Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: 8 Ovr-129/2022-9

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Mariji Grgešić u ovršnom predmetu ovrhovoditelja P. d.d. K., OIB:, A. S. 32,

zastupana po punomoćniku D. K., odvjetniku u O. društvu

L.&K. j.t.d., iz Z., protiv I-ovršenika Z. Š.,

OIB: i I.-ovršenice S. Š., OIB:, oboje iz

K., A. G. M. 25, oboje zastupani po punomoćniku I.

M., odvjetniku u O. M. i partneri j.t.d. iz Z., radi ovrhe na nekretninama ovršenika, odlučujući o prijedlogu za odgodu ovrhe, temeljem prijedloga sudske savjetnice Nikoline Valent, dana 29. kolovoza 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog I-ovršenika Z. Š., OIB.: i II-

ovršenice S. Š., OIB.:, oboje iz K., A. G.

M. 25, za odgodom ovrhe kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Ovrhovoditelj je dana 5. svibnja 2022. podnio prijedlog za ovrhu protiv ovršenika, a koji je zaprimljen kod ovog suda dana 6. svibnja 2022. Sud je prihvatio prijedlog ovrhovoditelja u cijelosti, stoga je dana 6. svibnja 2022. donio Rješenje o ovrsi broj Ovr-129/2022-2.

2. Ovršenici su dana 19. svibnja 2022. podnijeli žalbu s prijedlogom za odgodu ovrhe. U bitnome, u odnosu na prijedlog za odgodu ovrhe, ovršenici navode kako je nekretnina koja je predmet ovrhe dom ovršenika i njihovo dvoje djece, koji su redoviti studenti te koje ovršenici zajedno uzdržavaju. Ovršenici navode, a kako je vidljivo iz Specifikacije izvršenja osnove za plaćanje Financijske agencije koju je u spis dostavio ovrhovoditelj, I-ovršeniku je 11. travnja 2022. godine blokiran račun za cjelokupni iznos imovinskopravnog zahtjeva čije podmirenje ovrhovoditelj traži i u ovome postupku. Osim toga, ovršenici su sudužnici po Ugovoru o kreditu broj kreditne partije 7104442679 sklopljenim sa Zagrebačkom bankom d.d., a što proizlazi iz Godišnje obavijesti o stanju kredita od 1. ožujka 2022. godine te mjesečni anuitet po kreditu iznosi 458,50 EUR, odnosno otprilike 3.438,75 kn. Nadalje, ovšenik prima minimalnu neto plaću u iznosu od 3.750,00 kuna, a temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme za privremeno obavljanje poslova sklopljenog 30. prosinca 2021. godine s DEKRA za privremeno zapošljavanje d.o.o., a II-ovršenica je zaposlena u Zavodu za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije te su joj prosječni mjesečni prihodi cca 7.233,83 kn. Provedbom ovrhe na nekretnini, ovršenici i njihovo dvoje djece izgubit će krov nad glavom u situaciji gdje se svi troškovi života četveročlane obitelji podmiruju iz plaće II-ovršenice i gdje ovršenici objektivno nemaju dovoljno prihoda kako bi si riješili stambeno pitanje najmom neke druge nekretnine. Nadalje, ovršenici ističu i prigovor prava na dom zajamčen č lankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ovršenici ističu da nekretnina koja je predmet ovrhe predstavlja dom ovršenika u kojoj stanuju i njihova zajednička djeca te na kojoj adresi ovršenici imaju prijavljena svoja prebivališta. U nekretnini se ne obavlja registrirana djelatnost te je nekretnina ovršenicima i njihovoj obitelji nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba pa se sukladno članku 75. stavak 5. OZ-a ne može na nekretnini provesti ovrha jer predstavlja jedinu nekretninu ovršenika. Ovršenici predlažu sudu da donese odluku o odgodi provedbe ovrhe do pravomoćnog okončanja postupka radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odnosno do konačne odluke o ovoj žalbi.

3. Očitujući se na prijedlog ovršenika, podneskom od dana 2. lipnja 2022., ovrhovoditelj se protivi u cijelosti prijedlogu ovršenika za odgodom ovrhe te ističe da je privremena mjera radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva upisana u zemljišnim knjigama naslovnog suda sa danom 16.11.2009.g. na temelju rješenja Županijskog suda u Zagrebu posl. br. I-Kir-Us-177/09 od dana 12.11.2009.g., kada je predmetna nekretnina bila u isključivom vlasništvu I. ovršenika. Nakon toga, a na temelju dobrovoljne raspoložbe I. ovršenika, dana 14.06.2011.g., nastavno presudi Općinskog suda u Koprivnici posl. br. P-1154/10-9 od dana 04.03.2011.g., došlo je do prijenosa ½ dijela opisane nekretnine na II. ovršenicu, S. Š..

Ovrhovoditelj se poziva na odredbu čl. 345 st. 5 Ovršnog zakona, a također ističe da nekretnina koja predstavlja predmet ovrhe nije jedina nekretnina u vlasništvu ovršenika s obzirom da su isti upisani, svaki u ½ dijela, kao suvlasnici nekretnine koja je upisana u zk.ul.br. 8289 k.o. C. (ranije zk.ul.br. 100300 k.o. G. Z.), u zemljišnim knjigama O. građanskog suda u Z., i to dva posebna dijela

E-79 i E-290, a za koju nekretninu dostavlja izvadak iz zemljišne knjige. Ovrhovoditelj također smatra potrebnim smatra potrebnim ukazati na pravni zaključak zauzet na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 31. ožujka 2021.g. Naime, iz točke 3. izvoda iz zapisnika sa navedenog sastanka, posl. br. Su Iv-162/21 od dana 31.03.2021.g. proizlazi sljedeći zaključak: ‘’U slučaju kada se prijedlog za ovrhu na nekretnini temelji na presudi kao ovršnoj ispravi, ovrhovoditelj nije dužan uz prijedlog za provedbu ovrhe dostaviti suglasnost ovršenika za provedbu ovrhe na jedinoj nekretnini, niti dostavljati isprave kojima bi se dokazalo da ovršenik ima drugu nekretninu podobnu za stanovanje.’’ Ovrhovoditelj navodi kako se prijedlog za ovrhu na nekretnini u vlasništvu ovršenika temelji se na presudi kao ovršnoj ispravi, i to presudi Županijskog suda u Zagrebu posl. br. K-Us-5/11 od dana 18.07.2016.g. donesenoj u kaznenom predmetu kojim je utvrđena kaznenopravna odgovornost ovdje ovršenika nastavno čemu je isti obvezan da sa preostalom dvojicom osuđenika solidarno isplati ovrhovoditelju iznos od 10.756.720,89 kn na ime imovinskopravnog zahtjeva.

4. Prijedlog za odgodu ovrhe je neosnovan.

5. Odredbom članka 65. stavkom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 dalje: OZ) propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je uz to ispunjena i koja od pretpostavki navedena pod točkama 1. do 10. članka 65. stavka 1. OZ-a. Iz navedenoga proizlazi da je za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika potrebno kumulativno ispuniti (subjektivne i objektivne) pretpostavke propisane citiranom odredbom članka 65. stavak 1. OZ.

5.1. Odredbom članka 65. stavak 2. OZ propisano je da će sud odluku o prijedlogu za odgodu donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

6. Ispitujući postojanje pretpostavki za odgodu predmetne ovrhe u smislu citirane odredbe članka 65. stavka 1. OZ, ovaj sud ne nalazi da bi u konkretnom slučaju bile kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe kako je to propisano navedenim člankom.

7. Naime, II. ovršenica je doista podnijela tužbu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a postupak se vodi kod ovog suda pod brojem P-237/2022, a što predstavlja jednu od pretpostavki (objektivnih) za odgodu ovrhe, iz čl. 65. Ovršnog zakona, ali samo u odnosu na II-ovršenicu S. Š., dok u odnosu na

I- ovršenika Z. Š. nije ispunjena navedena pretpostavka. Ovršenici po mišljenju ovog suda nisu učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu te nisu učinili vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

7.1. Svaka šteta koja ovršenicima može nastati tijekom postupka nije nenadoknadiva ili teško nadoknadiva sve dok postoji mogućnost restitucije u novčanom ekvivalentu, dakle, šteta koja bi ovršenicima nastala svakako postoji, ali ona nije nenadoknadiva ili teško nadoknadiva obzirom da ovršenici imaju mogućnost dokazivati istu kao i tražiti naknadu štete od ovrhovoditelja u parničnom postupku kojeg bi eventualno pokrenuli.

8. Naime, ovršenici ističu kako im je nekretnina koja je predmet ovrhe jedina nekretnina koju imaju u svom vlasništvu, a na kojoj je ovrha izuzeta temeljem članka 75. st. 5 Ovršnog zakona. Iz dostavljenog zemljišnoknjižnog izvatka (list 839-842) za nekretninu upisanu u zk.ul.br. 8289 k.o. Centar i to kčbr. 6895/15 utvrđeno je da su ovršenici suvlasnici nekretnine i to suvlasničkog dijela upisanog pod E-79, trosobni stan broj 79, tip S79, u prizemlju, ulaz 4, površine 107,77 m2, kao i garažnog mjesta GM77 u podrumu, nivo -2, površine 16,12 m2, stoga sud smatra da su prigovori ovršenika o jedinoj nekretnini koja predstavlja obiteljski dom u potpunosti neosnovani, a dostavom podataka o plaćama ovršenika kao i stanju kredita po mišljenju ovog suda nisu učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

9. Isto tako, po mišljenju ovog suda, ovršenici se ne mogu pozvati u ovom ovršnom postupku na odredbu čl. 8 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda osnovom koje Konvencije je svakoj osobi zajamčeno pravo na dom i to stoga što čl.

8. spomenute Konvencije u stavku 1. istina navodi da svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja te stavak 2. citiranog članka navedene Konvencije navodi da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu to nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih. Obzirom na to da je ovrhovoditelj u posjedu ovršne isprave i to pravomoćne i ovršne presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. K-Us-5/11 od 18. srpnja 2016., a kojom ispravom je utvrđena tražbina ovrhovoditelja u iznosu od 10.756.720,89 kn na ime imovinskopravnog zahtjeva, a koju je tražbinu dužan podmiriti prvoovršenik solidarno sa preostalom dvojicom osuđenika, to je radi zaštite i prava drugih potrebno provesti ovrhu na predmetnoj nekretnini prije svega jer ovršenici imaju i drugih nekretnina u svom vlasništvu, stoga sud prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe i u tom dijelu smatra neosnovanim.

10. Obzirom je sud utvrdio da je u konkretnom slučaju izostala kumulacija koju Ovršni zakon propisuje odredbom članka 65. kao pozitivnu pretpostavku za odgodu ovrhe i prijedlog ovršenika je ocijenio neosnovanim, odlučeno je kao u izreci rješenja.

Koprivnica, 29. kolovoza 2022.

Sutkinja

Marija Grgešić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 8 dana, od dana dostave pismenog otpravka rješenja.

Dostaviti:

1. O. D. K., Z.

2. O. I. M., Z.