Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Kž-504/2022-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Marice Šćepanović, kao predsjednice vijeća te Nevena Cambja i Ivone Rupić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Jasne Veršić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. J., zbog kaznenih djela iz članka 234. stavka 2., u vezi stavka 1. i članka 33. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 – odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 125/11 i 143/12 – dalje u tekstu: KZ/97), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-239/2012, od 15. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj 30. kolovoza 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Općinski sud u Splitu je, svojim rješenjem poslovnog broja K-239/12 od 15. ožujka 2022., na temelju članka 431. stavka 3., u vezi članka 10. Zakona o kaznenom postupku Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13 , 152/14, 70/17 i 126/19 dalje u tekstu: ZKP/08), iz spisa, kao nezakonit dokaz, izdvojio audio snimku provedenih posebnih dokaznih radnji (list 162 spisa) te je odlučeno da će ista, po pravomoćnosti rješenja, biti zatvorena u poseban omot i predana na čuvanje sucu istrage.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, bez navođenja žalbene osnove po kojoj se isto pobija, s prijedlogom da se ukine prvostupanjsko rješenje i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. U skladu s člankom 474. stavak 1., u vezi s člankom 495. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13 , 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 dalje u tekstu: ZKP/08), spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, kojega je, nakon uvida, vratilo ovom sudu na daljnje nadležno postupanje.
4. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
5. Državni odvjetnik u svojoj žalbi ističe kako je sudac istrage Županijskog suda u Splitu dostatno obrazložio nalog za provođenje posebnih dokaznih radnji iz članka 332. stavka 1. točki 3., 4. i 5. ZKP/08, a da je, iz same dokazne radnje koja je provedena, vidljivo da nije bilo potrebno posebno obrazlagati zbog čega se "policijska klopka" ne može provesti na drugi način te zbog čega se taj dokaz ne bi mogao osigurati na drugi način ili bi ga bilo moguće provesti samo uz nerazmjerne teškoće.
5.1. Klopka da je provedena u prostorijama u kojima poslovno djeluje agencija za posredovanje u prometu nekretnina, koja je u vlasništvu oštećenika, a ne okrivljenika, tako da prava i slobode okrivljenika nisu bile ugrožene niti ograničene. Osim toga, ova dokazna radnja da je bila provedena "situacijski" te je nalog suca istrage bilo potrebno žurno ishoditi, čemu u prilog govori i podatak da nalog datira jedan dan prije provođenja "policijske klopke".
6. Suprotno navodima žalbe državnog odvjetnika, u pravu je prvostupanjski sud kada u svom rješenju ističe da nalog istražnog suca kojim se određuje provođenje posebnih dokaznih radnji, kojima se privremeno ograničavaju temeljna ljudska prava i slobode, mora biti valjano i potpuno obrazložen, u odnosu na sve pretpostavke propisane člankom 332. stavkom 1. ZKP/08, koje nužno moraju biti ispunjene da bi se takav nalog moglo izdati.
7. Prema članku 332. ZKP/08, ukoliko se izvidi kaznenih djela ne bi mogli provesti na drugi način ili bi to bilo moguće samo uz nerazmjerne teškoće, sudac istrage, na obrazloženi pisani zahtjev državnog odvjetnika, može protiv osobe za koju postoje osnove sumnje da je sama počinila ili zajedno s drugim osobama sudjelovala u kaznenom djelu iz članka 334. ZKP/08, pisanim obrazloženim nalogom odrediti posebne dokazne radnje kojima se privremeno ograničavaju određena ustavna prava građana.
8. U konkretnom slučaju okrivljenom se stavlja na teret kazneno djelo koje je sadržano u katalogu kaznenih djela u članku 334. ZKP/08 pa je, dakle, jasno da je, u odnosu na ovo kazneno djelo postojala zakonska osnova za izdavanje naloga za provođenje posebnih dokaznih radnji iz članka 332. ZKP/08. Međutim, sama činjenica što su bile ispunjene formalne pretpostavke za izdavanje naloga te što je takav nalog (koji sadrži i obrazloženje) izdan od strane nadležnog suca istrage, ne znači ujedno da bi takav nalog bio zakonit. Naime, osim ispunjenja formalnih pretpostavki, nužno je da obrazloženje naloga za provođenje posebnih dokaznih radnji privremenim ograničenjem ustavnih prava i sloboda građana, sadrži valjanu, cjelovitu i argumentiranu ocjenu postojanja osnova sumnje u počinjenje jednog od kataloških kaznenih djela, kao i na isti način obrazloženu ocjenu suca istrage da se izvidi ne bi mogli provesti na drugi način ili bi bili skopčani s nerazmjernim teškoćama.
9. Za istaknuti je kod ovoga kako se ovi nalozi donose u fazi postupka kada osumnjičenik nema zakonsku mogućnost provjeravati osnovanost i zakonitost odluke suca istrage kroz neki pravni lijek, štoviše osumnjičenik u tom trenutku nema ni saznanja da se protiv njega vode nekakvi izvidi pa je stoga tim značajnija obveza suca istrage da pažljivo razmotri zahtjev državnog odvjetnika za izdavanje naloga za provođenje posebnih dokaznih radnji te, u slučaju njegovog prihvaćanja, valjano i argumentirano obrazloži nalog. Ovakva obaveza suda, u skladu je sa načelima vladavine prava te, kada ona ne bi postojala, sva prava građana zajamčena Ustavom i međunarodnim pravnim aktima, bi bila samo teorijska i iluzorna, umjesto stvarna i učinkovita.
10. Posljedica izdavanja ovakvog naloga su značajna ograničenja nekih od osnovnih ljudskih prava zaštićenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te upravo stoga, prema ustaljenoj sudskoj praksi Ustavnog suda RH i Europskog suda za ljudska prava, potrebno je da takav nalog i sadržajem obrazloženja zadovoljava visoke standarde zaštite osobnih prava građana, koja mogu biti ograničena isključivo radi ostvarenja cilja propisanog zakonom i razmjerno naravi potrebe za takvim ograničenjem.
11. U konkretnom slučaju u nalogu suca istrage Županijskog suda u Splitu poslovnog broja Kir 1063/11 od 25. listopada 2011. navedeno je samo da "imajući na umu navode iz kaznene prijave da je D. J., i prije spornog datuma iznuđivao od N. H. te činjenicu da svakodnevno dolazi u prostorije za nekretnine G. izdavanje naloga za provođenje dokaznih radnji, kojima se privremeno ograničavaju ustavna prava građana, ukazuje se opravdanim, jer će se na ovaj način moći prikupiti dokazi o počinjenju kaznenog djela."
12. Dakle, u nalogu suca istrage, uopće nije obrazloženo pitanje postojanja osnova sumnje u počinjenje kaznenog djela iz kataloga propisanog člankom 334. ZKP/08, a pogotovo se ne radi o obrazloženju koje sadrži valjanu, cjelovitu i argumentiranu ocjenu tog pitanja. Nastavno na to, obrazloženje spornog naloga, ne samo da ne sadrži valjanu i dostatnu ocjenu suca istrage zbog čega drži da se izvidi ne bi mogli provesti na drugi način ili bi bili skopčani s nerazmjernim teškoćama, već suprotno tome, sudac istrage samo ističe kako će se na ovaj način prikupiti dokazi o počinjenju kaznenog djela.
13. Ovakvo obrazloženje ni u jednom dijelu ne odgovara uvriježenim standardima zaštite osobnih prava građana, što se ne može opravdati ni potrebama žurnosti u postupanju, kao ni činjenicom da se posebna dokazna radnja trebala provesti u prostorima koji su vlasništvo oštećenog, a ne okrivljenika, kako to neosnovano pokušava prikazati državni odvjetnik u svojoj žalbi. Ni istaknute okolnosti ne oslobađaju suca istrage obveze da o navedenim pitanjima u nalogu dade valjane, argumentirane i provjerljive razloge. Nasuprot tome, s obzirom na opisano, nedopustivo manjkavo obrazloženje naloga suca istrage, poslovnog broja Kir- 1063/11 od 25. listopada 2011., očigledno je da se radi o nalogu koji je izdan suprotno standardima koje je uspostavila sudska praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava te protivno odredbi članka 332. stavka 1. ZKP/08, što, prema odredbi članka 335. stavku 7. ZKP/08, dokaze prikupljene iz tako naloženih posebnih dokaznih radnji čini nezakonitim te se ne mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku, kako je potpuno ispravno ocijenio prvostupanjski sud, a što svojim žalbenim navodima državni odvjetnik nije doveo u pitanje.
14. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci.
Split, 30. kolovoza 2022.
Predsjednica vijeća:
Marica Šćepanović, v. r.
