Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Kž-103/2022-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Bjelovaru, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinje Milenke Slivar, kao predsjednice vijeća, te sutkinja Antonije Bagarić i Dajane Barberić-Valentić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Gregora Sakradžije, u kaznenom predmetu protiv optuženika D. J.,

zbog kaznenih djela iz čl. 179.a i dr. Kaznenog zakona (KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika protiv presude Općinskog suda u Osijeku K- 726/2021-11 od 25. siječnja 2022., u sjednici vijeća od 31. kolovoza 2022.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba optuženika D. J., te se ukida prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, pred drugim sucem pojedincem.

II. Uslijed odluke pod točkom I. žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Osijeku proglasio je krivim optuženika D. J. što je počinio kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 za koje mu je, uz primjenu čl. 49. st. 1. toč. 4. KZ/11, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci, te što je počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi st. 2. KZ/11 za koje mu je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, te ga je osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci na koju kaznu zatvora mu je izrekao uvjetnu osudu s rokom provjeravanja od tri godine. Na temelju čl. 148. st. 1. i čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (ZKP) optuženik je obvezan na plaćanje troškova kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 633,00 kn, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik "zbog odluke o uvjetnoj osudi", s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači na način da se optuženika "osudi na kaznu zatvora".

3. Žalbu je podnio i optuženik po braniteljici Ž. K.-T., odvjetnici iz V.,

zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o kazni, s prijedlogom da se ista preinači na način da ga se oslobodi optužbe, ili podredno da se ista ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

4. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je optuženik po braniteljici Ž. K.-Trcović, odvjetnici iz V., s prijedlogom da se ista odbije kao

neosnovana.

5. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP-a spis je bio dostavljen ŽDO u Bjelovaru.

6. Žalba optuženika je osnovana, dok je žalba državnog odvjetnika bespredmetna.

U odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji:

7. Temeljna je teza obrane kako je tijekom ovog kaznenog postupka dokazano da je došlo do poremećaja bračnih odnosa uslijed konzumacije alkohola od strane optuženika i održavanja izvanbračnih odnosa od strane oštećenice zbog čega je među njima u tijeku i brakorazvodna parnica, no da nema govora o kaznenoj odgovornosti optuženika.

8. Drugostupanjski sud nalazi kako kazneno djelo iz čl. 179.a KZ/11 čini onaj "tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazove strah za sigurnost ili člana obitelji dovede u ponižavajući položaj." Dakle, zakon traži da kršenje propisa o zaštiti od nasilja u obitelji bude "teško" tako da ostali slučajevi kršenja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji predstavljaju prekršaj, a ne kazneno djelo. Drugostupanjskom sudu se čini dvojbenim zaključak prvostupanjskog suda kako bi dokazano ponašanje optuženika imalo značaj "teškog" kršenja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji. Upitno je može li sama činjenica što se optuženik "dovodio u alkoholizirano stanje i unosio boce od piva u spavaću sobu" podvesti pod nasilje nanošenjem "intenzivne psihičke boli", ako sama oštećenica svjedoči kako ju optuženik nikada u alkoholiziranom stanju nije napao "nego bi otišao spavati i nije joj pravio nikakve probleme". Nadalje, upitno je da li je optuženikova ljubomora, barem prema dokaznom materijalu, imala značaj patološkog pretjerivanja, tj. postavlja se pitanje može li ista predstavljati "teško" kršenje propisa o zaštiti od nasilja u obitelji. Također je potrebno preispitati je li u postupku dokazano da bi optuženik "pratio optuženicu" s obzirom da u vezi navedenoga optuženica samo navodi kako je "za vrijeme braka mogla otići gdje je htjela, ali je uvijek morala razmišljati kad se vrati da optuženiku kaže gdje je bila i kad će doći kući…" U vezi inkriminacije kako je optuženik oštećenici i sinu uskraćivao novac već je prvostupanjski sud zauzeo stav, u točki 28. obrazloženja, kako isto "nije na nedvojbeni način utvrđeno". Također je, po drugostupanjskom sudu, upitna dokazanost činjeničnog navoda kako je optuženik oštećenici kroz inkriminirani period "oduzimao mobitel radi provjere poziva i poruka" budući da oštećenica svjedoči kako ju je optuženik šifru mobitela tražio samo jednom neposredno prije nego je oštećenica odlučila napustiti zajedničko kućanstvo, tj. neposredno prije pokretanja ovog kaznenog postupka.

9. Dakle, prema ocjeni drugostupanjskog suda upitna je uopće dokazanost nekih od inkriminiranih postupanja optuženika u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji, dok je u odnosu na postupanja za koja je dokazano da ih je optuženik počinio, unatoč tome što ista predstavljaju nepoželjno ponašanje, potrebno ocijeniti imaju li ona značaj "teškog" kršenja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji.

U odnosu na kazneno djelo prijetnje:

10. U odnosu na kazneno djelo prijetnje iz točke 2. izreke prvostupanjske presude drugostupanjski sud pak smatra dvojbenim predstavljaju li inkriminirane riječi iz činjeničnog opisa uopće prijetnju smrću. Naime, valja razmotriti predstavljaju li inkriminirane riječi "rekao joj je da on bez nje neće živjeti ni na ovom ni na onom svijetu" dovoljno određenu, tj. nedvosmislenu prijetnju smrću oštećenici, dok je nadalje upitno mogu li konkretne riječi, zbog svoje neodređenosti, predstavljati uopće i prijetnju kakvim zlom (čl. 139. st. 1. KZ/11).

11. S obzirom na sve prethodno navedeno u ponovljenom je postupku potrebno izvršiti novu analizu i ocjenu dokaza u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji, dok je u odnosu na kazneno djelo prijetnje potrebno ispitati predstavljaju li radnje opisane u točki 2. izreke prvostupanjske presude kazneno djelo, a sve uzimajući u obzir opaske iz ovog ukidnog rješenja.

12. S obzirom da je ovim rješenjem prvostupanjska presuda ukinuta i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak žalba državnog odvjetnika podnesena zbog odluke o kazni postala je bespredmetna.

13. Zbog navedenog riješeno je kao u izreci na temelju čl. 483. st. 1. i čl. 484. st. 1. ZKP-a.

Bjelovar, 31. kolovoza 2022.

Predsjednica vijeća

Milenka Slivar