REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 11 Us I-485/2022-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja B. J. iz R., protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe D. P. iz R., radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 29. kolovoza 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/21-26/67, URBROJ: 531-07-01-03/09-22-2 od 2. ožujka 2022. i rješenja Grada Rovinja, Upravnog odjela za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata, Odsjeka za izdavanje akata KLASA: UP/I 361-05/13-01/1327, URBROJ: 2171-01-05-02-20-21 od 11. veljače 2020.

Obrazloženje

1. Rješenjem Grada Rovinja, Upravnog odjela za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata, Odsjeka za izdavanje akata KLASA: UP/I 361-05/13- 01/1327, URBROJ: 2171-01-05-02-20-21 od 11. veljače 2020., donesenim u postupku izvršenja presude ovog suda poslovni broj 7 UsI-… od 18. srpnja 2018., povodom zahtjeva D. P., ovdje zainteresirane osobe, ozakonjena je dovršena, rekonstruirana (dogradnja i nadogradnja stambenog prostora), slobodnostojeća zahtjevna zgrada stambeno-poslovne namjene, dvostrešnog kosog krova, visine zgrade od 11,30 m (do vijenca) i ukupne visine zgrade od 12,60 m (do sljemena), maksimalne dužine zgrade 23,25 m, te maksimalne širine zgrade 11,60 m (17,60 m), ukupne tlocrtne površine zemljišta pod zgradom cca 314,00 m[2] , katnosti: podrum (površine od cca 57,00 m2), prizemlje i tri kata (Po+P+3K), s osam (8) stambenih jedinica i jednom (1) poslovnom jedinicom smještenom u prizemlju, izgrađena na zgr. č. … i dijelom na k.č. … k.o. R., koja se nalazi na adresi G. M. 3 u R., prikazana u Geodetskoj snimci izvedenog stanja broj: 05/11_12 od 30. listopada 2012., izrađenom po ovlaštenom inženjeru geodezije P. W. dipl. ing. geod. iz "A." d.o.o. R.j i u Arhitektonskoj snimci izvedenog stanja broj projekta: XXXIII-80/13 iz lipnja 2013., izrađenoj po ovlaštenom arhitektu B. P. dipl. ing. arh. iz "A. s." d.o.o. R. (toč. 1.). Za predmetnu zgradu ovlašteni inženjer građevinarstva D. P., dipl. ing. građ., dao je izjavu da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti pod brojem 67/13 od lipnja 2013., a ista je sastavni dio arhitektonske snimke izvedenog stanja iz toč. 1. izreke tog rješenja (toč. 2.). Geodetska snimka izvedenog stanja i arhitektonska snimka izvedenog stanja iz toč. 1. izreke tog rješenja te izjava iz toč. 2. tog rješenja sastavni su dijelovi tog rješenja, a što je na njima navedeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom tog Ureda (toč. 3.). Ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za građevinu (osim bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti) te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju tog rješenja (toč. 4.).

2. Protiv navedenog rješenja B. J., ovdje tužitelj, izjavio je žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/21-26/67, URBROJ: 531-07-01-03/09-22-2 od 2. ožujka 2022. odbio kao neosnovanu.

3. Tužitelj je protiv tuženika podnio ovom sudu tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika. Smatra da mu u ponovnom postupku donošenja pobijanog rješenja nije dana mogućnost sudjelovanja unatoč tome što je tražio da izvrši uvid u spis predmeta i da mu se preslika predmetni spis, o kojem zahtjevu tuženik nikada nije odlučio, držeći da je tuženik bio dužan posebnim rješenjem odlučiti o tom zahtjevu. U svezi s time tužitelj ukazuje na povredu odredbe čl. 30., čl. 51. i čl. 84. st. 4. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP), kao i povredu odredbe čl. 17. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonitom izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19, dalje: ZPNIZ). Nadalje navodi da izreka rješenja o izvedenom stanju ne sadrži utvrđenje o tome koji su radovi, odnosno koji su dijelovi postojeće zgrade rekonstruirani i ozakonjeni, pojašnjavajući da nije moguće ozakoniti cijelu zgradu jer da je dio zgrade zakonito izgrađen pa se ne može ozakoniti ono što je već zakonito. Ističe povredu odredbe čl. 98. st. 3. ZUP-a u pogledu sadržaja izreke i čl. 98. st. 5. ZUP-a u pogledu sadržaja obrazloženja pobijanog rješenja navodeći da je isto manjkavo, odnosno da ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama niti je tuženik odgovorio na sve žalbene navode. Upire da pobijano rješenje ne sadrži podatak o bruto površini zgrade.

4. Također, tužitelj osporava da je zainteresirana osoba bila ovlaštena podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju jer da je ona jedan od suvlasnika predmetne zgrade, smatrajući da tu vrstu zahtjeva trebaju podnijeti svi suvlasnici. Ističe da je obitelj podnositelja zahtjeva suprotno izdanoj lokacijskoj dozvoli na dograđenom spremištu uz samu sjevernu među sa zemljištem tužitelja dogradila dvije otvorene terase površine cca 30 m[2] pa se takvom gradnjom približila na manje od 4 m do spavaće sobe tužitelja. Dodatno upire na činjenicu da se na tim terasama skupljaju gosti iz cijele zgrade pa da je tužitelju narušena kvaliteta života, uskraćen mu je zakonom zajamčen prostor razdvajanja od susjedne kuće te je zbog navedenog znatno umanjena vrijednost nekretnine tužitelja. Zaključno, navodi da je i gradnja balkona protivna propisima jer da je izgrađena na sjevernoj strani na manje od 4 m od susjedne čestice, a koja strana da nije predviđena za gradnju balkona, kao i da je povrijeđena odredba čl. 5. st. 2. ZPNIZ-a jer da zgrada ima veću etažnost od zakonom propisane.

5. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donijeti presudu kojom će poništiti pobijano rješenje i prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

6. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

7. Zainteresirana osoba, iako uredno pozvana, nije dostavila odgovor na tužbu.

8. Budući da pravno relevantne činjenice među strankama nisu sporne, a sud nije našao potrebnim u sporu provoditi raspravu i izvoditi nove dokaze, to je, na temelju odredbe čl. 36. toč. 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS), te odredbe članka 8. ZUS- a prema kojoj je sud dužan upravni spor provesti brzo, bez odugovlačenja i uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, ovaj spor riješen bez održavanja rasprave.

9. Na temelju razmatranja svih spornih pravnih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

10. Odredbom čl. 2. st. 1. ZPNIZ-a propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

11. Odredbom čl. 5. st. 1. ZPNIZ-a propisano je da se pod uvjetima i u postupku propisanom ovim Zakonom ozakonjuje nezakonito izgrađena zgrada koja je izgrađena u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva te nezakonito izgrađena zgrada koja je izgrađena protivno tom planu, ako njezino ozakonjenje nije isključeno člankom 6. ovoga Zakona.

12. Odredbom čl. 6. st. 3. ZPNIZ-a propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena:

- na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje,

.

balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu

13. Nadalje, odredbom čl. 23. st. 1. ZPNIZ-a propisano je da izreka rješenja o izvedenom stanju obvezno sadrži:

- utvrđenje da se zgrada ozakonjuje, odnosno da se ozakonjuju radovi izvedeni u svrhu promjene namjene, promjene broja funkcionalnih jedinica ili sl.;

- popis i opis građevina koje nisu zgrade, a ozakonjuju se zajedno sa zgradom, ako takvih ima;

- ime katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je zgrada izgrađena;

- podatak o stupnju dovršenosti zgrade, odnosno radova (završena zgrada ili nezavršena zgrada);

- podatke o zgradi, odnosno radovima s obzirom na način smještaja na katastarskoj čestici, odnosno česticama (slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena) i njezinoj zahtjevnosti (zahtjevna zgrada, manje zahtjevna zgrada, jednostavna zgrada ili pomoćna zgrada), namjenu za koju se zgrada koristi, vanjsku veličinu zgrade (visinu, dužinu i širinu), broj i vrstu etaža, broj i vrstu funkcionalnih jedinica i oblik krova.

14. Prema odredbi čl. 23. st. 2. ZPNIZ-a izreka rješenja o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu, osim utvrđenja i podataka iz st. 1. ovoga članka, obvezno sadrži:

- oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana;

- oznaku arhitektonske snimke;

- oznake izjava ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od požara u slučajevima u kojima je to propisano ovim Zakonom, ako se radi o dovršenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu;

- napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za građevinu, osim bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u korištenju i zaštite od požara, te drugih uvjeta i zahtjeva, nije prethodilo donošenju rješenja.

15. Iz spisa predmeta upravnog postupka, što nije niti sporno među strankama, proizlazi da je presudom ovog suda poslovni broj 7 UsI-… od 18. srpnja 2018. poništeno rješenje tuženika KLASA: UP/II-361-05/16-26/1642, URBROJ: 531- 05-2-2-16-2/NL od 29. prosinca 2016. i rješenje Grada Rovinja, Upravnog odjela za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata, Odsjeka za izdavanje akata KLASA: UP/I-361-05/13-01/1327, URBROJ: 2171-01-05-02-16-13 od 25. kolovoza 2016. te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Sukladno uputi iz navedene presude u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je bilo dužno donijeti rješenje o izvedenom stanju u kojem će, osim do sada navedenih podataka, navesti podatak o dužini i širini predmetne zgrade.

16. U svezi s time valja reći da je prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku, odnosno postupku izvršenja presude ovog suda poslovni broj 7 UsI-… od 18. srpnja 2018. donijelo novo rješenje o izvedenom stanju, ovdje prvostupanjsko rješenje, te je u izreci istoga navelo dužinu i širine predmetne zgrade, čime je postupilo u skladu s odredbom čl. 81. st. 2. ZUS-a prema kojoj je javnopravno tijelo u izvršenju presude vezano pravnim shvaćanjem i primjedba suda.

17. Ovdje valja istaknuti da s obzirom da je prethodno predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, postupak izdavanja rješenja o izvedenom pokrenut povodom zahtjeva zainteresirane osobe od 21. lipnja 2013. nije pravomoćno dovršen, već su ranije rješenje tuženika od 29. prosinca 2016. i prvostupanjsko rješenje od 26. kolovoza 2016. poništeni, slijedom čega je upravni postupak ponovno došao u fazu odlučivanja o zahtjevu zainteresirane osobe. Međutim, upravo iz tog razloga u konkretnom slučaju nije riječ o novom postupku u kojem je potrebno ponovno izvoditi sve zakonom propisane radnje iz čl. 17. ZPNIZ-a.

18. Stoga u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo nije bilo dužno upotpuniti činjenično stanje niti ponovno pozivati tužitelja da se očituje o zahtjevu zainteresirane osobe budući da navedenom pravomoćnom presudom ovog suda od 18. srpnja 2018. takva uputa nije niti dana prvostupanjskom tijelu, već su ranija rješenja poništena zbog procesnog nedostatka, odnosno činjenice da izreka prvostupanjskog rješenja nije imala sve dijelove propisane citiranom odredbom čl. 23. st. 1. podst. 5. ZPNIZ-a. Ovo stoga što je javnopravno tijelo, a kako je već navedeno, u postupku izvršenja presude vezano pravnim shvaćanjem i primjedba suda sukladno izričitoj zakonskoj odredbi iz čl. 81. st. 2. ZUS-a.

19. S tim u svezi valja navesti da je tužitelju dana mogućnost sudjelovanja u postupku donošenja pobijanih rješenja budući da je iz spisa predmeta upravnog postupka razvidno da je tužitelj sudjelovao aktivno u svim fazama postupka, odnosno dostavio je pisano očitovanje o zahtjevu zainteresirane osobe te je u svojstvu stranke saslušan u prostorijama prvostupanjskog tijela 25. veljače 2016., a kako je to razvidno iz zapisnika o saslušanju stranaka KLASA: UP/I 361-05/13-01/1327, URBROJ: 2171-01-05-02-16-09. Stoga nisu povrijeđene odredbe čl. 30. i 51. ZUP-a, kako to navodi tužitelj u tužbi.

20. U odnosu na navod tužitelja da javnopravna tijela nisu odlučila o njegovom zahtjevu za razgledavanje i umnožavanje spisa valja reći da je iz službene bilješke prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I 361-01/18-01/122, URBROJ: 2171-01-05-02-21- 2 od 9. veljače 2021. razvidno da je tužitelj odustao od zahtjeva za razgledavanje i umnožavanje spisa te da je suglasan da se njegova žalba izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 11. veljače 2020. uputi tuženiku na nadležno postupanje. Stoga, suprotno tužbenim navodima, javnopravno tijelo nije bilo dužno donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za razgledavanje i umnožavanje spisa u smislu odredbe čl. 84. st. 4. ZUP-a.

21. Nadalje, tužitelj smatra da izreka pobijanog prvostupanjskog rješenja ne sadrži sve zakonom propisane dijelove, odnosno podatke. Međutim, po ocjeni ovog suda izreka pobijanog prvostupanjskog rješenja sadrži sve zakonom propisane dijelove, slijedom čega je sastavljena u skladu s odredbom čl. 23. st. 1. i 2. ZPNIZ-a.

22. Pritom činjenica da u izreci rješenja nije posebno navedeno koji dijelovi predmetne zgrade su ozakonjeni nije od utjecaja na drugačiju odluku iz razloga što je sastavni dio rješenja o izvedenom stanju i arhitektonska snimka izvedenog stanja u kojoj je jasno prikazano koji dijelovi zgrade su legalno izgrađeni, a koji su ozakonjeni. Osim toga, izričitom zakonskom odredbom nije propisano da ti podaci moraju biti navedeni, odnosno prikazani u rješenju o izvedenom stanju. Navedeno se također odnosi i na prigovor tužitelja glede navođenja bruto površine zgrade. Slijedom navedenog, tužbeni navodi su neosnovani.

23. Ovdje valja navesti da je tužitelju kao stranci koja se odazvala pozivu na uvid u spis dostavljeno rješenje o izvedenom stanju bez priloga koji su sastavni dio rješenja u skladu s odredbom čl. čl. 8. st. 4. ZPNIZ-a kojom je propisano da se stranci koja se odazvala pozivu za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja, rješenje o izvedenom stanju dostavlja bez priloga koji su sastavni dio tog rješenja.

24. Tužitelj osporava i obrazloženje pobijanog rješenja. Međutim, obrazloženje pobijanog rješenja sadrži valjanje, jasne, dostatne i argumentirane razloge o žalbenim navodima tužitelja, a s kojima je suglasan i ovaj sud. Stoga je obrazloženje pobijanog rješenja sastavljeno u skladu s odredbom čl. 98. st. 5. ZUP-a.

25. Suprotno tužbenim navodima, zainteresirana osoba, iako je samo jedan od suvlasnika predmetne zgrade, ovlaštena je na podnošenje zahtjeva bez suglasnosti ostalih suvlasnika sukladno odredbi čl. 17. st. 2. ZPNIZ-a kojom je jasno propisano tko je stranka u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju.

26. Tužitelj upire i na povredu odredbe čl. 6. st. 3. podst. 1. ZPNIZ-a kojom je izričito propisano u kojim okolnostima se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti. Međutim, iz spisa predmeta upravnog postupka, odnosno arhitektonske snimke izvedenog stanja ne proizlazi da se predmetna zgrada nalazi na međi s drugom građevnom česticom planiranom za građenje pa stoga nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 6. st. 3. podst. 1. ZPNIZ-a temeljem kojih se predmetna zgrada ne bi mogla ozakoniti.

27. Zaključno, u odnosu na istaknuti prigovor povrede odredbe čl. 5. st. 2. ZPNIZ-a u pogledu etažnosti (broja etaža predmetne zgrade) valja navesti da se sukladno izričitoj zakonskoj odredbi čl. 5. st. 2. ZPNIZ-a na nezakonito izgrađenoj zgradi može, protivno prostornom planu, ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave nije određen veći broj etaža.

28. U konkretnom slučaju odlukom Generalnim urbanističkim planom Grada Rovinja ("Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno" broj 7a/06, 3/08 i 02/13, dalje: GUP), odredbom čl. 49. GUP-a, između ostalog, propisano da se stambene građevine planiraju kao niska stambena građevina (obiteljske i višeobiteljske građevine koje mogu biti samostojeće, dvojne i skupne) Emax=P+2 ili P+1+POT (max 3 korisničke etaže) i visoka stambena građevina (višestambene građevine koje mogu biti samostojeće i skupne) - Emax=P+3 ili P+2+POT (max 4 korisničke etaže), osim u zonama koje spadaju u iznimke od pravila gdje su postojeće građevine Emax (od P+4 do P+ 8+POT).

29. Iz spisu priležeće dokumentacije razvidno je da se predmetna zgrada sastoji od osam stambenih i jedne poslovne jedinice, koja se u smislu odredbe čl. 51. st. 4. GUP-a smatra stambenom jedinicom. Odredbom čl. 51. st. 4. GUP-a propisano je da se pod višestambenom građevinom, prema ovim odredbama, smatra građevina s najmanje 6, a najviše 16 funkcionalnih jedinica, pri čemu se i apartman i poslovni prostor smatra stambenom jedinicom. Stoga, s obzirom na broj stambenih jedinica, predmetna zgrada se obzirom na način korištenja iste smatra višestambenom građevinom, a za koju je citiranom odredbom čl. 49. GUP-a propisano da može imati četiri etaže. Slijedom navedenog, a suprotno tužbenim navodima, nije povrijeđena odredba čl. 5. st. 2. ZPNIZ-a.

30. Sud razumije da je tužitelju ozakonjenjem predmetne zgrade u određenom stupnju narušena privatnost, međutim narušavanje privatnosti i slični razlozi nisu jedan od zakonom propisanih razloga zbog kojih se predmetna zgrada ne bi mogla ozakoniti.

31. Slijedom svega navedenog, s obzirom da tužitelj tužbenim navodima nije doveo u sumnju zakonitost pobijanog rješenja tuženika i njime potvrđenog prvostupanjskog rješenja, to je na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te riješiti kao u izreci ove presude.

U Rijeci 29. kolovoza 2022.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.