REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-13803/2021
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog, zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okr. M. S., zbog prekršaja iz čl. iz čl. 43. st. 1. t. 5. Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“, broj 83/13. i 27/16.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Pula-Pola, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu od 3. prosinca 2021., broj: 15 Pp-194/2021-20, u sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Postaje pomorske i aerodromske policije Pula-Pola, ukida pobijana prvostupanjska presuda te predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Pazinu na temelju čl. 182. t. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: PZ), oslobođen je od optužbe okr. M. S. da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio 10 prekršaja iz čl. 43. st. 1. t. 5. (ispravno: čl. 43. t. 5.) Zakona o nadzoru državne granice. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv navedene presude, žalbu je podnio tužitelj zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenik proglasi krivim i da mu se izrekne propisana novčana kazna.
3. Žalba je osnovana.
4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da tužitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu te da se razlozi prvostupanjskog suda ne mogu prihvatiti.
5. Prvostupanjski sud smatra da je okr. M. S. bio u neotklonjivoj zabludi, zbog čega donosi oslobađajuću presudu, pozivajući se na čl. 30. st. 1. PZ-a, smatrajući da je okrivljenik bio u zabludi o biću prekršaja. Bit razloga prvostupanjskog suda svodi se na činjenice da Republika Slovenija nije izašla iz arbitražnog sporazuma i da je implementirala odluku arbitraže u svoj pravni sustav, da slovenski ribari postupaju prema propisima Republike Slovenije, zbog čega okrivljenik smatra da gospodarski ribolov vrši u teritorijalnom moru Republike Slovenije te da samo Republika Hrvatska, a ne i Republika Slovenija, smatra da i nadalje postoji spor oko granične crte na moru.
5.1. Po ocjeni ovog suda, neosnovano prvostupanjski sud smatra da je okr. M. S. bio u neotklonjivoj zabludi o biću prekršaja smatrajući da se njegovo plovilo nalazi u teritorijalnom moru Republike Slovenije. Naime, kako to i sam prvostupanjski sud navodi u odlomku 6. obrazloženja pobijane odluke, notorna je činjenica da je Vlada Republike Hrvatske 30. srpnja 2015. pokrenula postupak za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije potpisan 4. studenoga 2009. u Stockholmu, a koji je na snazi od 29. studenoga 2010., zbog povrede odredaba Sporazuma od strane Republike Slovenije, koje su bitne za ostvarenje predmeta i svrhe spomenutog Sporazuma, čime je Vlada Republike Hrvatske provela Zaključak Hrvatskog sabora. Upravo zbog notornosti navedenih činjenica, a što očigledno nije sporno ni prvostupanjskom sudu, ne može se smatrati da je okr. Mitja Sluga bio u neotklonjivoj zabludi o biću prekršaja.
5.2. Dakle, u vezi svih pitanja oko utvrđivanja crte razgraničenja između Republike Slovenije i Republike Hrvatske u akvatoriju Piranskog zaljeva odnosno Savudrijske vale radi se o notornim činjenicama koje su javnosti, pa i državljanima Republike Slovenije, bile svekoliko poznate, zbog čega je okrivljenik, kao vlasnik brodice, itekako morao i mogao biti svjestan navedene problematike i činjenice da prelaskom preko središnje crte u Savudrijskoj vali ulazi u teritorijalno more Republike Hrvatske. Osim toga, okrivljenik je, kod svakog prekršaja, imao pratnju patrolnog broda policijskih službenika Republike Slovenije, čega ne bi bilo da je okrivljenik doista bio u zabludi o biću prekršaja. Pritom, na neosnovanost zaključka prvostupanjskog suda da je okrivljenik bio u zabludi dodatno ukazuje i činjenica da se ne radi o samo jednom prekršaju koji je okrivljenik počinio, nego, samo u ovom prekršajnom postupku, o čak 10 počinjenih djela, pri čemu je okrivljenik svaki puta imao pratnju policijskih službenika Republike Slovenije i bio upozoravan, od strane policijskih službenika Republike Hrvatske, da se nalazi u teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
5.3. Nejasno je stajalište prvostupanjskog suda, koji, polemizirajući s odlukom Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj Ppž-3367/2021. od 14. travnja 2021., a koja se ne odnosi na ovaj prekršajni postupak, postavlja retoričko pitanje „zašto je prisutnost slovenske policije u navedenom pojasu potvrda spornosti granične crte kad oni smatraju da su u svojim teritorijalnim vodama temeljem svojih pozitivnopravnih propisa te čuvaju granicu kao što to radi svaka policija“. Naime, doista je notorno da gospodarski subjekti jedne države ne vrše radnje gospodarskog ribolova u teritorijalnom moru te države uz pratnju domaćih policijskih službenika. Stoga, po stavu ovog suda, upravo činjenica da policijski službenici Republike Slovenije prate slovenske brodice prilikom vršenja gospodarskog ribolova upućuje na činjenicu da postoji spor oko granične crte.
6. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju se ne radi o neotklonjivoj zabludi o biću prekršaja pa time ni o razlogu koji isključuje krivnju okr. Mitja Sluga za prekršaje koji mu se stavljaju na teret, kako to pogrešno i neosnovano smatra prvostupanjski sud.
7. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 31. kolovoza 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Robert Završki, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
