REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 81 Pž-3430/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Vukelića, predsjednika vijeća, Kamelije Parać, suca izvjestitelja, i Marine Veljak, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VETERINARSKA AMBULANTA POKUPSKO CERJE d.o.o., OIB 82638933701, Cerje, Pokupsko 29 a, kojeg zastupa punomoćnik Jadranka Matić, odvjetnica iz Velike Gorice, protiv tuženika GRAD PETRINJA, OIB 11848400362, Ivana Gundulića 2, Petrinja, kojeg zastupa punomoćnik Josip Dizdar, odvjetnik iz Siska, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1505/2019-40 od 3. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1505/2019-40 od 3. lipnja 2022. u dijelu kojim je održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi Javnog bilježnika Višnje Antoš iz Petrinje poslovni broj Ovrv-292/14 od 5. rujna 2014. kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 96.188,51 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjih dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za pet postotnih poena tekućih od:

- na iznos od 61.095,70 kn od 16. prosinca 2013. do isplate,

- na iznos od 4.589,81 kn od 16. siječnja 2014. do isplate,

- na iznos od 30.503,00 kn od 16. siječnja 2014. do isplate, kao i naknaditi trošak ovršnog postupka u iznosu od 1.677,36 kn, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. rujna 2014. do isplate po stopi koja je jednaka referentnoj stopi Hrvatske narodne banke uvećanoj za tri postotna poena, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 14.110,00 kn.

II. Preinačuje se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1505/2019-40 od 3. lipnja 2022. u preostalom dijelu zakonskih zateznih kamata i sudi:

Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi Javnog bilježnika Višnje Antoš iz Petrinje poslovni broj Ovrv-292/14 od 5. rujna 2014. kojim je tuženiku naloženo da tužitelju isplati zakonske zatezne kamate koje teku:

- na iznos od 61.095,70 kn od 16. prosinca 2013. do isplate,

- na iznos od 4.589,81 kn od 16. siječnja 2014. do isplate,

- na iznos od 30.503,00 kn od 16. siječnja 2014. do isplate po stopi koja prelazi eskontnu stopu koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, i u tom dijelu se odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan.

III. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu u iznosu od 1.250,00 kn.

IV. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 1.562,50 kn.

Obrazloženje

1. Presudom označenom u izreci ove presude prvostupanjski je sud u cijelosti održao na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi Javnog bilježnika Višnje Antoš iz Petrinje poslovni broj Ovrv-292/14 od 5. rujna 2014. kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 98.188,51 kn s pripadajućom zateznom kamatom po stopi pobliže navedenoj u izreci presude koja teče od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa navedenog u izreci presude do isplate, ovršni trošak u iznosu od 1.677,36 kn s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 5. rujna 2014. do isplate, te je naloženo tuženiku da tužitelju isplati trošak parničnog postupka u iznosu od 14.110,00 kn. Tako je prvostupanjski sud presudio jer je nakon provedenog postupka ocijenio da je tuženik u obvezi platiti troškove smještaja napuštenih pasa budući da iz cjelokupnog dokaznog postupka proizlazi da ni vlasnik ni posjednik pasa nisu poznati. Odluku o troškovima parničnog postupka prvostupanjski je sud donio primjenom odredaba čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP).

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tuženik pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima. Obrazlažući žalbene razloge žalitelj je u bitnom naveo da iz putovnice za kućne ljubimce, koja predstavlja i ima dokaznu snagu javne isprave, proizlazi da je vlasnik pasa servis MIR, a predmetne putovnice nisu poništene. Stoga, u konkretnom slučaju je poznat vlasnik pasa koji sukladno odredbi čl. 18. Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca te načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama (Službeni vjesnik br. 4. od 9. ožujka 2012.), podmiruje njihov smještaj u skloništu za životinje i trošak provedenih veterinarsko – zdravstvenih mjera. Predložio je uvažiti žalbu i preinačiti pobijanu odluku.

3. Tužitelj je podnio odgovor na tuženikovu žalbu u kojoj se u cijelosti usprotivio tuženikovim žalbenim navodima, predložio je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu odluku.

4. Tuženikova žalba nije osnovana, osim u dijelu odluke o zateznim kamatama.

5. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP-a u granicama razloga određenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Donošenjem pobijane presude nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti, dok tuženik ne upire posebno na neku drugu povredu. Izreka je razumljiva i nije proturječna sama sebi, kao niti razlozima presude, a u obrazloženju su navedeni jasni razlozi o odlučnim činjenicama koji nisu proturječni sadržaju spisa.

7. Iz spisa proizlazi da je tužitelj 5. rujna 2014. pokrenuo ovaj postupak podnošenjem prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave Javnom bilježniku Višnji Antoš, a radi naplate novčanog potraživanja prema tuženiku u iznosu od ukupno 96.188,51 kn i to prema tri računa (računi br. 60-1-2, 72-1-2 i 73-1-2) prema kojima tužitelj potražuje od tuženika trošak usluga skloništa za pse pobliže navedenih u tim računima. Nakon što je navedeni javni bilježnik izdao rješenje o ovrsi, tuženik je kao ovršenik protiv tog rješenja podnio prigovor (odgovor na tužbu) kojim je osporio utuženo potraživanje, a u dopisima koji su priloženi prigovoru tuženik se pozvao na odredbe čl. 18. Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca te načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te na čl. 55. st. 4. Zakona o zaštiti životinja. U kasnijem tijeku postupka koji se nastavio voditi kao povodom prigovora protiv platnog naloga, tuženik je osporavao svoju pasivnu legitimaciju pozvavši se pri tome na čl. 18. Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca te načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama (koju je dostavio na tom ročištu; list 25.-27. spisa) i na rješenje Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Uprava za veterinarstvo, Sektor veterinarske inspekcije, Odjel veterinarski ured Glina, Ispostava Petrinja Klasa: UP/I-322-07/12-01/566, Ur. broj: 525-10/0709-13-19 od 26. kolovoza 2013. (list 20. i 23. spisa) prema kojem proizlazi da je Zlatici Relić iz Petrinje, Vlatka Mačeka 30 oduzeto četrnaest pasa, odnosno da iz putovnica za pse proizlazi da je vlasnik predmetnih pasa higijenski servis MIR.

8. Radi utvrđenja odlučnih činjenica, prvostupanjski sud je proveo dokazni postupak te ocijenio da podaci o vlasniku pasa koji su upisani u putovnicama za pse nisu bili istiniti, odnosno, higijenski servis MIR koji je upisan u putovnicama, i mikročipovima, nije vlasnik predmetnih pasa, a jednako tako, to nije ni Zlatica Relić od koje su psi oduzeti. Takvi zaključci i utvrđenja prvostupanjskog suda su pravilni i u skladu s izvedenim dokazima i cjelokupnom dokumentacijom u spisu.

9. Naime, točno je da su rješenjem Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Uprava za veterinarstvo, Sektor veterinarske inspekcije, Odjel veterinarski ured Glina, Ispostava Petrinja Klasa: UP/I-322-07/12-01/566, Ur. broj: 525-10/0709- 13-19 od 26. kolovoza 2013. Zlatici Relić oduzeti psi. Međutim, Zlatica Relić je tvrdila da su psi u vlasništvu higijenskog servisa MIR iz Petrinje, M. Antolića 5, a Robert Šubić kao bivši vlasnik tog servisa je tvrdio da ni on niti higijenski servis MIR nisu vlasnici pasa koji se nalaze kod Zlatice Relić. Nadalje, iz podataka u spisu proizlazi da je Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo, Sektor veterinarske inspekcije, Ispostava Petrinja, provelo inspekcijski nadzor radi izvršenja rješenja od 26. kolovoza 2013. Iz provedenog inspekcijskog nalaza, ali i iz iskaza svjedoka Predraga Barabe, voditelja skloništa za napuštene životinje, te svjedoka Vlade Uzbašića, proizlazi da su predmetne pse u dvorište Zlatice Relić dopremile Mirjana Horvat i Melita Mađo, predstavnice Udruge za zaštitu životinja, koje su ujedno pozvale veterinara Vladu Uzbašića, koji je tada pse cijepio protiv bjesnoće i dehelmentizirao. Ujedno, psi su tada mikročipirani, te su, na traženje Melite Mađo upisani kao vlasništvo higijenskog servisa MIR. Svjedok Vlado Uzbašić je naveo da je upravo s Melitom Madžo bilo dogovoreno da se psi čipiraju, da će to preuzeti servis MIR, a Grad Petrinja platiti. Nadalje, iz podataka u spisu proizlazi da je protiv Zlatice Relić bio podnesen optužni prijedlog zbog počinjenja prekršaja iz čl. 55. st. 2. Zakona o životinjama jer je udomila napuštene pse, a o njihovu nalazu nije obavijestila sklonište za životinje. Optužni prijedlog je podnesen i protiv Melite Mađo, jer je organizirala cijepljenje napuštenih pasa protiv bjesnoće kod Zlatice Relić, a o tome nije obavijestila sklonište za životinje. I protiv veterinara Vlade Uzbašića je bio podnesen optužni prijedlog iz razloga što nije utvrdio stanje pasa u vezi bjesnoće, za što je prema njegovom iskazu bio i kažnjen.

10. Slijedom navedenog, iako su psi bili mikročipirani na ime higijenskog servisa MIR, odnosno cijeli događaj se dogodio u dvorištu kod Zlatice Relić, iz dokaznog postupka proizlazi da ni Zlatica Relić, a niti Robert Šubić kao bivši vlasnik servisa MIR, nisu vlasnici ni posjednici predmetnih pasa. Štoviše, kao jasno proizlazi da je riječ o napuštenim psima koje su pronašle Mirjana Horvat i Melita Mađo, predstavnice Udruge za zaštitu životinja, zatim dovele te pse u dvorište Zlatice Relić i tamo organizirale njihovo cijepljenje i mikročipiranje. Točno je da putovnica za kućne ljubimce ima dokaznu snagu javne isprave, međutim, sukladno odredbi čl. 230. st. 3. ZPP-a dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena, a što je tužitelj u ovome postupku i dokazao budući da psi nisu u vlasništvu higijenskog servisa MIR ni Zlatice Relić, već je riječ o napuštenim psima.

11. Odredbom čl. 55. st. 4. Zakona o zaštiti životinja („Narodne novine” broj 135/06 i 37/13); (važećim u vrijeme za koje tužitelj potražuje trošak smještaja pasa u sklonište) je propisano da se životinje smještaju u sklonište za životinje na trošak posjednika ako je poznat ili se naknadno utvrdi. Nadalje, odredbom čl. 18. tuženikove Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca te načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama je propisano da troškove skupljanja i prevoženja neupisanih pasa, pasa i mačaka lutalica te drugih napuštenih i izgubljenih životinja, njihova smještaja u sklonište za životinje i nad njima provedenih veterinarsko-zdravstvenih mjera, podmiruje posjednik životinje ako je poznat ili se njegov identitet naknadno utvrdi, u protivnom ti se troškovi podmiruju iz sredstava Proračuna Grada Petrinje.

12. Prema tome, iz obje navedene odredbe jasno proizlazi da troškove smještaja životinje u sklonište snosi posjednik životinje, a samo u slučaju ako posjednik životinje nije poznat niti se naknadno ne može utvrditi, tada te troškove podmiruje tuženik iz svojih proračunskih sredstava. Kako je u konkretnom slučaju riječ o napuštenim psima, to je tuženik sukladno citiranim odredbama dužan snositi troškove smještaja napuštenih pasa kao i veterinarske troškove, te je stoga pravilno prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev i održao na snazi platni nalog za iznos glavnice i dijela zateznih kamata.

13. Jednako tako, prvostupanjski sud je pravilno, na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a dosudio troškove ovršnog i parničnog postupka, u skladu sa zatraženim troškovnikom i odvjetničkom tarifom, a samoj visini odmjerenog troška ni žalitelj određeno ne prigovara, već smatra da je zbog pogrešne odluke o glavnoj stvari pogrešno odlučeno i o trošku.

14. Slijedom navedenog, tuženikova žalba je odbijena kao neosnovana i pobijana presuda potvrđena u pogledu glavnice i dijela zateznih kamata na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.

15. Međutim, prvostupanjski sud je djelomično pogrešno primijenio materijalno pravo glede visine stope zateznih kamata.

16. Naime, odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08) propisane su različite stope zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i za ostale odnose. U konkretnom slučaju tužiteljeva tražbina nije proizašla s osnove trgovačkog ugovora, niti ugovora sklopljenog između trgovca i osobe javnog prava (neovisno od toga što su stranke u ovome sporu trgovac i osoba javnog prava), pa stoga tužitelju pripadaju zatezne kamate propisane za „ostale odnose“, odnosno po stopi koja se određuje, za svako polugodište, u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena.

17. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 373. t. 3. ZPP-a, tuženikova žalba je uvažena i pobijana odluka djelomično preinačena glede stope zateznih kamata.

18. Iako je prvostupanjska odluka djelomično preinačena, tuženiku nije priznat trošak sastava žalbe jer je u žalbenom postupku uspio samo u pogledu sporednih traženja (dijela zateznih kamata), na temelju odredbe čl. 166. st. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a.

19. Tužitelju pak ne pripada pravo na trošak sastava odgovora na žalbu jer taj trošak nije bio potreban za vođenje postupka u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a. Stoga je njegov zahtjev za taj trošak odbijen na temelju odredbi čl. 166. st. 1. i 2. ZPP-a.

Zagreb, 31. kolovoza 2022.

Predsjednik vijeća

Mario Vukelić

Broj zapisa: eb310-ca37c

Kontrolni broj: 0cabb-74252-cd8d3

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=MARIO VUKELIĆ, L=ZAGREB, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.