Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-7888/2022
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja:
Goranke Ratković kao predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene N.K., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17, 126/19 i 84/21), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, protiv presude Općinskog suda u Zadru od 30. lipnja 2022., broj: 101. Pp J- 1073/2019, na sjednici vijeća 29. kolovoza 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, te se ukida pobijana prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljena N.K. oslobođena je optužbe za počinjenje prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci iste, s obrazloženjem prvostupanjskog suda da nakon provedenog postupka nije dokazano da bi njezino ponašanje kod člana obitelji prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost radi kojeg bi trpio fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda, s obzirom da se radilo o svađi u kojoj okrivljenica nije uspostavila dominaciju nad oštećenikom.
2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj u žalbi ističe u bitnom, da se ne slaže s oslobađajućom odlukom, te da sud nije iscrpio sve mogućnosti utvrđivanja opstojnosti okrivljeničine odgovornosti i da nije ispravno ocijenio sve dokaze i iskaze, predlažući da se presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak, te okrivljenu kazni kaznom zatvora.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je činjenično stanje, za sada, nepotpuno utvrđeno i da je pobijana presuda donesena preuranjeno kao i da razlozi prvostupanjskog suda za oslobađajuću odluku nisu u cijelosti prihvatljivi, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku
5. Naime, prvostupanjski je sud svoju odluku donio na temelju ocjene i analize obrane okrivljenice date pred sudom i iskaza svjedoka – N.K. (oštećenik – djever okrivljenice) i M.K. (okrivljeničina snaha).
6. Činjeničnim opisom sadržanim u optužnom aktu okrivljenici se stavlja na teret da je snažno lupala po ulaznim vratima oštećenikova stana, šakom lupila u ostakljeni dio vrata uslijed čega se staklo razbilo te potom verbalno napala oštećenika vičući na njega da joj tjeraju djecu iz stana, da su četnici i da je u ratu nešto napravio zbog čega će ga prijaviti, a što je kod njega prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost.
Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisan je i određen pojam nasilja u obitelji, a jedan od oblika nasilja je i psihičko nasilje pod koji oblik nasilja se podvodi kako verbalno nasilje tako i drugi oblici postupanja, ali pod uvjetom da je kod žrtve nasilja prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenosti (točka 3.). U članku 8. stavku 7. citiranog Zakona propisano je da je žrtva nasilja u obitelji osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.
U činjeničnom opisu prekršaja u optužnom prijedlogu navedeno je da je upućivanje pogrdnih riječi kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, pa u tom dijelu u optužnom aktu postoji jedan od konstitutivnih elemenata osnovnog oblika prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret, dakle uz opisani predmetni događaj je navedeno da se radi o nasilju koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
7. Prvostupanjski sud navodi da u postupku nije utvrđeno postojanje navedenog konstitutivnog elementa - povrede dostojanstva ili uznemirenosti kod žrtve nasilja N.K..
No, u svojem svjedočenju isti navodi da je okrivljenica šakom udarila u ostakljeni dio vrata i razbila staklo ozlijedivši pritom ruku, nakon čega je vikala i prijetila govoreći da će ih njezin sin ubiti i da će ga prijaviti u vezi toga gdje je bio za vrijeme rata i da idu iz kuće, dok je na posebno pitanje odgovorio da je osjećao nelagodu, imao pritisak i uznemireno je drhtao, kao i da mu se povisio tlak, međutim da se radilo o trenutnoj uznemirenosti jer inače ne osjeća strah od okrivljenice.
8. U odnosu na gore navedene okolnosti sud nije dao zadovoljavajuće razloge zbog kojih smatra da nije utvrđeno da okrivljenica ispunjava biće prekršaja, te razlozi prvostupanjskog suda za oslobođenje od optužbe nisu u cijelosti prihvatljivi. Naime, oštećenik izričito navodi „da je osjećao nelagodu, imao pritisak i uznemireno je drhtao, kao i da mu se povisio tlak…“ Da bi određeno ponašanje predstavljalo oblik nasilja opisanog u odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prosuđuje se po svim okolnostima konkretnog slučaja, dakle i po objektivnim kriterijima (da li razbijanje stakla, galama, nazivanje osobe četnikom, prijetnje da će ga se prijaviti predstavlja objektivno gledano uznemirujuće ponašanje), tako i prema subjektivnim kriterijima, dakle odnosu same žrtve nasilja prema događaju.
Pri ocjeni ponašanja počinitelja potrebno je uzeti u obzir cjelokupni kontekst, uvažavajući ukupnu obiteljsku situaciju i činjenicu da su odnosi među sudionicima događaja izrazito poremećeni radi imovinskopravnih pitanja vezanih uz život u nekretnini. S obzirom da oštećenik izričito iskazuje „da je osjećao nelagodu, imao pritisak i uznemireno je drhtao, kao i da mu se povisio tlak…“, navedeno jasno upućuje da je osjećao određenu uznemirenost, pri čemu se napominje da se ni u kojem slučaju ne traži da postupanje proizvede trajne fizičke ili psihičke posljedice, odnosno dovoljno je postojanje uznemirenosti (u smislu izazivanja nemira, unošenja nervoze, poremećenja mira osobe) u trenutku događaja.
Stoga činjenica da je oštećenik iskazao da „se radilo o trenutnoj uznemirenosti jer inače ne osjeća strah od okrivljenice...„ ne ukazuje da do uznemiravanja uopće nije došlo, već naprotiv iz njegova iskaza jasno proizlazi da je te prilike bio uznemiren do tog stupnja da je osjećao i fizičke simptome (drhtanje, povišenje tlaka…)
9. U odnosu na te okolnosti sud nije dao zadovoljavajuće razloge zbog kojih smatra da navedeno ponašanje nije dovelo do uznemirenosti žrtve nasilja, a činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno i neobrazloženo i u odnosu na okrivljeničino razbijanje stakla na vratima oštećenikova stana kao i u odnosu na pitanje je li se te prilike radilo o međusobnoj svađi u kojoj je svaki sudionik dao svoj doprinos ili o dolasku i napadu okrivljenice na člana obitelji), pa je pobijana presuda donesena preuranjeno.
10. S obzirom na naprijed navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, ispitati okrivljenicu i žrtvu nasilja, te provesti druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, dati pojedinačnu ocjenu svakog dokaza posebno i u svezi s ostalim dokazima a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
11. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 29. kolovoza 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Robert Završki, v. r
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenicu, oštećenika i tužitelja.
