REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 9 Kž-799/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Plešea kao predsjednika vijeća, te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. N., zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući povodom žalbe okrivljenika podnesene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K-1856/2019. od 27. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 30. kolovoza 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljenog D. N. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom pod točkom I. izreke na temelju odredbe članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – u daljnjem tekstu: ZKP/08), stavljen je izvan snage kazneni nalog Općinskog kaznenog suda u Zagrebu protiv okrivljenika od 19. prosinca 2019.
2. Nadalje, pod točkom II. izreke presude okrivljeni D. N. proglašen je krivim zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude, pa je po tom zakonom propisu osuđen na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, a po članku 56. KZ/11 okrivljeniku je izrečena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo.
3. Na temelju odredbe članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08, okrivljenik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 1.000,00 kuna.
4. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljenik putem braniteljice S. V., odvjetnice iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni. U žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Odgovor na žalbu nije podnesen.
6. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
7. Žalba nije osnovana.
8. Nije u pravu okrivljenik kada se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka.
9. Iako okrivljenik u žalbi ističe da pobija presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, ne navodi koju je postupovnu povredu prvostupanjski sud počinio. Stoga je ovaj sud ispitao pobijanu presudu u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08 te nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od povreda odredaba kaznenog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti.
10. Nadalje, nije u pravu okrivljenik niti kada se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
10.1. U žalbi se ističe, da je pogrešno prvostupanjski sud prihvatio iskaz svjedoka D. H., za kojeg okrivljenik tvrdi da nije bio nazočan spornom događaju i da je prvostupanjski sud pogrešno odbio prijedlog obrane za izuzimanje snimke video nadzora te evidencije ulaza i izlaza, te da bi se provođenjem tih dokaza činjenično stanje u ovom postupku pravilno i potpuno utvrdilo, posebno, da je prvostupanjski sud trebao provesti očevid na mjestu događaja a što bi sve utjecalo na odluku u ovom kaznenom predmetu.
10.2. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenika, prvostupanjski sud je činjenično stanje u ovom postupku pravilno i potpuno utvrdio kada je utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci pobijane presude.
10.3. Prvostupanjski sud je izvršio pažljivu i sveobuhvatnu analizu svih izvedenih dokaza i na temelju takove analize ispravno zaključio da je obrana okrivljenika usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti, koji zaključak u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Naime, nesporno je da je okrivljenik u inkriminirano vrijeme bio u Ministarstvu obrane, Područnog odjela za poslove obrane Zagreb, a sve zbog priznavanja braniteljskih prava, odnosno, vezano za predmet koji okrivljenik vodi radi priznanja braniteljskih prava. Sporno je bilo, kako to ispravno zaključuje prvostupanjski sud, da li je okrivljenik u inkriminirano vrijeme prijetio oštećenom V. M., zaposleniku M. o., na način kako mu se to stavlja na teret. Okrivljenik poriče da bi prijetio oštećeniku pri čemu je tvrdio da se je došao samo interesirati za svoj predmet koji se već dugo vodi i još nije bio riješen, te tvrdi da je tom prilikom samo rekao "ajmo to privesti kraju, ja očekujem da ću u višem stupnju moći razgovarati sa pravnikom". Suprotno obrani okrivljenika, iskazuje oštećeni V. M. navodeći da je okrivljenik doista došao na njegovo radno mjesto u M. o. kojom prilikom je došao nenajavljeno te ga je nazvao "čatom" rekavši mu "nemoj slučajno da mi to ne priznaš i da mi rješenje bude negativno jer ću ovdje doći s pištoljem i nekoga ubiti".
10.4. Iskaz oštećenika potvrdio je i svjedok D. H. koji je naveo da je čuo razgovor između okrivljenika i oštećenika, i da se okrivljenik obratio oštećeniku "vi morate moj predmet riješiti pozitivno u moju korist ili ću se ja vratiti ovdje i nekoga ubiti". Posredna saznanja o tom događaju ima i svjedok M. V. koji je naveo da je oštećeni došao do njega i rekao da mu je okrivljenik prijetio da ako se njegov zahtjev ne riješi pozitivno da će doći i sve pobiti, a radi toga je on osobno nazvao vojnu policiju kojoj je kasnije oštećenik dao iskaz.
11. Dakle, ispravno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje kada je utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo prijetnje na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci prvostupanjske presude. Ispitani oštećenik i svjedoci, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nemaju razloga bezrazložno teretiti okrivljenika već iskazuju na osnovu saznanja koje imaju o spornom događaju, dok je s druge strane obrana okrivljenika, koji poriče da bi prijetio oštećeniku, usmjerena isključivo na izbjegavanje kaznene odgovornosti.
12. Oštećenik je jasno i okolnosno opisao sporni događaj sa okrivljenikom a njegov iskaz potvrdili su i ispitani svjedoci, zbog čega je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da je okrivljenik u inkriminirano vrijeme došao na razgovor sa službenikom M. o. V. M., a vezano za predmet priznavanja braniteljskih prava te postupao s ciljem da ga ustraši na način da mu je rekao "nemoj slučajno da mi to ne priznaš i da mi rješenje bude negativno, jer ću ovdje doći s pištoljem i nekoga ubiti" a koje riječi su kod oštećenika izazvale osjećaj straha za osobni život, zbog čega je prvostupanjski sud utvrdio da je okrivljenik takvim svojim postupanjem ostvario sva obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11, te ga je ispravno proglasio krivim i za takova svoja utvrđenja dao je u cijelosti valjane i logične razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
13. Zbog navedenog nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
14. Nije u pravu okrivljenik niti kada se žali zbog odluke o kazni.
14.1. Prilikom izbora vrste i visine kazne, prvostupanjski sud je okrivljeniku cijenio sve one okolnosti koje su od utjecaja da kazna po vrsti ili mjeri bude teža ili lakša za okrivljenika, pa mu je kao olakotno cijenio da do sada nije dolazio u sukob sa zakonom, njegovu životu dob, te da je otac troje djece i sudionik Domovinskog rata, dok otegotnih okolnosti nije našao.
15. Stoga, s obzirom na ispravno utvrđene olakotne okolnosti, a u odsutnosti otegotnih okolnosti, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da će se kaznom zatvora u trajanju od deset mjeseci, i potom izrečenom uvjetnom osudom, na način da se kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo, u cijelosti ostvariti svrha kažnjavanja na način da će se takvom kaznom izraziti društvena osuda za počinjenje kaznenog djela te jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava i utjecati na okrivljenika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja.
16. Zbog navedenog nije osnovana žalba okrivljenika niti zbog odluke o kazni.
17. Prema tome, kako ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP/08, na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 30. kolovoza 2022.
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Siniša Pleše, v. r.
