REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 153/2022-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Zorislav Krivačić i Dalibor Divić, odvjetnici u Bjelovaru, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, Podružnice Bjelovar, Zagrebačka 51, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Franjo Krešimir Šenjug, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-259/2020-3 od 6. svibnja 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P-132/2013- 156 od 21. studenoga 2019., u sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2022.
r i j e š i o j e :
Revizija tuženika se prihvaća i ukidaju se presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-259/2020-3 od 6. svibnja 2021., i presuda Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P-132/2013-156 od 21. studenoga 2019. u pobijanom dijelu (točke I., III. i V. izreke) i u tom dijelu se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom, kojom je djelomično prihvaćen tužbeni zahtjev, naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete zbog izgubljene zarade neto iznos 182.645,36 kn sa zateznim kamatama pobliže određenim u izreci (točka I.), kao i rentu u mjesečnom iznosu 3.460,85 kn počev od 1. siječnja 2018. do isplate (točka III.) i troškovima postupka u iznosu 90.156,25 kn sa zateznim kamatama (točka V.), dok je odbijen dio tužbenog zahtjeva (točka IV. izreke).
2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu u kojem su zahtjevi tužitelja prihvaćeni (točke I., III. i V. izreke).
3. Povodom prijedloga za dopuštenje revizije tuženika Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem poslovni broj Revd-4384/2021-2 od 16. studenoga 2021. dopustio je tuženiku podnošenje revizije zbog sljedećeg pravnog pitanja: „Kod utvrđene profesionalne nesposobnosti za rad, a da pritom nije utvrđena opća nesposobnost za rad, pripada li tužitelju naknada cjelokupne štete u vidu izgubljene zarade kao razlike između plaće koju bi ostvario i mirovine, neovisno o eventualno preostaloj radnoj sposobnosti tužitelja?“
4. Tuženik je podnio reviziju zbog izloženog i dopuštenog pravnog pitanja pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 43/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP).
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija je osnovana.
7. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka povodom postavljenog i dopuštenog pitanja je zahtjev za naknadu štete zbog izgubljene zarade, koja se ogleda u razlici između invalidske mirovine i plaće, budući da je kod tužitelja nastupila profesionalna nesposobnost za rad i priznato mu je pravo na invalidsku mirovinu zbog posljedica nesreće na radu.
8. Međutim, kod njega nije nastupila opća radna nesposobnost, tako da je on bio u mogućnosti obavljati određene administrativne poslove s punim radnim vremenom.
9. Izražavajući pravno shvaćanje da je odlazak u invalidsku mirovinu zakonsko pravo tužitelja koje je on iskoristio, te da je za rješenje spora odlučna činjenica da je tužitelj umirovljen upravo zbog posljedica iz predmetne prometne nesreće, pa s tim u vezi nije relevantno je li tužitelj trebao naći posao s preostalom radnom sposobnošću, prihvaćen je tužbeni zahtjev za izgubljenu zaradu uključujući i mjesečnu rentu u pobijanom dijelu nižestupanjskih presuda.
10. Izloženo pravno shvaćanje ne temelji se na pravnom shvaćanju revizijskog suda.
11. Tako npr. u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 378/11-3 od 15. svibnja 2013. izraženo je shvaćanje da kada je tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ali je on ostao sposoban za rad s punim radnim vremenom na drugim odgovarajućim poslovima, te nije stekao pravo na mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, treba ocijeniti i činjenicu je li se tužitelj pokušao zaposliti s preostalom radnom sposobnošću i je li u tom pravcu poduzimao odgovarajuće radnje radi sprječavanja (umanjenja) nastanka štete u vidu izgubljene zarade. Time se imalo na umu prijava Zavodu za zapošljavanje u svrhu traženja posla i sl.
12. Da je ponašanje oštećenika relevantno u okviru primjene odredbe čl. 192. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 – dalje: ZOO/91) na način da je svaki oštećenik dužan nastojati da mu šteta bude što manja i u tom smislu je dužan poduzimati radnje sukladno svojim mogućnostima i potrebama, a kada to propusti i tako pridonese da mu šteta nastane ili bude veća, ima pravo samo na razmjerno smanjenje naknade, izraženo je pravno shvaćanje npr. u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1018/13-2 od 7. studenoga 2017.
13. Navedena odredba čl. 192. ZOO/91 istovjetna je sada mjerodavnoj odredbi čl. 1092. ZOO ("Narodne novine" broj 75/05, 41/08, 125/11 i 78/15 – dalje: ZOO/05).
14. Slično je shvaćanje glede prava na mjesečnu rentu izraženo i u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x 713/11-2 od 14. prosinca 2011. i sl.
15. Zbog svega izloženog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa u primjeni odredaba čl. 1095. st. 2. i čl. 1092. st. 1. ZOO/05 u razjašnjenju predmetnog pravnog pitanja nisu raspravljene prethodno navedene odlučne činjenice, valjalo je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP ukinuti u pobijanom dijelu obje nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Zagreb, 31. kolovoza 2022.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
