REPUBLIKA HRVATSKA
Posl.br: K-844/2020
OPĆINSKI SUD U SPLITU Ex.vojarna Sv.Križ Dračevac
21 000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sutkinji tog suda Mirjani Stolić kao sucu pojedincu uz sudjelovanje zapisničarke G. A. u kaznenom postupku protiv optuženika
A. G. zbog kaznenog djela iz čl.235 st.1. u vezi sa čl.52.Kaznenog zakona („NN“ broj: 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018 i 126/2019.– dalje u tekstu: KZ/11), u povodu optužnice O. u S. broj: KO-DO-4505/2020 od 19.kolovoza 2020. nakon
održane i zaključene rasprave 24.kolovoza 2022. u prisutnosti B. K. savjetnika O. u S. i okrivljenika osobno, na
objavnom ročištu 29.kolovoza 2022.
p r e s u d i o j e
Na temelju članka 544. st.1. Zakona o kaznenom postupku ( "NN" broj: 152/08, 76/09., 80/11., 91/12 . - Odluka Ustavnog suda , 143/12., 56/13., 145/13., 152/14.,70/17.,126/19. I 80/22 - dalje ZKP/08) s t a v lj a se i z v a n s n a g e kazneni nalog Općinskog kaznenog suda u Splitu broj: K-844/2020 od 30.studenog 2020.
Optuženi: A. G., sin pok. I., OIB: …, i M. rođ.
V., rođen … s prebivalištem u S., državljanin R.,
elektromehaničar, nezaposlen, s mjesečnim primanjima socijalne pomoći u iznosu od 800,00 kuna, neoženjen, bez djece, pismen sa završenom SSS, lošeg imovnog stanja, vlasnik poljoprivrednog zemljišta u T., neodlikovan.
kriv je
što je 14. srpnja 2020.g. u S., oko 02,25 sati, na adresi … došao
do parkiranog motocikla marke „Y. X.-max“, registarskihoznaka i broja … u vlasništvu Ž. J., motocikla marke „K. X.“, registarskih
oznaka i broja … u vlasništvu Ž. E. B. i motocikla marke
„Y. X.-max“, registarskih oznaka i broja … u vlasništvu F. Š.,
te hotimice uporabom tjelesne snage navedene motocikle jedan po jedan bacio na tlo, uslijed čega su na navedenim motociklima nastala oštećenja u vidu puknuća i ogrebotina na karoserijama i drugim dijelovima istih, čime je oštetio Ž. J. za iznos od 9.910,00 kuna, Ž. E. B. za iznos od 9.015,00 kuna i F.
Š. za iznos od 2.005,00 kuna,
dakle, s namjerom više puta oštetio tuđe stvari, a koja kaznena djela s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu,
čime je počinio jedno produljeno kazneno djelo protiv imovine - oštećenjem tuđe stvari - opisano i kažnjivo po članku 235. stavku 1. u vezi sa čl. 52. Kaznenog zakona („NN „broj: 125/11, 144/12, 56/15,61/15,101/17,118/18 i 126/19).
stoga se optuženi A. G. na temelju čl.235.st.1. KZ/11
osuđuje
na kaznu zatvora u trajanju od osam (8) mjeseci.
a potom se na temelju članka 56. KZ/11 prema optuženom A. G.
i z r i č e
U V J E T N A O S U D A
S time da se kazna zatvora na koju je optuženi A. G. osuđen neće izvršiti ukoliko optuženi u r o k u provjeravanja od 2 (dvije) godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
Na temelju članka 158. st.1 i 2. Zakona o kaznenom postupku ( "NN", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12.,
56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22- dalje u tekstu: ZKP/08 dosuđuje se u cijelosti imovinskopravni zahtjevi oštećenika pa se nalaže optuženiku A. G. u roku od jedne (1) godine dana od dana pravomoćnosti presude platiti oštećenicima
Ž. J. iznos od 9.910,00 kuna, na račun oštećenika I. broj:
… kod … d.d., Ž. E. B. iznos od
9.015,00 kuna na račun oštećenika I. broj: … kod … d.d. i F. Š. iznos od 2.005,00 kuna.
Na temelju članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11 optuženom A. G. se pored izrečene uvjetne osude izriče i posebna obveza da u roku od jedne (1) godine od pravomoćnosti presude oštećenicima naknadi štetu nastalu kaznenim djelom i to
Ž. J. u iznosu od 9.910,00 kuna, Ž. E. B. u iznos od 9.015,00
kuna i F. Š. u iznosu od 2.005,00 kuna, a ako tu obvezu ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri sud može opozvati uvjetnu osudu prema članku 58. stavak 5. KZ/11.
Na temelju članka 148. st. 1. i 6. ZKP/08 optuženi A. G. u cijelosti se oslobađa plaćanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145.st.2. toč. 6. ZKP/08.
Obrazloženje
1.Uvodno citiranom optužnicom O. u S. optuženiku
A. G. je stavljeno na teret počinjenje produljenog kaznenog djela protiv imovine, oštećenje tuđe stvari iz članka 235.st.1. KZ/11 činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.
2.Prethodno je protiv optuženika bio izdan kazneni nalog pod brojem K-844/20 od 30.studenog 2020. protiv kojeg je optuženik izjavio prigovor, pa je nakon potvrđivanja optužnice trebala biti zakazana rasprava, a nakon okončanja rasprave, citirani kazneni nalog stavljen je izvan snage.
3.Pozvan izjasniti se o tome kakav stav zauzima prema optužbi, okrivljenik je na raspravi od 24.kolovoza 2022. izjavio da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, te se suglasio sa čitanjem svih dokaza predloženih od strane optužbe, nakon čega je iznoseći svoju obranu priznao da je u cijelosti postupio upravo na način kako je to u predmetnoj optužnici i opisano. Sada mu je žao što je do svega ovog došlo, te je izrazio kajanje zbog počinjenog kaznenog djela, kao i da je voljan u nekoliko mjesečnih obroka nadoknaditi štetu pričinjenu kaznenim djelom oštećenicima.
4.Potom je u dokazne svrhe pročitana materijalna dokumentacija u spisu i to imovinsko pravni zahtjev oštećenika Ž. J. od 14. srpnja 2020.g. (list 5),
ponuda trgovačkog društva P.-B. d.o.o. broj 51/2020 od 14. srpnja 2020.g. (list 6 do 7), imovinsko pravni zahtjev oštećenika Ž. E. B. od 17.
srpnja 2020.g. (list 9), ponuda trgovačkog društva M. A. d.o.o. broj 17/2020 od
16. srpnja 2020.g. (list 10), imovinsko pravni zahtjev oštećenika F. Š. od 6. kolovoza 2020.g. (list 12), ponuda trgovačkog društva P.-B. d.o.o. broj 55/2020 od 17. srpnja 2020.g. (list 13),
5.Kako nije bilo daljnjih prijedloga za izvođenje dokaza, odnosno prijedloga za nadopunu dokaznog postupka, na kraju dokaznog postupka pregledani je izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika (l.s.18-20).
6. Nazočne stranke nisu imale primjedbi na tijek dokaznog postupka, niti drugih dokaznih prijedloga.
7.Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je cijenio sve izvedene dokaze, i to kako svaki dokaz pojedinačno, tako i u jedinstvenoj cjelini, a posebice je cijenio izjavu o osnovanosti optužbe okrivljenika i njegovu obranu. Prosudbom navedenog sud je našao utvrđenim činjenično stanje upravo onakvim kako je i navedeno u izreci ove presude, pa je okrivljenog A. G. proglasio krivim za kazneno djelo na način kako mu je to stavljeno na teret optužnicom.
8.Utvrđujući činjenično stanje u odnosu na inkriminirano kazneno djelo činjenično i pravno opisano u izreci ove presude, sud nije dvojio niti o jednoj odlučnoj okolnosti i činjenici i to prije svega što je okrivljenikovo priznanje u suglasnosti sa provedenim materijalnim dokazima u postupku taksativno naprijed u obrazloženju pobrojenima.
9.Ubrojivost okrivljenika nije bila upitna tijekom postupka pa ga sud drži u cijelosti ubrojivim počiniteljem.
10.U odnosu pak na potrebit oblik krivnje, sud je prije svega vodio računa o njegovoj izjavi o osnovanosti optužbe, ali i samim navodima njegove obrane, pa je osnovano zaključiti kako je navedeni postupao s izravnom namjerom.
11.Slijedom izloženog, u skladu sa člankom 459.st. 6. i 7. ZKP/08 u nastavku presude sud će obrazložiti odluku o kazni na koju je okrivljenik osuđen, odnosno okolnostima kojima se sud vodio prilikom odluke o vrsti i visini kazne koja će biti primjerena svim okolnostima počinjenog kaznenog djela, osobnosti okrivljenika kako bi shvatio društvenu neprihvatljivost i štetnost ranijeg načina ponašanja, te korigirati svoje vrijednosne sudove u odnosu na tuđa imovinska prava, te se ubuduće kloniti činjenja kaznenih djela, a pri tome opet voditi računa da se izabranom sankcijom ostvari i svrha određena čl. 41. KZ/11.
12.Kod odmjeravanja vrste i visine sankcije, sud je okrivljeniku cijenio sve okolnosti koje bi mogle imati utjecaja na pravilan izbor iste, pa je kao olakotne okolnosti cijenio korektno, primjereno i suradljivo ponašanje tijekom postupka, izraženo kajanje što je sve doprinijelo ekonomičnosti postupka kao i dosadašnju kaznenu neosuđivanost.
13. Od otegotnih okolnosti okrivljeniku je uzeta u obzir njegova prekršajna evidencija u svezi kršenja odredbi zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kako to proizlazi iz izvatka iz prekršajne evidencije za okrivljenika što ukazuje na činjenicu odstupanja od društveno prihvatljivog ponašanja kao i činjenica da je svojom protupravnom radnjom oštetio tri oštećenika. Nadalje, prilikom izbora vrste i mjere kazne sud je imao u vidu i zapriječenu kaznu za ovo djelo (kazna zatvora do dvije godine) te činjenicu da se okrivljeni suglasio s prijedlogom vrste i mjere kazne po O.-u. Naime, okrivljeni je na raspravi od 24.kolovoza 2022. prihvatio prijedlog optužbe da se za navedeno kazneno djelo osudi na kaznu zatvora od osam (8) mjeseci uvjetno na dvije (2) godine te je u cijelosti priznao postavljene imovinskopravne zahtjeve oštećenika i posebnu obvezu kojom bi u primjerenom roku naknadio štetu istima.
14. Kako članak 417a. st. 7.ZKP/08 govori o tome da kada se okrivljenik suglasi sa vrstom i visinom predložene kazne, sud u presudi ne smije izreći drugu vrstu kazne niti veću mjeru kazne od predložene. Smisao ove odredbe ide za tim da se maksimalno pojednostavljuje kazneni postupak, jer stranke otvoreno prezentiraju svoje stavove, a sud njihove dispozicije uvažava. Na taj način kod okrivljenika nema više nikakve neizvjesnosti u pogledu ishoda kaznenog postupka, jer kada prizna krivnju i suglasi se sa predloženom sankcijom, sud mu ne može izreći drugu vrstu kaznene sankcije, niti veću mjeru kazne od one iz prijedloga, jer se radi se o odredbi imperativne naravi.
15.Uzimajući u obzir sve naprijed navedene olakotne i otegotne okolnosti, sud je okrivljeniku na temelju čl. 235.st.1 KZ/11 u svezi sa čl. 52. st. 1. KZ/11 izrekao kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, a potom mu je, prema čl. 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda s tim da se navedena kazna zatvora neće izvršiti ako u roku od dvije godine, računajući od pravomoćnosti ove presude, ne počini koje novo kazneno djelo. Izricanjem takve kazne, sud drži da će se izvršiti pozitivan utjecaj na optuženika da se ubuduće suzdrži od činjenja ovakvih ili sličnih kaznenih djela, te će na ovakav način, biti moguće ostvariti ciljeve kako generalne tako i specijalne prevencije.
16.Imajući u vidu sve iznesene okolnosti, težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela, kao i osobe okrivljenika, sagledavajući subjektivne okolnosti na strani optuženika - da je priznao počinjenje kaznenog djela, izrazio kajanje, da je voljan naknaditi u cijelosti štetu oštećenicima, njegovu životnu dob, sud utvrđuje da nema potrebe izricati strožu kaznu.
17.Izricanjem bezuvjetne kazne ne bi na optuženika ostvarila „terapeutsko“ djelovanje u specijalnopreventivnom značenju već upravo suprotno, kontaminirajuće u sredini u kojoj se nalaze povratnici i asocijalni tipovi. Već i samo priznanje optuženika je dokaz o njegovom kritičkom odnosu prema svom djelu tj. da je zbog počinjenja djela i gonjenja doživio onaj šok koji je nužan radi specijalnopravne prevencije i usputno radi generalnopreventivne svrhe kažnjavanja. Radi navedenog,
optuženiku je potrebno pružiti šansu te da se i uvjetnom osudom može ostvariti u konkretnom slučaju svrha specijalne prevencije, te utjecati i u smislu generalne prevencije na sve ostale, potencijalne počinitelje kaznenih djela. Ovakav supstitut kazne zatvora okrivljeniku je potreban kao poticaj da krene pravim putem. Izricanjem bezuvjetne kazne bi onemogućila okrivljeniku daljnju zaradu i dovela do nemogućnosti zaposlenja što svakako nije u interesu nikoga, a naročito oštećenika.
Ovo pogotovo jer je okrivljenik svjestan svoje protupravnosti i što je dao „obećanje“ da više neće ništa slično počiniti i da želi naknaditi nastalu štetu. Ovakva sankcija imati će konkretni utjecaj na okrivljenika da se kloni svakog budućeg kriminogenog ponašanja, te mu se daje prilika da svoje ponašanje korigira te da se pravilno uklopi u društvenu zajednicu te time stekne uvjete za nastavak života bez činjena kaznenih djela.
18. Odlučujući o duljini roka kušnje sud je imao na umu sve već ranije navedene okolnosti na strani optuženika ali i okolnosti vezane za kazneno djelo, njegovo počinjenje kroz količinu kriminalne djelatnosti, svijest i volji optuženika da postupa protivno zakonu, neovisno o pobudama koje su na njega u tom trenutku utjecale.
19.S obzirom da je imovinskopravni zahtjev oštećenika osnovan, to je isti utvrđen kao zakonska osnova za izricanje posebne obveze koja je okrivljeniku izrečena u smislu članka 62.st.1 KZ/11 da u roku od jedne godine naknadi štetu pričinjenu kaznenim djelom oštećenicima s time da će se pravomoćna presuda opozvati na temelju članka
58. stavak 5. KZ/11 ukoliko optuženik ne ispuni izrečenu posebnu obvezu u iznosima sve onako kako je to visina štete navedena i u činjeničnom opisu. Radi se o obliku „pojačavanja“izrečene sankcije kojom se optuženiku stavlja u izgled mogućnost opoziva uvjetne osude uz ispunjenje pretpostavki iz čl.58.st.5 KZ/11.Valja dodati i da je optuženik izrazio spremnost za naknadom štete oštećenicima, pri čemu je duljina roka ispunjenja posebne obveze određena u skladu utvrđenoj visini prouzročene štete i imovinskim prilikama optuženika.
20. Okrivljenik je oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka imajući u vidu da je korisnik socijalne pomoći u iznosu od 800,00 kuna pa bi plaćanjem istoga bilo dovedeno u pitanje njegova egzistencija.
U Splitu 29.kolovoza 2022.
S U T K I NJ A:
Mirjana Stolić,v.r.
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u četiri primjerka ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
U skladu sa člankom 464.stavak 4. ZKP/08 u odnosu na imovinskopravni zahtjev i troškove postupka oštećenik ima pravo podnijeti žalbu u roku od 15 dana od primitka ove odluke.
