REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 9 Kž-757/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Plešea kao predsjednika vijeća, te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog G. P., zbog kaznenog djela protupravne naplate u pokušaju iz članka 323. stavak 1. u svezi članka 34. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući povodom žalbe Općinskog državnog odvjetnika u Bjelovaru podnesene protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru broj: K-368/2021. od 1. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj 30. kolovoza 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom na temelju odredbe članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – u daljnjem tekstu: ZKP/08), oslobođen je optužbe okrivljeni G. P. zbog kaznenog djela protupravne naplate u pokušaju iz članka 323. stavak 1. u svezi članka 34. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude.

2. Na temelju odredbe članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

3. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

6. Žalba nije osnovana.

7. Nije u pravu državni odvjetnik kada se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

7.1. U žalbi se ističe da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazano da bi okrivljenik počinio kazneno djelo protupravne naplate u pokušaju iz članka 323. stavak 1. u svezi članka 34. KZ/11, kako mu je to stavljeno na teret, iz razloga što suprotno proizlazi iz iskaza oštećenika koji je naveo da je okrivljenik inkriminiranog dana došao do njegove kuće i prijetio mu da će ga voziti u gepeku, baciti u kanal te da će ga ubiti on ili njegovi ljudi ukoliko mu ne isplati iznos od 100.000,00 kuna, te da je njegov iskaz potvrđen iskazom svjedokinje S. M. koja je navela da joj je brat pričao kako mu je okrivljenik prijetio da će ga ubiti i da ju je osobno okrivljenik tražio za broj mobitela njenog brata. Zbog navedenog državni odvjetnik smatra da je prvostupanjski sud trebao cijeniti i iskaz svjedokinje M. P. S. koja je potvrdila iskaz oštećenika kao i svjedokinje S. M., dok da nije trebao prihvatiti obranu okrivljenika u kojoj poriče učin kaznenog djela pa da je stoga činjenično stanje u ovom postupku pogrešno utvrđeno kada je utvrđeno da okrivljenik nije počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

7.2. Međutim, suprotno tvrdnji državnog odvjetnika, prvostupanjski sud je izvršio pažljivu i sveobuhvatnu analizu svih izvedenih dokaza i na temelju takve analize ispravno zaključio da nije dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Okrivljenik poriče učin kaznenog djela navodeći da nije u inkriminirano vrijeme prijetio oštećeniku na način da bi došao kod njega u kuću i tražio isplatu 100.000,00 kuna, jer da će ga u protivnom ubiti on ili njegovi ljudi. S druge strane oštećeni K. L. tvrdi da je okrivljenik u inkriminirano vrijeme došao njegovoj kući, da mu je prijetio kako mu treba vratiti novac jer je od njega ukrao drva, a u svom iskazu dodaje da je taj razgovor između njega i okrivljenika mogla čuti i njegova odvjetnica M. P. S.. Međutim, navedena svjedokinja nije potvrdila iskaz oštećenika navodeći da nije čula telefonski razgovor između okrivljenika i oštećenika, kako je to tvrdio oštećenik, već da se naknadno čula sa oštećenikom i uputila ga da prijavi okrivljenika.

7.3. Dakle, iskaz oštećenika u kojem tvrdi da mu je okrivljenik prijetio, nije potkrijepljen iskazom svjedokinje M. P. S., a s obzirom da okrivljenik poriče da bi prijetio oštećeniku, dok s druge strane oštećenik tvrdi da mu je okrivljenik prijetio, a u nedostatku drugih dokaza, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da tijekom postupka nije dokazano da bi okrivljenik počinio kazneno djelo protupravne naplate u pokušaju iz članka 323. stavak 1. u svezi članka 34. KZ/11, zbog čega ga je ispravno oslobodio optužbe i za takova svoja utvrđenja iznio valjane razloge.

8. Prema tome, kako ne postoje razlozi zbog kojih državni odvjetnik pobija prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP/08, na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 30. kolovoza 2022.

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Siniša Pleše, v. r.