Broj: Ppž-402/2022

Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. S.B., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okr. S.B. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu od 23. studenog 2021., broj: 28 Pp-1833/2021-12, u sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. S.B. i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. S.B. je obvezan naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka u iznosu 300,00 (tristo) kuna u roku od 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu od 23. studenog 2021., broj: 28 Pp-1833/2021-12 proglašen je krivim okr. S.B. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je na temelju tog zakonskog propisa izrečena novčana kazna u iznosu 2.000,00 kuna, u koju je uračunato oduzimanje slobode okrivljenika 11. svibnja 2021. u 22,10 sati do 12. svibnja 2021. u 9,30 sati kao 600,00 kuna novčane kazne, tako da mu preostaje za platiti 1.400,00 kuna novčane kazne, koju je dužan platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostale novčane kazne te je obvezan naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu 200,00 kuna i trošak alkotesta u iznosu 80,00 kuna.

2. Protiv te presude okr. S.B. po braniteljici odvjetnici J.T. podnio je žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i oslobodi okrivljenika, podredno da se žalba prihvati i ukine i predmet vrati na ponovno suđenje pred drugim sucem.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. Žalbom se ističe da prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona, jer je postupak proveden bez sudjelovanja okr. S.B., a prema odredbama Prekršajnog zakona svjedoci nisu mogli biti saslušani bez pozivanja okrivljenika i na taj način okrivljeniku je onemogućeno da iznese svoju obranu.

6. Nije u pravu okrivljenik da je postupak proveden bez njegova sudjelovanja protivno odredbama Prekršajnog zakona i na taj način počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 3. tog Zakona.

6.1. Prema stanju spisa predmeta, u ovom prekršajnom predmetu okr. S.B. je 11. svibnja 2021. uručena pisana obavijest iz članka 109. a Prekršajnog zakona, kojom je okrivljenik u t. 6. obaviješten da se pred tijelom postupka rasprava može održati i donijeti odluka o prekršaju i u njegovoj odsutnosti, a u t. 7. o obvezi obavještavanja tijela postupka o svakoj promjeni adrese stanovanja i primanja pismena tijekom postupka do njegovog pravomoćnog dovršetka kao i dovršetka postupka izvršavanja odluke o prekršaju, kao i na posljedicu nepridržavanja ove obveze, odnosno mogućnosti daljnje dostave svih pismena okrivljeniku putem oglasne ploče suda.

6.2. Prvostupanjski je sud zakazao glavnu raspravu za 15. srpnja 2021., za koju se poziv za okr. S.B.vratio kao neuručen sa naznakom dostavljača „obaviješten nije podigao pošiljku“ te je izvanraspravno ispitan svjedok V.B.. Glavna rasprava 14. rujna 2021. odgođena je budući se poziv za okrivljenika vratio neuručen s naznakom dostavljača „obaviješten nije podigao pošiljku“ te je izdan dovedbeni nalog za okrivljenika za 20. listopada 2021. Na tu glavnu raspravu okrivljenik nije doveden, budući se po obavijesti PP Ozalj nalazio u Njemačkoj, te je izvanraspravno saslušana svjedokinja A.K.. Dana 27. listopada 2021. okr. S.B. nepozvan je pristupio sudu te obavijestio sud da nije u mogućnosti odazvati se glavnoj raspravi 23. studenog 2021., koju je sud već zakazao, budući je u Njemačkoj, a samo trenutno se nalazi u Hrvatskoj, te ga je sud ispitao i predočio mu dokaze izvedene u postupku. Na predočene iskaze svjedoka okrivljenik je stavio primjedbu da su svjedoci lagali na sudu i na policiji, a sam nije imao daljnjih dokaznih prijedloga.

6.3. Slijedom navedenog, postupak nije proveden bez sudjelovanja okrivljenika, okrivljenik je ispitan i predočeni su mu dokazi, a po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski je sud okrivljeniku u postupku dao i više prava od onih koja mu pripadaju po Zakonu, budući ga je ispitao kada je nepozvan pristupio sudu, iako je već bila zakazana slijedeća glavna rasprava za 23. studenog 2021.

6.4. Iz navedenih razloga neosnovano se žalbom ističe bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona.

7. Neosnovano se žalbom ističe i da je povrijeđeno pravo na obranu okrivljenika, budući je okrivljeniku, u smislu čl. 85. st. 2. Prekršajnog zakona, omogućeno da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist. Okrivljenik je paušalno osporavao iskaze svjedoka koji su mu predočeni, nije predlagao da se svjedoci ponovno ispitaju u njegovoj nazočnosti, niti je imao daljnjih dokaznih prijedloga. Stoga je prvostupanjski sud, nakon održane glavne rasprave 23. studenog 2021., na koju se uredno obaviješteni okrivljenik nije odazvao, a na kojoj su ponovno izvedeni materijalni dokazi koji prileže spisu predmeta (sa kojima je okrivljenik također upoznat 27. listopada 2021.), pravilno utvrdio da nema potrebe za izvođenjem još nekih dokaza i objavio da je dokazni postupak dovršen.

8. Žalbom se navodi i da je sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona jer je donio presudu na nezakonitim dokazima, bez navođenja ikakvih konkretnih okolnosti i razloga u čemu bi se ta povreda sastojala, pa ovu žalbenu tvrdnju ovaj sud smatra paušalno iznesenom, a time i neosnovanom.

9. Nadalje, okrivljenik smatra i da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona jer je izreka pobijane presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima presude, presuda uopće nema razloga i u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Međutim, suprotno ovim paušalno iznesenim razlozima, kojima se samo prepisuje dio teksta zakonske odredbe čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, ovaj drugostupanjski sud nalazi da nije počinjena navedena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, budući pobijana odluka ima, sukladno odredbi čl. 185. Prekršajnog zakona, sav potreban sadržaj, izreka presude je razumljiva, nije proturječna sama sebi niti razlozima presude, a njeno obrazloženje sadrži obrazloženu ocjenu sadržaja obrane okrivljenika i provedenih dokaza, sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama, u presudi ne postoji proturječnost i nelogičnost između razloga presude i izvedenih dokaza, a prvostupanjski je sud jasno i nedvosmisleno obrazložio svoj zaključak o krivnji.

10. U odnosu na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje okrivljenik navodi da je sud donio presudu isključivo na iskazu navodne žrtve V.B. i njegove prijateljice A.K. koja nije ni vidjela cijeli događaj, već je kazivala prema onome što je čula od V.B..

10.1. Nije u pravu okrivljenik da je činjenično stanje u postupku nepotpuno i pogrešno utvrđeno.

10.2. Prvostupanjski je sud odluku o krivnji okr. S.B. za počinjeno psihičko i fizičko nasilje prema bratu V.B. temeljio na iskazima svjedoka V.B. i svjedokinje A.K. i materijalnih dokaza izvedenih u postupku, uz otklon obrane okrivljenika. Prvostupanjski je sud opravdano u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka V.B. i njegov je iskaz kao dokaz, sukladno odredbi čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, a za svoju odluku je dao razloge koji su, po mišljenju ovog suda, opravdani, logični i pravno utemeljeni, a navodi žalbe nisu doveli u sumnju činjenično stanje niti pravilnost provedenog prekršajnog postupka. Iskaz navedenog svjedoka dan jasno, okolnosno i uvjerljivo, uz sva zakonom propisano upozorenje te nema niti jedne konkretne okolnosti koja bi dovela u pitanje vjerodostojnost njegovog iskaza. Osnovanost zaključka prvostupanjskog suda o krivnji okr. S.B. za počinjeni prekršaj dodatno je potvrđen iskazom svjedokinje A.K. o tome da je V.B. odmah nakon događaja došao kod nje, bio je uznemiren i zvao policiju i žalio joj se da ga je brat udario. Dakle, A.K. je kao posredan svjedok potvrdila kako navode optužbe, tako i iskaz V.B. o fizičkom napadu okrivljenika na njega, a iskazivala je i o sporu oko vlasništva između braće, što sve, uz iskaze samog okrivljenika i svjedoka V.B., dodatno ukazuje na njihove poremećene odnose uslijed imovinskih odnosa.

10.3. Prvostupanjski je sud na osnovu dokaza koji su izvedeni u postupku pravilno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenio materijalno pravo. Razloge prvostupanjske odluke prihvaća i ovaj sud, pa kako okr. S.B. nije naveo nikakve nove, niti uvjerljive razloge u smislu čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona, kojima bi potkrijepio svoje osporavanje odgovornosti za prekršaj koji mu se pobijanom presudom stavlja na teret, nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda.

10.4. Iz navedenih razloga, nije osnovana žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

11. Žaleći se zbog povrede materijalnog prekršajnog prava u žalbi se iznosi tvrdnja da se prvostupanjski sud potpuno pogrešno pozvao na odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, jer okrivljenik i njegov brat V.B. nisu obitelj budući žive na različitim adresama.

11.1. Pogrešno okrivljenik smatra da sa bratom na čini obitelj i da je sud pogrešno primijenio odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Naime, Zakon o zaštiti u obitelji propisuje krug osoba na koje se taj Zakon primjenjuje te je čl. 8. st. 1. propisano, da su, između ostalih, osobe na koje se Zakon o zaštititi od nasilja u obitelji primjenjuje srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja. Kako su braća srodnici u pobočnoj lozi u prvom stupnju, nema nikakve dvojbe da je prvostupanjski sud u ovoj situaciji pravilno primijenio odredbe Zakona o zaštiti nasilja u obitelji za postupanje koje je okr. S.B. ispoljio prema svom bratu V.B. i pri čemu nije od nikakvog značaja okolnost da braća žive na različitim adresama.

11.2. Iz navedenog razloga nije osnovana žalba zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

12. Okrivljenik smatra da je odluka o sankciji rezultat nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja te da ga je sud trebao osloboditi u ovom postupku, bez konkretizacije žalbenih razloga u odnosu na izrečenu kaznu. Međutim, kako žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava podnesena u korist okrivljenika sadrži u sebi i žalbu odluke o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud je temeljem čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona ispitao pobijanu presudu i u odnosu na izrečenu novčanu kaznu, te nalazi da je okr. Stjepanu Belinu za počinjeni prekršaj izrečena primjerena novčana kazna, koja nije previsoka.

12.1. Cijeneći sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, kao i težinu i značaj prekršaja i stupanj odgovornosti okrivljenika, ovaj sud smatra da je novčana kazna u visini od 2.000,00 kuna, a koja kazna je okrivljeniku izrečena prvostupanjskom presudom, primjerena stupnju njegove krivnje, težini djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

12.2. Prvostupanjski je sud izričući novčanu kaznu okrivljeniku, cijenio olakotne okolnosti na strani okrivljenika, te uz činjenicu da nisu utvrđene otegotne okolnosti, za počinjeni prekršaj izrekao novčanu kaznu u propisanom minimumu novčane kazne u kaznenopravnim okvirima propisanim za počinjeni prekršaj (novčana kazna u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna - do općeg maksimuma od 50.000,00 kuna ili kazna zatvora do 90 dana). Po ocjeni ovog suda tako odmjerena novčana kazna primjerena je kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, stupnju krivnje, težini djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona te ovaj sud ne nalazi naročite olakotne okolnosti koje bi opravdale ublažavanje izrečene novčane kazne.

13. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenice. Naime, ovaj sud smatra da plaćanjem troškova žalbenog postupka u iznosu 300,00 kuna, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okr. S.B..

14. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 31. kolovoza 2022.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenika i tužitelja.