REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-1896/2022

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog, zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okr. I. O., zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv oslobađajućeg dijela presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 13. prosinca 2021., broj: 7. Pp-19537/2021, u sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2021.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II Policijske postaje Zagreb, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19. i 84/21.) te se predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 13. prosinca 2021., broj: 7. Pp-19537/2021, okr. I. O. je proglašen krivim zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 1.131,00 kuna (protuvrijednost 300 DEM), u koju se uračunava lišenje slobode 12. studenog 2021. kao 300 kuna pa je okrivljeniku preostala novčana kazna u iznosu 831,00 kunu, koju je dužan platiti u roku jednog mjeseca po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi iste u iznosu 200,00 kuna.

1.1. Istom presudom, na temelju čl. 182. t. 1. (ispravno: čl. 182. t. 3.) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. I. O. je oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2. Protiv oslobađajućeg dijela te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda, u spornom dijelu, ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Naime, okrivljeniku je optužbom stavljeno na teret da je, osim prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u kojem dijelu protiv prvostupanjske presude nije podnesena žalba, počinio i prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i to na način da je počinio psihičko nasilje prema svojoj izvanbračnoj supruzi.

5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud, izvođenjem dokaza, utvrdio da okrivljenik i žrtva nasilja nisu bivši ili sadašnji izvanbračni drugovi, pri čemu takav zaključak temelji na čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15. i 98/19.). Međutim, nejasno je zašto se prvostupanjski sud, u obrazloženju presude, poziva na odredbu čl. 11. Obiteljskog zakona, jer se radi o definiciji izvanbračne zajednice za područje primjene tog Zakona, a ne za područje primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, u čl. 8. st. 4., definira pojam izvanbračnog druga za područje svoje primjene, zbog čega je, u prekršajnim postupcima u kojima se okrivljeniku stavlja na teret počinjenje nekog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pogrešno i neosnovano koristiti pojam izvanbračne zajednice iz Obiteljskog zakona. Upravo radi pružanja pojačane zaštite kod prekršaja nasilja u obitelji, definicija izvanbračnog druga iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji se razlikuje od definicije u obiteljskom zakonodavstvu. Pojam „trajniji karakter“ iz čl. 8. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji procjenjuje se ne samo na temelju duljine trajanja zajednice, nego i na temelju činjenice postojanja namjere i volje dviju osoba za zajedničkim životom i međusobnim potpomaganjem. U tom smislu, pogrešna je i neosnovana tvrdnja prvostupanjskog suda da se ne radi o izvanbračnoj zajednici ako ista nije trajala najmanje tri godine.

6. Slijedom svega naprijed iznijetog, proizlazi da činjenično stanje u pobijanom dijelu presude nije potpuno i pravilno utvrđeno i da je žalba tužitelja u odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji osnovana, zbog čega je prvostupanjsku presudu u tom dijelu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.

7. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, kao i druge relevantne dokaze te će, pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

8. Stoga je, na temelju čl. 206. st 1. i 3. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 31. kolovoza 2022.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.