REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 13 Ovr-19/2022-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Rajani Buljan, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja P. Đ. iz V., V. – T., OIB: …, zastupanog po punomoćniku T. K., odvjetniku u Odvjetničkom društvu K. & K. d.o.o. iz S., protiv protivnika osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. u stečaju, S., OIB: …, zastupanog po stečajnoj upraviteljici M. Š., a ona po punomoćnici J. M. K., odvjetnici u Z. te protivnika osiguranja pod 2. A. A. d.o.o., Z., OIB: …, zastupanog po punomoćnici A.-M. G. Č., odvjetnici u Odvjetničkom društvu D., T., B. & K. OD d.o.o. iz Z., radi osiguranja privremenom mjerom, izvan ročišta, 1. rujna 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja P. Đ. koji glasi:

"I Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja P. Đ., koja tražbina se sastoji u obvezi:

a) protivnika osiguranja A. S. d.o.o. u stečaju, da izda predlagatelju osiguranja tabularnu ispravu na osnovu koje bi se predlagatelj osiguranja uknjižio kao vlasnik na stanu izgrađenom na pravu građenja na čst.zem. 820/1 ZU 15816 K.O. S. i predstavlja etažno vlasništvo upisano pod R.br. 35. Udio prava građenja 131/26946 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-35),

b) protivnika osiguranja A. A. d.o.o., da izda predlagatelju osiguranja ispravu na temelju koje bi se brisao upis založnih prava na stanu predlagatelja osiguranja izgrađenom na pravu građenja na čst.zem. 820/1 ZU 15816 K.O. S. i predstavlja etažno vlasništvo upisano pod R.br. 35. Udio prava građenja 131/26946 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-35), pa se određuje

privremena mjera

I. Zabranjuje se protivnicima osiguranja A. S. d.o.o. u stečaju, S., OIB:… i A. A. d.o.o., Z., OIB:…, da otuđe stan, koji se nalazi u Stambeno poslovnom objektu „F.- L.“, sagrađen na pravu građenja na čst.zem. 820/1, površine 3630 m[2] , zemljište ispod objekta upisano u ZU 15816, upisano etažno vlasništvo broj ZK uloška: 15817 K.O. S., etažno vlasništvo na pravu građenja s određenim omjerima i to pod R.br. 35. Udio prava građenja:, 131/26946 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E 35) dijela zgrade sagrađene na pravu građenja na čst.zem. 820/1 „F.-L.“, koji je suvlasnički dio povezan sa cjelinom stana br. 35. na IV katu, koji se sastoji od ulaza, hodnika, tri sobe, dvije kupaonice, WC-a, radne sobe, blagavaonice i dnevnog boravka, kuhinje, izbe, ukupne površine 113,16 m[2] , te kao pripatka lođe, te drvarnice broj 35, u podrumu 4., ukupne površine 18,00 m[2] , sveukupne površine 131,16 m².

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi kod Trgovačkog suda u Splitu pod brojem P-214/2022, u pravnoj stvari tužitelja P. Đ. protiv tuženika A. S. d.o.o. u stečaju i A. A. d.o.o.

III. Dužni su protivnici osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja troškove ove privremene mjere."

Obrazloženje

1.1. Predlagatelj osiguranja kao tužitelj je 22. ožujka 2022. ovom sudu podnio tužbu protiv protivnika osiguranja kao tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva s prijedlogom za određivanje privremene mjere. Predmetni postupak vodi se pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-214/2022.

1.2. Predlagatelj osiguranja u tužbi, kao i u prijedlogu za određivanje privremene mjere, navodi kako je kod Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split, izvršen upis stana koji se nalazi u Stambeno poslovnom objektu "F.-L.", sagrađenog na pravu građenja na čest.zem. 820/1, površine 3630 m², zemljište ispod objekta upisano u ZU 15816, kao i da je upisano etažno vlasništvo broj ZK uloška: 15817 k.o. S., etažno vlasništvo na pravu građenja s određenim omjerima i to pod:

R.br. 35. Udio pravo građenja: 131/26946 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E 35) dijela zgrade sagrađene na pravu građenja na čest.zem. 820/1 "F.-L.", koji je suvlasnički dio povezan sa cjelinom stana br. 35. na IV katu, koji se sastoji od ulaza, hodnika, tri sobe, dvije kupaonice, WC-a, radne sobe, blagovaonice i dnevnog boravka, kuhinje, izbe, ukupne površine 113,16 m² te kao pripatka lođe i drvarnice br. 35, u podrumu 4., ukupne površine 18,00 m², sveukupne površine 131,16 m², a koji stan da je uknjižen na protivnika osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. S., sada u stečaju, dok je u teretovnici upisano založno pravo u korist protivnika osiguranja pod 2. A. A. d.o.o.

1.3. Nadalje, predlagatelj osiguranja navodi kako je on kao kupac s protivnikom osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. (sada u stečaju) kao prodavateljem sklopio Predugovor o kupoprodaji predmetnog stana broj 01-94/206/203 od 15. lipnja 2003. te da je za taj stan kupoprodajna cijena ugovorena u iznosu od 185.773,30 EUR-a, a koju kupoprodajnu cijenu da je predlagatelj osiguranja kao kupac platio.

1.4. Osim toga, između predlagatelja osiguranja kao kupca i protivnika osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. (sada u stečaju) kao prodavatelja da je sklopljen i Predugovor o kupoprodaji poslovnog prostora broj 01-95/208/04 od 15. lipnja 2004., na temelju kojeg je predlagatelj osiguranja kupio poslovni prostor upisan u zemljišnim knjigama pod r.br. 16 i protivniku osiguranja pod 1. da je za taj poslovni prostor platio kupoprodajnu cijenu u iznosu od 123.260,71 EUR-a.

1.5. Nadalje, predlagatelj osiguranja navodi kako je između ovdje protivnika osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. (sada u stečaju), T. B., M. B. i P. B. s jedne strane te predlagatelja osiguranja P. Đ. s druge strane postignut dogovor da P. Đ. pozajmi "navedenoj tvrtci, odnosno vlasnicima tvrtke iznos od 500.000,00 DEM te da će isti P. Đ. vratiti navedeni iznos na način da će mu u stambeno poslovnoj zgradi F.-L. osigurati stan i poslovni prostor". Osim toga, predlagatelj osiguranja navodi kako su "vlasnici tvrtke A. S. d.o.o. T. B., M. B. i P. B. potpisali P. Đ. Priznanicu od 22. kolovoza 2002. iz koje proizlazi da su primili navedeni iznos na ime pozajmice, a na navedeni iznos je trebao predstavljati kupoprodajnu cijenu za stan pod R.br. 35."

1.6. Predlagatelj osiguranja da je u posjedu predmetnog stana, a o čemu je sastavljen Zapisnik o primopredaji od 13. listopada 2012.

1.7. Dakle, iz navedenog da proizlazi kako je predlagatelj osiguranja za predmetni stan i poslovni prostor platio ukupno 500.000,00 DEM, odnosno 309.034,01 EUR-a. Međutim, nakon što je nad protivnikom osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. otvoren stečajni postupak, protivnik osiguranja pod 2. A. A. d.o.o., koji ima upisano založno pravo na predmetnoj nekretnini na temelju ništetnih ugovora o kreditu koje je H. A. R. AG sklopio s protivnikom osiguranja pod 1. A. S. d.o.o., da je obavijestio stečajnu upraviteljicu trgovačkog društva A. S. d.o.o. u stečaju o postojanju svog izlučnog prava pa da postoji opasnost da će se predmetni stan koji je zapravo vlasništvo predlagatelja osiguranja prodati u stečajnom postupku.

1.8. Stoga, predlagatelj osiguranja predlaže da sud sukladno odredbi članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona odredi privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koja tražbina predstavlja vlasništvo na predmetnom stanu na način da zabrani protivnicima osiguranja da "traže i vrše prodaju stana" jer da će prodajom predmetnog stana u stečajnom postupku predlagatelju osiguranja kao vlasniku stana nastati nenadoknadiva šteta.

1.9. Predlagatelj osiguranja je predložio da sud u dokazne svrhe izvrši uvid u isprave i dokumentaciju koja je dostavljena uz tužbu i prijedlog za određivanje privremene mjere i to: izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, predugovor o kupoprodaji br. 01-94/206/2003, priznanicu od 22. kolovoza 2000., zapisnik o izvršenoj primopredaji od 19. listopada 2012., obavijesti predlagatelja osiguranja kao izlučnog vjerovnika stečajnoj upraviteljici protivnika osiguranja pod 1. M. Š. od 22. rujna 2016., podnesak stečajnog vjerovnika A. A. d.o.o. od 8. lipnja 2021. te procjenu vrijednosti nekretnine izrađenu po sudskom vještaku J. M.

1.10. Postupak osiguranja po prijedlogu tužitelja kao predlagatelja osiguranja radi određivanja privremene mjere je razdvojen od postupka koji se vodi po tužbi za utvrđenje prava vlasništva te se vodio pod brojem Ovr-10/2022.

1.11. Rješenjem ovog suda, poslovni broj Ovr-10/2022 od 26. travnja 2022. predlagatelj osiguranja je pozvan da uredi prijedlog za osiguranje na način da točno označi tražbinu čije osiguranje traži, a sve s obzirom na to da pravo vlasništva ne predstavlja nenovčanu tražbinu u smislu članka 2. točka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. – dalje: OZ).

1.12. Podneskom od 5. svibnja 2022. predlagatelj osiguranja je uredio prijedlog za osiguranje na način da je predložio da sud odredi privremenu mjeru zabranom protivnicima osiguranja da "traže i vrše prodaju stana" radi "osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja P. Đ., V., V. –T., OIB: …, koja tražbina predstavlja vlasništvo na stanu izgrađenom na pravu građenja na čest.zem. 820/1 ZU 15816 K.O. S., i predstavlja etažno vlasništvo, upisano pod R.br. 35. udio prava građenja 131/26946 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E 35), time da je protivnik osiguranja A. S. d.o.o. u stečaju dužan predlagatelju osiguranja izdati ispravu na temelju koje bi se predlagatelj osiguranja uknjižio kao vlasnik na istom stanu (tražbina na činjenje), te protivnik osiguranja A. A. d.o.o. dužan izdati ispravu na temelju koje bi predlagatelj osiguranja izvršio brisanje založnih prava upisanih na istom stanu (tražbina na činjenje). Budući da protivnici osiguranja odbijaju predlagatelju osiguranja izdati navedene isprave, to je onda predlagatelj osiguranja ovlašten na temelju presude, koja će se ishoditi u postupku koji se vodi pod brojem P-214/2022, izvršiti uknjižbu navedenog stana na svoje ime uz istovremeno brisanje protivnika osiguranja A. S. d.o.o. u stečaju sa istog stana (tražbina na ime trpljenja), te izvršiti brisanje založih prava upisanih u korist A. A. d.o.o. na istom stanu (tražbina na ime trpljenja)."

1.13. Rješenjem ovog suda, poslovni broj Ovr-10/2022-3 od 11. svibnja 2022. ovaj sud je odbio kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere.

1.14. Povodom izjavljene žalbe predlagatelja osiguranja, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je rješenjem poslovni broj Pž-2566/2022-4 od 20. lipnja 2022. ukinuo predmetno rješenje i vratio predmet ovom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

1.15. Podneskom od 22. kolovoza 2022. predlagatelj osiguranja je uredio prijedlog za osiguranje na način da je predložio određivanje privremene mjere onako kako je to pobliže navedeno u izreci ovog rješenja.

2. U dokazne svrhe sud je pregledao i pročitao isprave i dokumentaciju sadržanu u spisu i to: izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, predugovor o kupoprodaji br. 01-94/206/2003, priznanicu od 22. kolovoza 2000., zapisnik o izvršenoj primopredaji od 19. listopada 2012., obavijesti predlagatelja osiguranja kao izlučnog vjerovnika stečajnoj upraviteljici protivnika osiguranja pod 1. M. Š. od 22. rujna 2016., podnesak stečajnog vjerovnika A. A. d.o.o. od 8. lipnja 2021., procjenu vrijednosti nekretnine izrađenu po sudskom vještaku J. M. te je izvršio uvid u spis ovog suda poslovni broj P-214/2022.

3. Prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere nije osnovan.

4.1. Odredbom članka 346. stavak 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

4.2. Iz stavka 2. istog članka propisano je da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. tog Zakona primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

4.3. Prema navedenoj odredbi, za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja potrebno je kumulativno ispuniti obje pretpostavke, odnosno potrebno je učiniti vjerojatnom postojanje svoje nenovčane tražbine, a vezano za opasnost ostvarenja tražbine potrebno je učiniti vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili je potrebno učiniti vjerojatnim kako je privremenu mjeru potrebno odrediti da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

4.4. Predlagatelj osiguranja u podnesku od 22. kolovoza 2022. navodi kako predlaže određivanje privremene mjere kojom će se zabraniti protivnicima osiguranja otuđenje stana za kojeg predlagatelj osiguranja tvrdi da je njegovo vlasništvo, radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. koja se sastoji u tome da taj protivnik osiguranja izda predlagatelju osiguranja tabularnu ispravu na osnovu koje bi se predlagatelj osiguranja uknjižio kao vlasnik stana izgrađenog na pravu građenja na čest.zem. 820/1 z.u. 15816 k.o. S. i predstalja etažno vlasništvo upisano pod r.br. 35, udio prava građenja 131/26946 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-35), a nenovčana tražbina prema protivniku osiguranja pod 2. A. A. d.o.o. da se sastoji u tome da izda predlagatelju osiguranja ispravu na temelju koje bi se izvršio upis brisanja založnih prava na stanu predlagatelja osiguranja izgrađenom na pravu građenja na čest.zem. 820/1 z.u. 15816 k.o. S. i predstavlja etažno vlasništvo upisano pod r.br. 35, udio prava građenja 131/26946 ETAŽNO VLASNIŠTVAO (E-35).

4.5. Stoga, najprije je trebalo utvrditi je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivnicima osiguranja i to tražbine koja se sastoji u izdavanju tabularne isprave koja je istaknuta u odnosu na protivnika osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. te tražbine koja se sastoji u izdavanju isprave podobne za upis brisanja založnog prava na stanu predlagatelja osiguranja koja je istaknuta u odnosu na protivnika osiguranja pod 2. A. A. d.o.o.

4.6. Izraz "tražbina" označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje (članak 2. točka 1. OZ-a). Stoga, označavanje tražbine u smislu citirane zakonske odredbe podrazumijeva da tražbina u prijedlogu za osiguranje mora biti individualno određena i konkretna u odnosu na protivnika osiguranja.

4.6. Vjerojatnost podrazumijeva (i iznimno dopušta) da je za donošenje nekih meritornih sudskih odluka dostatan niži stupanj uvjerenosti suda u postojanje činjenica na kojima se temelje takve odluke, pri čemu se u pravnoj doktrini zastupa stav da je vjerojatnost takvo uvjerenje koje ima više argumenata u prilog postojanju/nepostojanju neke činjenice od onih koji govore protiv njezinog postojanja/nepostojanja pri čemu se tražena pretpostavka vjerojatnosti prosuđuje prema slobodnoj ocjeni suda, imajući u vidu ostale okolnosti svakog pojedinog slučaja.

4.7. Predlagatelj osiguranja tvrdi kako je on kao kupac s protivnikom osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. sklopio Predugovor o kupoprodaji br. 01-94/206/2003 15. lipnja 2003. Predmet tog ugovora da je kupoprodaja stana te da se na temelju tog ugovora predlagatelj obvezao protivniku osiguranja pod 1. platiti kupoprodajnu cijenu u visini 185.773,30 EURa-a. Iako iz tog predugovora proizlazi da su sklapanjem istog stranke preuzele obvezu da će sklopili glavni ugovor, taj predugovor da zapravo predstavlja glavni ugovor jer da sadržava sve bitne elemente ugovora o kupoprodaji (predmet i cijenu).

4.8. Nadalje, predlagatelj osiguranja navodi kako je su on, T. B., M. B. i P. B. 22. kolovoza 2002. (uvidom u priznanicu utvrđeno je da se radi o datumu 22. kolovoza 2000.) potpisali priznanicu iz koje proizlazi da su T. B., M. B. i P. B. od predlagatelja osiguranja primili iznos od 500.000,00 DEM 29. srpnja 1997. na ime "financiranja pripremnih i ostalih radnji pri izgradnji stambeno-poslovnog objekta "F.- L." u S.", a povrat primljenog iznosa da je dogovoren "po realizaciji izgradnje stambeno-poslovnog objekta u vidu povrata primljenog iznosa uvećanog za dogovorenu kamatu ili stambeno-poslovnog prostora u toj protuvrijednosti".

4.9. Predmetni stan da je predlagatelju osiguranja predan u posjed 19. listopada 2012. i da isti predstavlja njegovo vlasništvo pa da isti ima nenovčanu tražbinu prema protivniku osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. koja se sastoji u tome da se radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koja glasi na izdavanje tabularne isprave zabrani protivnicima osiguranja otuđenje predmetnog stana.

4.10. Uvidom u Predugovor o kupnji stana br. 01-94/206/2003 utvrđeno je da je taj (pred)ugovor sklopljen 15. lipnja 2003. između protivnika osiguranja pod 1. kao investitora i predlagatelja osiguranja (kao kupca) te da se tim ugovorom investitor obvezao prodati, a kupac se obvezao kupiti stan na 4 katu, broja 35, tip stana: 3S + d, orijentacije: sjever-istok, ukupne površine 131,16 m² (članak II. predugovora). Člankom III. koji nosi naslov "Cijena, osiguranje i način isplate te prihvat obveza po predugovoru" ugovoreno je da stranke predugovora "utvrđuju cijenu predmetnog stana u iznosu od 185.773,30 EUR-a", te da se kupac obvezuje taj iznos "uplatiti po pozivu od strane investitora, a po izvršenom etažiranju objekta".

4.11. Iz članka VII predugovora proizlazi da je prije čina predaje investitor u obvezi s kupcem sklopiti ugovor o kupoprodaji stana na temelju kojeg će isti steći pravo vlasništva stana, kao i da je pravo na predaju stana uvjetovano izmirenjem svih obveza plaćanja po tom predugovoru.

4.12. Uvidom u priznanicu od 22. kolovoza 2000. utvrđeno je da je ista potpisana između T. B. (tadašnjeg zakonskog zastupnika protivnika osiguranja pod 1.), P. B. i M. B. te P. Đ. (ovdje predlagatelja osiguranja) te da iz iste proizlazi kako su T. B., P. B. i M. B. 29. srpnja 1997. od P. Đ. primili iznos od 500.000 DEM radi financiranja pripremnih i ostalih radnji pri izgradnji stambeno-poslovnog objekta "F.- L." u S., a povrat tog iznosa da je dogovoren po realizaciji izgradnje stambeno- poslovnog objekta u vidu povrata primljenog iznosa uvećanog za dogovorenu kamatu ili stambeno-poslovnog prostora u toj protuvrijednosti.

4.13. Predlagatelj osiguranja tvrdi kako je kupoprodajnu cijenu stana platio iz tog pozajmljenog iznosa te da je on u cijelosti ispunio svoju obvezu iz predugovora o kupoprodaji (koji se ima smatrati glavnim ugovorom) pa da ima nenovačenu tražbinu prema protivniku osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. u stečaju koja se sastoji u tome da mu je taj protivnik osiguranja obvezan izdati tabularnu ispravu na temelju koje će se protivnik osiguranja upisati kao vlasnik predmetnog stana.

4.14. Po ocjeni ovog suda, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. u stečaju koja bi se sastojala u obvezi tog protivnika osiguranja da predlagatelju osiguranja preda tabularnu ispravu na temelju koje bi se predlagatelj osiguranja uknjižio kao vlasnik predmetnog stana.

4.15. Odredbom članka 268. stavak 1. Zakona o obveznim odnosnima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21. – dalje: ZOO) propisano je da je predugovor ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor, dok iz stavka 3. istog članka proizlazi da predugovor obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora.

4.16. Kako predugovor kojeg su predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja pod 1. sklopili 15. lipnja 2003. sadrži bitne sastojke ugovora o kupoprodaji (predmet i cijena) može se prihvatiti da taj ugovor zapravo predstavlja ugovor o kupoprodaji predmetnog stana.

4.17. Da bi se utvrdilo je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom tražbinu prema protivniku osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. koja se sastoji u obvezi izdavanja tabularne isprave podobne za upis prava vlasništva predlagatelja osiguranja na predmetnom stanu trebalo je utvrditi je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da je ispunio obvezu iz ugovora o kupoprodaji koja se sastoji u isplati kupoprodajne cijene.

4.18. Po ocjeni ovog suda, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da je ispunio svoju obvezu iz (pred)ugovora o kupoprodaji i da je protivniku osiguranja pod 1. isplatio kupoprodajnu cijenu pa samim time nije učinio vjerojatnim niti svoju tražbinu usmjerenu prema protivniku osiguranja pod 1. koja se sastoji u obvezi tog protivnika osiguranja da mu preda tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva predlagatelja osiguranja na predmetnom stanu.

4.19. Iako predlagatelj osiguranja tvrdi kako je kupoprodajnu cijenu platio na način da je iznos za kojeg su T. B., M. B. i P. B. priznanicom od 22. kolovoza 2000. potvrdili da su ga primili od predlagatelja osiguranja trebao predstavljati kupoprodajnu cijenu za stan iz predugovora od 15. lipnja 2003., takve navode predlagatelja osiguranja ovaj sud za sada ne može prihvatiti.

4.20. Naime, iz predmetne priznanice, koja je datirana s 22. kolovoza 2000., proizlazi da je P. Đ. (ovdje predlagatelj osiguranja) 29. srpnja 1997. dao iznos od 500.000,00 DEM T. B., M. B. i P. B. na ime financiranja pripremnih i ostalih radnji pri izgradnji stambeno-poslovog objekta "F.-L." u S., a povrat primljenog iznosa da je dogovoren po realizaciji izgradnje u vidu povrata primljenog iznosa uvećanog za dogovorenu kamatu ili stambeno-poslovnog prostora u toj protuvrijednosti, dok iz predugovora o kupnji stana proizlazi da je isti sklopljen 15. lipnja 2003.

4.21. Po ocjeni ovog suda, nije niti životno niti logično da netko pozajmljuje iznos od 500.000,00 DEM 29. srpnja 1997., a da priznanicu o pozajmljivanju tolikog iznosa sastavlja tri godina kasnije (22. kolovoza 2000.), a još manje je logično da netko tko je pozajmio toliki iznos i osigurao njegov povrat na način da će mu isti biti vraćen davanjem "stambeno-poslovnog prostora u toj protuvrijednosti" sklapa predugovor o kupnji stana u kojem preuzima obvezu plaćanja kupoprodajne cijene (članka III. ugovora), bez da je igdje u tom ugovoru navedeno da će se u nekoj varijanti kupoprodajna cijena prebiti s iznosom kojeg je predlagatelj osiguranja pozajmio T. B., P. Đ. i M. Đ.

4.22. Stoga, uzimajući u obzir navedeno, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja pod 1. A. S. d.o.o. u stečaju koja se sastoji u obvezi tog protivnika osiguranja da predlagatelju osiguranja izda tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva na predmetnom stanu.

4.23. Nakon toga trebalo je utvrditi je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom postojanje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja pod 2. A. A. d.o.o. koja se sastoji u pravu predlagatelja osiguranja da od tog protivnika osiguranja zahtijeva izdavanje isprave podobne za upis brisanja založnog prava na predmetnom stanu, a sve s obzirom na to da je založno pravo, kako to tvrdi predlagatelj osiguranja, upisano na temelju ništetnih ugovora o kreditu i sporazuma o osiguranju sklopljenih između protivnika osiguranja pod 1. i H. A. R. A.

4.24. Odredbom članka 297. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/141. - dalje: ZVDSP) propisanoj je da je založno pravo ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja (založnoga vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti.

4.25. Nije sporno da je između trgovačkog društva H. A. R. A. i protivnika osiguranja pod 1. zaključen ugovor o kreditu te da je na temelju tog ugovora upisano založno pravo u korist tog trgovačkog društva 2. kolovoza 2004., pod brojem Z- 7854/04, kao ni to da je isto prešlo prvo na A. B. d.d. pa na H-A. d.o.o. pa dalje na ovdje protivnika osiguranja pod 2. A. A. d.o.o. koji je sada upisan kao založni vjerovnik na predmetnom stanu. Naime, predlagatelj osiguranja smatra kako je ugovor o kreditu koji je zaključen između protivnika osiguranja pod 1. i H. A. R. A. ništetan jer da je postojala zabrana davanja kredita u devizama, sukladno Zakonu o deviznom poslovanju i kreditnim odnosima s inozemstvom ("Narodne novine" broj 53/19") pa da je samim tim nevaljan i upis založnog prava na predmetnom stanu.

4.26. Najprije, za navesti je da je u Republici Hrvatskoj na snazi Zakon o deviznom poslovanju i kreditnim odnosima s inozemstvom (dalje: Zakon o deviznom poslovanju) koji je objavljen u "Narodnim novinama" broj 91/96., zajedno sa izmjenama i dopunama koje su objavljivane u "Narodnim novinama" broj 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14.).

4.27. Odredbom članka 17. stavak 1. Zakona o deviznom poslovanju propisano je da kredite u stranim sredstvima plaćanja mogu rezidentima odobravati banke. Odobreni kredit može se otplaćivati u stranoj valuti. Iz stavka 2. istog članka propisano je da ostali rezidenti ne smiju međusobno odobravati kredite u stranim sredstvima plaćanja.

4.28. Prema tome, kako je uvidom u sudski registar utvrđeno da je trgovačko društvo H. A. R. A. bilo registrirano, između ostalog, za pružanje usluga vezano za poslove kreditiranja, ugovor o kreditu što ga je to društvo sklopilo s protivnikom osiguranja nije ništetan pa iz navedenog proizlazi da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom svoju tražbinu prema tom protivniku osiguranja koja se sastoji u tome da mu protivnik osiguranja pod 2. izda ispravu podobnu za brisanje upisa založnog prava sa stana za kojeg predlagatelj osiguranja tvrdi da je njegovo vlasništvo.

4.29. Naime, do prestanka založnog prava može doći samo pod uvjetom i na način kako je to propisano odredbama 343. – 353. ZVDSP-a.

4.30. Međutim, čak i kad bi taj ugovor o kreditu bio ništetan, u tom slučaju je svaka strana dužna vratiti ono što je na temelju takvog ugovora primila (članak 323. stavak 1. ZOO-a), pa bi založni vjerovnik bio dužan izdati ispravu podobnu za upis brisanja založnog prava tek nakon što mu bude vraćen iznos kojeg je isplatio na temelju (ništetnog) ugovora o kreditu.

4.31. Prema tome, iz svega naprijed navedenog proizlazi kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivnicima osiguranja pa je prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci ovog rješenja (članak 346. stavak 1. OZ-a).

4.32. Pored svega naprijed navedenog, potrebno je navesti da, čak kada bi se smatralo da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje nenovčanih tražbina prema protivnicima osiguranja (a što nije), isti nije učinio vjerojatnom opasnost da bi bez određivanja privremene mjere trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

4.33. Naime, prodaja nekretnine na kojoj postoji upisano založno pravo nedvojbeno predstavlja štetu vlasniku založene stvari, međutim, ne radi se o nenadoknadivoj niti teško nadoknadivoj šteti nego onoj šteti koja objektivno može nastati vlasniku založene stvari ukoliko založni vjerovnik dospjelu tražbinu koja je osigurana založnim pravom odluči namiriti iz vrijednosti založene stvari.

4.34. Stoga, uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu 1. rujna 2022.

Sutkinja

Rajana Buljan,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.