Broj: Ppž -1970/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog A. K. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okrivljenog A. K. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, broj: Pp-319/2022. od 25. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 1. rujna 2022.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okrivljenog A. K. osnovanom, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljeni A. K. je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci te je, na temelju istog zakonskog propisa, kažnjen novčanom kaznom od 7.100,00 kuna, u koju kaznu mu je, na temelju članka 40. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.) uračunato vrijeme za koje je bio lišen slobode kao 300,00 kuna tako da za platiti ima još 6.800,00 kuna s time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako okrivljenik u danom mu roku plati dvije trećine preostale novčane kazne.

1.1. Istom presudom okrivljenik je, na temelju članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja, u trajanju 3 mjeseca, supruzi V. K., na udaljenost manju od 2 metra gdjegod se ista nalazila.

1.2. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 kuna.

2. Protiv presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede odredbi postupka. Okrivljenik, u bitnom, ističe kako je u konkretnom predmetu došlo do povredi odredbi prekršajnog postupka vezano za dokazni postupak, ocjenu dokaza i u davanju jasnog i dosljednog obrazloženja. Smatra da je obrazloženje prvostupanjskog suda o ocjeni dokaza paušalno i kontradiktorno samo sebi. Okrivljenik se pita u čemu je njegova obrana bila, kako ju ocjenjuje sud, paušalna, nelogična i neargumentirana, s obzirom da je on i tijekom suočenja sa suprugom svoju obranu ponovio dosljedno, oštećenu je gledao u oči i jasno iskazivao. S druge strane iskaz oštećenice sud je ocijenio logičkim, argumentiranim i uvjerljivim i odlučnim za presuđivanje, a da osim tog iskaza, sud nije izveo niti jedan drugi dokaz. Okrivljenik smatra da se presuda ne smije temeljiti isključivo i jedino na iskazu osobe koja ima određeni pragmatični interes i motiv, a to je što brži razvod braka i odlazak okrivljenika iz stana, odnosno njega na sve načine difamirati, obezvrijediti i okarakterizirati kao osobu koja ne voli svoju djecu i ne brine se o njima.

2.1. Okrivljenik predlaže da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi od optužbe, podredno da se ista ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, na što žalbom opravdano ukazuje okrivljenik.

4.1. Uvidom u pobijanu presudu utvrđeno je da je tijekom prvostupanjskog postupka ispitan okrivljenik, koji je prekršaj poricao, te je u svojstvu svjedoka ispitana oštećena V. K., a između okrivljenika i svjedokinje provedeno je i suočenje.

4.2. Prvostupanjski sud je odluku kojom je okrivljenika proglasio krivim donio na temelju iskaza oštećene V. K., kojeg je ocijenio uvjerljivim i dosljednim, navodeći da je svjedokinja iskazivala argumentirano, jasno i sigurno a tijekom suočenja sa okrivljenikom u potpunosti je ostala kod svog iskaza te da ne postoji niti jedan objektivan dokaz koji bi doveo u sumnju istinitost njezinog iskaza. S druge strane, prvostupanjski sud obranu okrivljenika ocjenjuje suprotno samoj sebi (nije navedeno u čemu se ta suprotnost očituje) i ostalim dokazima (nije navedeno kojim točno ostalim dokazima), neuvjerljivom i nelogičnom jer krivnju poriče neargumentirano i paušalno.

4.3. Nakon provedenog postupka prvostupanjski sud mora svaki dokaz cijeniti ponaosob i u skupnosti sa ostalim dokazima, i svoj zaključak zasnivati na pravilima logike, koristeći znanje i iskustvo, a svoju subjektivnu predodžbu o činjenicama na kojima temelji svoju odluku s potrebnom izvjesnošću i dokazati, s tim da svaki zaključak suca zasnovan na ocjeni izvedenih dokaza mora biti uvjerljivo i argumentirano obrazložen.

4.4. U konkretnom slučaju, iskazi okrivljenika i oštećenice su u suprotnosti, ali su jednako detaljni, kao što oni i tijekom suočenja i dalje ostaju svaki kod svojih tvrdnji pa tim više ostaje nejasno po čemu je to iskaz oštećene više uvjerljiv od obrane okrivljenika, a to sud nije konkretizirao kroz obrazloženje presude. Osim toga, prvostupanjski je sud, upravo zbog suprotnosti u iskazima okrivljenika i oštećenice, a u cilju otklanjanja tih suprotnosti, trebao izvesti dokaze koji su mu bili na raspolaganju, a radi se o ispitivanju svjedoka i to mlt. T. K. i mlt. F. K., koji su bili nazočni inkriminirane zgode, te policijskih službenika koji su u konkretnom slučaju izašli na mjesto događaja na okolnosti zatečenog stanja.

5. Slijedom naprijed navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu okrivljenika, ukinuti pobijanu presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, na sve okolnosti događaja ponovno ispitati okrivljenika i oštećenu V. K., te će u svojstvu svjedoka, na zakonit način s obzirom na dob, ispitati mlt. T. K. i mlt. F. K., i policijske službenike koji su postupali u konkretnom slučaju na okolnost zatečenog stanja i postojanja eventualnih tragova o nasilju na mjestu događaja ili tragova fizičkog nasilja kod oštećenice, a izvest će i druge dokaze čije izvođenje se ukaže potrebnim, s time da će, budu li o bitnim činjenicama izjave pojedinih ispitanika kontradiktorne, po potrebi i na pravilan način provesti suočenje između tih ispitanika, a nakon toga će ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

6. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 1. rujna 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Martina Bastić, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.