REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac

S P L I T

Pr-2314/2020-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja J. M., OIB: …, K. N.,

… kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv

tuženika Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, OIB: …, S., kojeg zastupa punomoćnik T. L.,

odvjetnik u S., radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene dana 6.lipnja 2022., u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja, a u izočnosti tuženika, dne 29.kolovoza 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ZAVOD ZA HITNU MEDICINU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPA-NIJE, sa sjedištem u S., OIB: …, tužitelju

J. M. iz K.. N., OIB:… na ime razlike plaće

isplatiti ukupan iznos od 5.154,88 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 434,78 kn od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 167,27 kn od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 403,23 kn od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 439,10 kn od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 398,32 kn od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 404,85 kn od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 426,52 kn od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 399,28 kn od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 456,97 kn od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 396,14 kn od 16.10.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 431,44 kn od 16.11.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 421,09 kn od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 354,82 kn od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,07 kn od 16.02.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku tužitelju naknaditi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 5.390,62 kn uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana 29.kolovoza 2022. do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, dok se za više zatraženo, za iznos od 703,13 kn, tužitelj odbija.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dne 14.prosinca 2020.god. podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate razlike u plaći. Tužbom tužitelj, kao radnik tuženika, potražuje od tuženika, kao poslodavca, isplatu razlike plaće temeljem odredaba Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., a nakon preciziranja tužbenog zahtjeva u podnesku od 12.svibnja 2022., u ukupnom iznosu od 5.154,88 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te troškovima postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 8.veljače 2021.god. tuženik je naveo kako osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti, predlaže istu odbiti uz naknadu troškova tuženiku, a prigovorio je i zastari potraživanja.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom obračunskih platnih lista, obračuna razlike plaće, Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenog dana 28. prosinca 2012., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., priopćenja za javnost DZS-a od 28. kolovoza 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., procjene DZS-a od 4. rujna 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 27. studenog 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., objave procjene DZS-a od 4. prosinca 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 4. ožujka 2016. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015., priopćenja za javnost od 20. listopada 2016. DZS-a pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

4. Neprijeporno je između parbenih stranaka:

- da je tužitelj bio zaposlenik tuženika u utuženom razdoblju temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme,

- da mu je tuženik u vremenu od prosinca 2015. do siječnja 2017. obračunao i isplaćivao plaću na temelju osnovice od 5.108,84 kn,

- da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09, dalje: ZPSJ),

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23.studenoga 2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., 2008., te u 2009. i da navedene obračunske osnovice se primjenjuju od 1.1. svake godine,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13.svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u čl. IV. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26.listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s tim da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je promijenjen čl. III. Dodatka, te čl. IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u čl. III. do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao,

- da je 7.prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, a kako je i to prethodno opisano,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi, koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26.listopada 2011., donijeli 28.prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće za javne službe (i to u odnosu na član IV. u vezi s članom VII. Dodatka Sporazumu) kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Isto tako, utvrđeno je da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao,

- da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014. tj. 12 tromjesečja uzastopno,

- da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDPA-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0% time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen dana 4.prosinca 2015.,

- da je Vlada RH 29.prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1.1.2017. tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.

5. Prijeporna je između parbenih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017. temeljem odredbe čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26.listopada 2011.god. i Arbitražne odluke od 7.prosinca 2011.god.

7.1. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto.

8. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom.

9. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji je bio na snazi u utuženom razdoblju, u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

10. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u II. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

11. Imajući u vidu prednje, sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.

12. Dakle, tuženik je tužitelju počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući da je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).

13. Pregledom obračunskih platnih lista za tužitelja u periodu od prosinca 2015. do siječnja 2017. utvrđeno da je tuženik tužitelju plaću tijekom utuženog razdoblja i nadalje isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od 5.108,84 kn. 14. Slijedom prednjeg, ukazuje se osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju. Kako je tužitelj visinu tužbenog zahtjeva postavio sukladno izračunu tuženika dostavljenom u spis (list 77 spisa), to je valjalo tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 5.154,88 kn prihvatiti u cijelosti. Na dosuđeni iznos, tužitelju su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. – dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u bruto plaći. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Dakle, porez na dohodak i prirez poreza na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, a kako je odlučeno u točki I izreke presude.

15. Tuženik je istakao prigovor zastare, a koji po ocjeni ovog suda nije osnovan. Naime, tužba je podnesena 14.prosinca 2020., a najstarije potraživanje tužitelja za prosinac 2015. dospjelo je na naplatu 16. siječnja 2016., dakle, u zastarnom roku od 5 godina propisanom odredbom čl. 139. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17 i 98/19 dalje: ZR).

16. Odluka o parbenom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., te čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) pa je tužitelju, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te popisu troška, priznat sljedeći trošak: za sastav tužbe 75 bodova, za sastav podneska od 23.studenoga 2021.god. i 12.svibnja 2022. po 75 bodova, od 15.veljače 2022. 18,75 bodova, za pristup na ročište od 30.ožujka i 6.lipnja 2022.god. po 75 bodova, pristup ročištu za objavu presude 37,5 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 10,00 kn iznosi 4.312,50 kn, na ime PDV-a iznos od 1.078,12 kn, ukupno iznos od 5.390,62 kn, dok je za više zatraženo, za iznos od 703,13 kn, tužitelj odbijen. Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 29.kolovoza 2022.god., kao dana presuđenja, do isplate, a kao u točki II izreke presude.

U Splitu 29.kolovoza 2022.

SUTKINJA

Katica Bojčić Vidović, v. r.

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika