelo koje je obuhvaćeno optužbom, odnosno obuhvaćeni su bitni konstitutivni elementi u presudi konkretiziranog zakonskog bića prekršajnog djela .

5.1. Naime, prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio činjenično stanje drugačije nego li je opisano u optužnom prijedlogu, međutim prvostupanjski sud suštinski nije izmijenio objektivnu istovjetnost djela sadržanog u optužnom prijedlogu te je okrivljenika proglasio krivim za ponašanje koje je utvrdio u prvostupanjskom postupku, a navedeno ponašanje u izreci je u okviru optužnog prijedloga i činjeničnim intervencijama koje ističe žalitelj prvostupanjski sud je krećući se u okviru optužbe , samo pobliže opisao djelo koje je sadržajni dio predmeta optužbe ne unoseći u opis nikakvu novu pravno relevantnu činjenicu koja bi bila izvan okvira optužnog prijedloga.

5.2. Slijedom navedenog kako se navedene izmjene ne odnose na odlučne činjenice, već samo na okolnosti potrebne da se djelo što bolje označi, a što je prvostupanjski sud u točki 9. pobijane presude obrazložio navodeći, da je uskladio optužbu s rezultatima dokazivanja.

5.3. Imajući u vidu gore navedeno, odnosno da je prvostupanjski sud bio ovlašten precizirati činjenični opis radnje prekršajnog djela u izreci presude usklađujući ga sa činjeničnim utvrđenjem, a temeljenim na provedenim dokazima, pri čemu okrivljenik nije osuđen za neko drugo prekršajno djelo koje mu je optužnim prijedlogom stavljen na teret niti ga je sud proglasio krivim za neko postupanje koje bi bilo bitno različito od onog opisanog u optužnici, pa dakle nije počinjena bitna povreda iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona o odnosno optužba nije prekoračena, a na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a koju i žalitelj ističe u žalbi.

6.Nadalje, činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je u potpunosti i pravilno utvrđeno, odnosno prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza ispitivanja okrivljenika koji je opisao obiteljske prilike i dinamiku događaja kritične zgode te je u bitnom iskazao da je malo povisio ton na svoju kćer V. B., te ju je pritom udario dva puta po stražnjici i zabranio joj da ide na kupanje, u postupku su ispitani svjedoci J. B. i I. B. sinovi okrivljenika socijalne radnice u Dječjem domu „I. B. M.“ K. D. i M. M. te djelatnice Centra za socijalnu skrb Opatija Lj. K., pročitani su i analizirani materijalni dokazi socijalna anamneza navedenog centa Klasa: 552-08/21-02/11, Ur.br. 2156-14-15/23-21-16 od 27. rujna 2021, te Psihologijskih nalazi i mišljenje istog centra. Prvostupanjski sud je analizom i ocjenom kako svakog dokaza pojedinačno tako i njihovoj međusobnoj svezi pravilno zaključio da je žalitelj ponašanjem navedenim u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji odnosno postupio protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

6.1. Citiranom odredbom zakona je između ostalog, propisano, nasilje u obitelji je : 1. primjena fizičke sile usred koje nije nastupila tjelesna ozljeda, 2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, te dakle ponašanjem žalitelja su se ostvarila zakonska obilježja prekršaja iz primjene odredbe zakona, pa nije prihvaćen navod žalitelja da je prvostupanjski sud počinio povrede odredaba prekršajno materijalnog prava na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona jer po ocjeni ovog suda kao što je već navedeno, na temelju svestrane analize svih provedenih dokaza prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio sve odlučene činjenice koje se odnose na sve elemente prekršajnog djela iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

6.2. Slijedom navedenog takva utvrđenja prvostupanjskog suda navodima žalbe nisu dovedena u sumnju, a žalbom se ne ukazuje niti na neke činjenice koje bi sud prvog stupnja propustio utvrditi, a koje bi mogle biti odlučne. Naime žalitelj u žalbi ističe, da nema zamjerke na detaljnost i sveobuhvatnost činjeničnog utvrđenja prvostupanjskog suda, ističući da iz provedenih dokaza proizlazi da nije počinio inkriminirani prekršaj međutim suprotno tvrdnjama žalitelja prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je žalitelj svoju kćer tjelesno kaznio na način da ju je dva puta udario rukom po stražnjici i na takva način je ostvareno zakonsko obilježje prekršaja iz primjenjene odredbe zakona, a navodi žalbe nisu doveli u sumnju pravilnosti zakonitost prvostupanjske odluke.

7. Nadalje, prvostupanjski sud je okrivljenika na temelju odredbe članka 38. Prekršajnog zakona oslobodio od kazne, te iako po ocjeni ovog suda okolnosti navedene u prvostupanjskoj odluci u oslobađanju od kazne nisu okolnosti iz članka 38. Prekršajnog zakona ovaj sud po žalbi okrivljenika ne može izmijeniti presudu na njegovu štetu, a valja naglasiti da je za počinjeni prekršaj iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 12.000,00 kuna ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.

8. Okrivljenik je na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona obavezan na naknadu troškova žalbenog postupka u paušalnom iznosu jod 200,00 kuna imajući u vidu trajanje i složenost žalbenog postupka a sukladno rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN.broj: 18/13.) kojim je propisan opći okvir paušalne svote od 100,00 -5.000,00 kuna.

9. Zbog navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 1. rujna 2022.

Zapisničar :

Predsjednica vijeća:

Stanislav Walaszek v.r.

Mirjana Margetić,v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 (pet) ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.