Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: 24 Gž Ovr-83/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Marini Tanti, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja R.H., OIB: ..., Z., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u R., protiv protivnika osiguranja I.H. iz O., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku A.K., odvjetniku u Odvjetničkom društvu K. & M., d.o.o., Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, poslovni broj Ovr-309/2021-3 od 7. listopada 2021., 30. kolovoza 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja I.H. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, poslovni broj Ovr-309/2021-3 od 7. listopada 2021.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim prvostupanjskim rješenjem, riješeno je:
" I Na temelju rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda R., Klasa: UP/I-471-02/21-01/120, Ur.br. 513-07-08-21-1 od dana 20. srpnja 2021. a radi naplate novčane tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 2.235.107,63 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana izvršnosti rješenja do isplate, po stopi koja se određuje sukladno čl.29.st.2. ZOO-a, kao i troškova postupka u iznosu od 22.350,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja rješenja pa do isplate, kao i eventualne daljnje troškove, određuje se
p r e t h o d n a m j e r a
predbilježbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja oznake-
24 Gž Ovr-83/2022-3
-18.suvlasniki dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-18) u neopredijeljenom suvlasničkom dijelu koji je jednako velik kao ostali suvlasnički dijelovi, povezano s vlasništvom poslovnog prostora br. 13 u prizemlju površine 50,84 m2 i terase T13, površine 28,01 m2, koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na kč.233/4 upisan u zk.ul. 2912 k.o. R. –M.
-19. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-19) u neopredijeljenom suvlasničkom dijelu koji je jednako velik kao ostali suvlasnički dijelovi, povezano s vlasništvom poslovnog prostora br. 13 u prizemlju površine 25,84 m2 i terase T13, površine 19,37 m2, koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na kč.233/4 upisan u zk.ul. 2912 k.o. R. –M.
-22. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-22)
u neopredijeljenom suvlasnički dijelovi, povezani s vlasništvom komercijalno – skladišnog prostora br. Sk1 u prizemlju, površine 4,41 m2 koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na kč.233/4 upisan u zk.ul. 2912 k.o. R. –M.
-14. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-22) u neopredijeljenom suvlasničkom dijelu koji je jednako velik kao ostali suvlasnički dijelovi, povezano s vlasništvom poslovnog prostora P-14 u prizemlju površine 54,30 m2 i terase T14, površine 10,17 m2, koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na kč.233/4 upisan u zk.ul. 2912 k.o. R. –M.
II Predbilježbu će provesti Općinski sud u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel u R.
III Ova prethodna mjera trajat će najdulje do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu. "
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio protivnika osiguranja iz svih žalbenih razloga, a sadržajno posebno ističe da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. Zakona o parničnom postupku. U nastavku navodi da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja koju ima prema protivniku osiguranja. Navodi da je protivnik osiguranja izjavio žalbu protiv poreznog rješenja iz kojeg razloga isto nije postalo ovršno, kao i da u razdoblju od 1. siječnja 2014. pa do 25. lipnja 2020. nije otuđio niti jednu nekretninu niti da bi propustio prijaviti neku svoju poreznu obvezu, a da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim kumulativno ispunjenje pretpostavki za određivanje prethodne mjere. Predlaže pobijano rješenje preinačiti ili ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak, potražujući pri tome trošak sastava opisane žalbe.
3. U podnesku od 29. kolovoza 2022. protivnik osiguranja navodi da su u ovoj pravnoj stvari nastupile nove okolnosti i to da je poreznim nadzorom od 4. srpnja 2022. utvrđeno da porezna obveza protivnika osiguranja iznosi 203.803,67 kuna, slijedom čega da je ista znatno manja nego što je utvrđena prvotnim rješenjem, u iznosu od 2.235.107,63 kune, a koji dokaz uz opisani podnesak nije dostavio.
24 Gž Ovr-83/2022-3
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje, valja reći da se nisu ostvarile bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. točki 2., 4., 8., 9., 13. i 14. („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13, 89/14. i 70/19. – u nastavku: ZPP),) na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. i čl. 381. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. – u nastavku: OZ). Osim navedenog, nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP budući pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama.
6. Iz spisa predmeta slijedi da je 26. kolovoza 2021. kod prvostupanjskog suda zaprimljen prijedlog predlagatelja za određivanjem prethodne mjere predbilježbom založnog prava na nekretnini u kojem prijedlogu navodi kako Zapisnikom Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda R., Klasa: 471-02/20-01/253, Ur.br. 513- 07-08-21-56 od 14. lipnja 2021. o objavljenom poreznom nadzoru nad protivnikom osiguranja i rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda R., klasa: UP/I-471- 02/21-01/120, Ur.br. 513-07-08-21-1 od 20. srpnja 2021., protivniku osiguranja utvrđena je obveza poreza i prireza na dohodak od dugog dohotka (šifra vrste prihoda 1627) u ukupnom iznosu od 2.235.107,63 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana izvršnosti citiranog rješenja do isplate, po stopi koja se određuje sukladno čl. 29.st. 2. ZOO-a. U nastavku prijedloga navodi kako protivnik osiguranja nije podmirio obveze iz predmetnog poreznog rješenja, a vlasnik je nekretnina. Obzirom da navedeno rješenje nije postalo ovršno, te obzirom da porezne obveze utvrđene zapisnikom o obavljenom poreznom nadzoru nisu podmirene, to postoji opasnost da će protivnik osiguranja bez određivanja ove mjere osiguranja onemogućiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine čime da su ispunjeni uvjeti iz čl. 332. OZ, a u svezi s čl. 171. Općeg poreznog zakona. Navedena vjerojatnost da proizlazi iz činjenice da je porezna obveza utvrđena u postupku poreznog nadzora, dakle da je protivnik osiguranja propustio iste prijaviti u redovnom postupku, te da je porezna obveza između ostalog nastala zbog otuđenja više nekretnina kako to proizlazi iz sadržaja zapisnika o poreznom nadzoru stoga je za zaključiti da bi porezni obveznik ako se ne donese predložena mjera osiguranja bez ikakve prepreke nekretnine koje su preostale u njegovom vlasništvu mogao otuđiti i time onemogućiti naplatu poreznog duga, a imajući u vidu i visinu dugovanja evidentno je da postoji opasnost da će se bez izdavanja ove prethodne mjere onemogućiti ili uvelike otežati ostvarivanje predmetne tražbine.
6.1. Odredbom čl. 332. st. 1. OZ određeno je da se prethodna mjera određuje radi osiguranja novčane tražbine, između ostalog i na temelju odluke upravnog tijela koja nije postala ovršna, o čemu je u konkretnoj pravnoj stvari riječ. Prema st. 2. tog članka sud će na temelju isprave iz st. 1. odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Valja istaknuti, dakle, i da rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda R., Klasa: UP/I-471-02/21-01/120, Ur.br. 513-07-08-21-1 od dana 20. srpnja 2021. nije steklo svojstvo ovršnosti.
24 Gž Ovr-83/2022-3
6.2. Prvostupanjski je sud ispitujući ispunjenje drugog uvjeta, a to da postoji vjerojatna opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine, utvrdio da se radi o tražbini predlagatelja u iznosu od 2.235.107,63 kn glavnice sa zateznom kamatom i troškovima s osnove utvrđene porezne obveze zbog otuđenja više nekretnina u obavljenom poreznom nadzoru. Prema tome zaključuje pretpostavljene radnje protivnika osiguranja; a to su otuđenje nekretnina i izbjegavanje obveze, a na temelju čega je prvostupanjski sud stekao uvjerenje o postojanju vjerojatne opasnosti, da bi se bez ove mjere moglo onemogućiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine.
7. Na temelju odredbe iz čl. 338. st. 1. OZ protivnik osiguranja može dokazivati ispunjenje pretpostavki na temelju kojih će se prethodna mjera ukinuti, a to su: polaganje dužnog iznosa tražbine koji se osigurava, s kamatama i troškovima; ako protivnik osiguranja učini vjerojatnim da je tražbina u vrijeme donošenja rješenja o odteđivanju prethodne mjere već bila naplaćena ili dovoljno osigurana; ako je pravomoćno utvrđeno da nije nastala ili da je prestala i ako odluka na temelju koje je prethodna mjera određena bude ukinuta u povodu pravnog lijeka odnosno ako sudska nagodba ili javnobilježnička isprava na temelju koje je prethodna mjera određena bude stavljena izvan snage. Protivnik osiguranja opisanim podneskom ovome sudu od 29. kolovoza 2022. nije dokazao ispunjenje ni jedne od navedenih pretpostavki predmetnoga članka.
8. Valja istaknuti i kako je odredbom iz čl. 338. st. 2. OZ određeno da se radi o mjeri privremenog trajanja, najduže do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.
9. Nadalje, u odnosu na žalbene navode protivnika osiguranja, valja istaknuti kako prema odredbi čl. 332. st. 2. OZ sud će na temelju isprava navedenih u stavku 1. toga članka odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Citirana zakonska odredba ukazuje da kod prijedloga za određivanje prethodne mjere nije potrebno kao kod prijedloga za određivanje privremene mjere (čl. 344. st. 1. OZ) ukazivati na konkretne radnje koje protivnik poduzima radi onemogućavanja ili otežavanja naplate novčane tražbine (tako i: Županijski sud u Varaždinu u odluci poslovnog broja Gž Ovr 554/2020-2 od 25. rujna 2020.). Naime, pretpostavka za određivanje prethodne mjere je objektivno postojanje činjenica na temelju koji se može s određenom mjerom vjerojatnosti zaključiti da postoji takva objektivna opasnost da bi se bez nje onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja, pri čemu nije potrebno za prethodnu mjeru učiniti vjerojatnim da sam protivnik osiguranja poduzima kakve radnje usmjerene na osujećenje tražbine, kao što je slučaj u postupku osiguranja tražbine privremenim mjerama. Slijedom navedenog i s obzirom na otuđenje nekretnina u poreznom nadzoru i izbjegavanje plaćanja porezne obveze, to je prvostupanjski sud pravilno donio pobijano rješenje.
10. Prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio prijedlog predlagatelja osiguranja i donio rješenje o određivanju prethodne mjere, dok žalbeni navodi protivnika osiguranja nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog prvostupanjskog rješenja.
24 Gž Ovr-83/2022-3
11. Stoga je valjalo, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje pa je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
Zadar, 30. kolovoza 2022.
Nacrt odluke izradila
Sutkinja
sudska savjetnica
Katia Klarin
Marina Tanta
