Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž-304/2022-2

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivanki Maričić-Orešković, u parničnom predmetu tužitelja-protutuženika S. H., OIB:. iz L. O., zastupanog po punomoćnici G. P.-T., odvjetnici u O., protiv tuženika-protutužitelja Ž. D., OIB...... iz G., , zastupanog po punomoćniku T. V., odvjetniku u G., radi uspostavljanja prijašnjeg stanja i predaje u posjed nekretnina, rješavajući žalbe stranaka izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću posl. broj P-55/13 od 24. siječnja 2022., 1. rujna 2022.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Gospiću posl. broj P-55/13 od 24. siječnja 2022. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je

" I. Obustavlja se parnični postupak u uvodno označenoj pravnoj stvari.

II. Postupak će se nakon pravomoćnosti ovog rješenja nastaviti kao izvanparnični postupak između uvodno označenih stranaka pred ovom sudom, radi uređenja međa.

III. O zahtjevu stranaka za naknadom troškova postupka sud će nastavno odlučiti u postupku iz točke II. izreke ovog rješenja."

Protiv tog rješenja žale se stranke.

Tužitelj-protutuženik (dalje tužitelj) podnosi žalbu iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak, ali pred drugog suca.

Tuženik-protutužitelj (dalje tuženik) podnosi žalbu iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. ZPP-a s prijedlogom da se rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Odgovori na žalbe nisu podneseni.

Žalbe su osnovane.

Sud prvog stupnja utvrđuje:

- da je tužitelj samovlasnik čest. kat. br. 492, upisane u zk.ul. br. ... kuća br. ..., jedna gospodarska zgrada i dvorište sa 733 m2, kuća broj 81 i jedna gospodarska zgrada sa 131 m2 te dvorište sa 602 m2,

- da je tuženik samovlasnik čest. kat. br. kuća broj... sa 41 m2, dvorište sa 297 m2 u ukupnoj površini od 338 m2,

- da su u ovoj parničnoj stvari sukladno prihvaćenom dokaznom prijedlogu tužitelja određena i održana dva očevida na prijeporu sa zadaćom sudskom vještaku da identificira predmetnu nekretnine čest. kat. br. .... upisane u zk. ul. br. ..... k.o. G. u vlasništvu tužitelja i to po stalnom sudskom vještaku D. O. iz Ureda ovlaštenog inženjera geodezije sa sjedištem u O., dok je stalnom sudskom vještaku D. J., dip. ing. geodezije iz tvrtke G.-L. d.o.o. sa sjedištem u G., naložena i izrada parcelacijskog elaborata, dostavljenog ovom sudu u srpnju 2016.,

- da je stalni sudski vještak D. J. na prijedlog tužitelja saslušan na ročištu kod ovog suda pri čemu je u bitnom iskazao da je na čest. kat. br. ...., upisanu u k.o. G. u vlasništvu tužitelja sačinjena posebna geodetska podloga iz lipnja 2008., sve u svrhu ishođenja građevinske dozvole na zemljištu za gradnju nove kuće, s tim da isto predstavlja snimak postojećeg stanja, kao i da je taj snimak preklopljen na službeni kat. plan, no da se stanje na terenu, primjerice ograde ili drugi objekti ne moraju nužno podudarati sa katastarskim planom, uz napomenu da je izvansudski u svojstvu ovlaštenog geodeta tužitelju sačinio i elaborat iskolčenja na osnovi projektne dokumentacije sačinjene od strane projektnog ureda, u svrhu gradnje stambeno-poslovnog objekta, a u odnosu na sudski angažman u ovoj pravoj stvari istakao da su u elaboratu obilježene točke snimljene GNSS uređajem u nazočnosti suda i parničnih stranaka,

- da je naprijed navedeni sudski vještak saslušan pred ovom sudom izrazio neslaganje sa primjedbama tužitelja iz podneska od 3. ožujka 2020. i nasuprot navodima tužitelja smatra da je posebna geodetska podloga, kao i elaborat iskolčenja sačinjen u skladu s pravilima struke,

- u odnosu na priložene vještačke nalaze i mišljenja, tužitelj istaknuo je prigovor na oba vještačka nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke, navodeći da svoju novu kuću nije sagradio na međi, već da se odmaknuo od međe, tvrdeći pri tom da je njegova kuća odmaknuta od stare kuće, odnosno vidljivih temelja stare kuće, a u konačnici i od katastarske međe, između dvije susjedne čestice,

- da je u odnosu na oba vještačka nalaza i mišljenja tužitelj, kao i u odnosu na parcelacijski elaborat ustrajao na prigovoru da su mjernički vještaci propustili izraditi skicu lica mjesta na kojoj će vidljivo istaknuti katastarsku među između nekretnina stranaka, smatrajući da i nakon provedenih očevida i izvršenih vještačenja, međa nije jasno određena niti po jednom od geodetskih vještaka, dok je izvršenim vještačenjem po vještaku građevinske struke A. P., dipl. ing. arhitekture utvrđeno da se temelji stare kuće koje se nalaze na zemljišnoj čestici u vlasništvu tužitelja nalaze na čest. kat. br. ..... upisanoj u k.o. G., a ne na temelju betonske pasice, odnosno na međi,

- da je svjedokinja S. D., kćer prijašnjih vlasnika čest. kat. br. br. ..... upisane u k.o. G.iskazala da njeni roditelji nisu imali problema vezano uz među jer su sa punicom tuženika koja je živjela na susjednoj nekretnini bili u dobrim odnosima, uz navod da je kuća tijekom rata minirana i da su ostaci kuće bili opasni za okolinu, pa da su stoga uklonjeni, da je prilikom uvođenja u posjed prednice tužitelja bila izvansudski određena međa po ovlaštenom geodetu D.J., kojom prilikom su bili zabijeni drveni kolci, a sjeća se da prilikom izvansudskog određivanja međe i zabijanja drvenih kolaca nije bio nazočan tuženik. Proizlazi nadalje da je lice mjesta u bitnom promijenjeno u odnosu na stanje dok je ona živjela u toj kući, odnosno da teren nije bio nasut, kao i da su u vrijeme njenog stanovanja u roditeljskoj kući sve okolne parcele bile iste ravnine, pa da se zbog toga ne može preciznije očitovati o detaljima vezano za sporne međe između dvije predmetne zemljišne čestice,

- da svjedok M. M. nema saznanja da li se kuća koju je tužitelj izgradio nalazi na međi ili pak ne, ali smatra da je stara kuća – ranije u vlasništvu roditelja svjedokinje D., bila sagrađena uz samu među, dok u pogledu ograde postavljene po tuženiku ima saznanja da je ista postavljena nakon završetka Domovinskog rata, s tim da svjedoci nisu imali drugih preciznija saznanja o stanju na prijeporu, a tijekom postupka je utvrđeno da između parničnih stranaka nisu pokretani postupci radi posjedovne zaštite,

Nastavno tome, na osnovi izvršenog uvida u izvanparnični predmet ovog suda poslovni broj: R1-506/09 i R1-54/12, koji su se vodili radi uređenja međa između prednice tužitelja i tuženika sud je utvrdio da postupak radi uređenja međe nije okončan sudskim uređenjem međe između dviju susjednih čestica, odnosno da međa između nekretnina koja su predmet ovog spora nije uređena u sudskom izvanparničnom postupku.

Stoga sud prvog stupnja utvrđuje da međa između susjednih nekretnina nije sudski uređena već je postupak pravomoćno okončan povlačenjem prijedloga od strane prednice tužitelja a u navedenom postupku uređenja međa nije u svojstvu stranke sudjelovao tužitelj jer u to vrijeme nije bio aktivno legitimiran predlagatelj. Nadalje sud prvog stupnja utvrđuje da predmet tužbenog i protutužbenog zahtjeva jest predaja u posjed dijela nekretnine, odnosno radi se o sporu pokrenutom na osnovi odredbe članka 162. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje ZV), odnosno o vlasničkoj (rei vindikacijskoj) tužbi, koju tužitelj zasniva na činjenici uvođenja u posjed prijepora po darovanju istog od pravne prednice S. P., a pri tom zahtjeva i uspostavu prijašnjeg stanja iz članka 155. ZV, dok tuženik u protutužbi ne ističe pravnu osnovu, no prema navodima iz odgovora na tužbu njegov pravni osnov za predaju u posjed prijepora temelji na mirnom posjedu prijepora iz protutužbenog zahtjeva.

Dakle, u odnosu na postavljeni tužbeni i protutužbeni zahtjev, kraj činjenice da međa između susjeda nije uređena odlukom suda i poradi za sad sporne međašne linije, nisu ispunjene pretpostavke za odlučivanje u smislu članka 155. stavka 1. i 2., odnosno članka 161. i 162. ZV, na način kako su ovoj pravnoj stvari postavljeni sadržaji tužbenog i protutužbenog zahtjeva.

Stoga a s obzirom na sadržaj tužbenog i protutužbenog zahtjeva pravna pretpostavka za podnošenje tužbe i pravilno postavljenog tužbenog zahtjeva u smislu utvrđenja prava vlasništva na prijeporu po ocjeni suda prvog stupnja je bilo prethodno provođenje izvanparničnog postupka uređenjem međa nakon čega su stranke u skladu s odredbom čl. 103. st. 6. ZV-a u mogućnosti zatražiti utvrđenje vlasništva sporne površine i predaju u posjed, odnosno uspostavu prijašnjeg stanja.

Iz navedenih razloga a pozivom na odredbu čl. 19. st. 1. ZPP-a sud odlučuje kao u izreci rješenja.

Pogrešno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada se poziva na odredbu čl. 103. ZV-a te smatra da se radi o postupku uređenja međa za koji zakon predviđa izvanparnični postupak te da je potrebno kao prethodno pitanje odlučiti u izvanparničnom postupku o uređenju međe između nekretnina stranaka. Naime, parnični postupak se može obustaviti te odrediti da će se isti nastaviti po pravilima izvanparničnog postupka samo u slučaju kada zakon izrijekom propisuje da se radi o izvanparničnom postupku. U konkretnoj pravnoj stvari radi se o tužbi za uspostavu prijašnjeg stanja i predaju u posjed dijela k.č. br. .... k.o. G. kojeg je prema tvrdnjama tužitelja neosnovano oduzeo tuženik, a što dalje znači da se primjenjuju pravila parničnog a ne izvanparničnog postupka pa stoga činjenica što se među strankama vodio postupak uređenja međa pod poslovnim brojem R1 -506/09 a radi se o istoj nekretnini koja je predmet ovog spora ne predstavlja pravno valjano zakonsko uporište za obustavu predmetnog parničnog postupka te nastavka istog po pravilima izvanparničnog postupka.

S obzirom na postavljeni tužbeni i protutužbeni zahtjev pogrešno sud prvog stupnja smatra da činjenica da međa između susjeda nije uređena i da su sporne međašne linije, nisu ispunjene pretpostavke za odlučivanje u smislu odredbe čl. 155. st. 1. odnosno čl. 161. i 162. ZV-a već upravo suprotno s obzirom na postavljeni tužbeni i protutužbeni zahtjev i provedeni dokazni postupak sud prvog stupnja trebao je utvrditi sve relevantne činjenice i odlučiti u okviru citiranih zakonskih odredbi.

Stoga u nastavku postupka sud prvog stupnja će sukladno odredbi čl. 8. ZPP- a ocijeniti do sada provedene dokaze te nakon toga odlučiti o tužbenom odnosno protutužbenom zahtjevu tuženika.

Iz navedenih razloga trebalo je usvojiti žalbe stranaka i pozivom na odredbu čl. 380. t. 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja, s time da nisu ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe čl. 371. ZPP-a odnosno da se predmet dodijeli u rad drugom sucu pojedincu.

U Rijeci, 1. rujna 2022.

Sutkinja

Ivanka Maričić-Orešković