REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: 6 Gž Ob-5/2022-3.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od Irene Dikanović Terzić predsjednice vijeća, Draženke Ilak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Slavena Vidmara člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice V. P. iz P., OIB: …, zastupane po punomoćnici Z. F., odvjetnici iz Đ., protiv tuženika E. P. iz V., OIB: …, zastupanog po odvjetnicima u ZOU R. B. i D. N. iz V., radi razvoda braka, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini od 27. svibnja 2022., poslovni broj: P Ob-108/2021-26., u sjednici vijeća održanoj 25. kolovoza 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika E. P. kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini od 27. svibnja 2022., poslovni broj: P Ob- 108/2021-26., u pobijanim točkama IV., V. i VI. izreke.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Razvodi se brak zaključen između tužiteljice V. P. iz V., OIB: …, s boravištem u P., rođene Š., rođene u V. i tuženika E. P. iz V., OIB: …, rođenog u V., a koji je zaključen dana 10. veljače 2018. godine, a upisan je u maticu vjenčanih koja se vodi kod Matičnog područja V. – za 2018. godinu pod rednim brojem 00019.

II. Roditeljsku skrb nad mlljt. S. P. roditelji će ostvarivati zajednički i sporazumno. III. Buduća sporna pitanja o roditeljskoj skrbi roditelji će rješavati uz pomoć Centra za socijalnu skrb V..

IV. Zajedničko dijete mlljt. S. P., OIB:…, rođena u V., živjet će s majkom V. P. iz V., OIB: …, s boravištem u P.

V. Tuženi E. P. iz V., OIB:… je dužan doprinositi za uzdržavanje mlljt. S. P. mjesečno iznos od 1.500,00 kn počevši od 1. rujna 2021. pa nadalje sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti i to do 15tog u mjesecu za tekući mjesec, a s tim da je razliku neplaćenih iznosa uzdržavanja za period od 1. kolovoza do 31. kolovoza 2021. u iznosu od 500,00 kn, za mjesec rujan 2021. godine u iznosu od 1.500,00 kn, dužan je platiti odjednom u roku od 15 dana zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 500,00 kn teče od dana 15. kolovoza 2021. do isplate, na iznos od 1.500,00 kn teče od 15. rujna 2021. do isplate, u visini koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena od dospijeća svakog mjesečnog iznosa uzdržavanja i to sve na račun majke i zakonske zastupnice V. P., sve u roku od 15 dana.

VI. Određuje se održavanje osobnih odnosa mlljt. S. P. s ocem E. P., prvi i treći vikend u mjesecu od petka u 17:00 sati do nedjelje u 17:00 sati. U tjednu kada dijete provodi vikend s ocem osobni odnosi ostvarivati će se srijedom od 16:00 sati do 19:00 sati, a u tjednu kada dijete provodi vikend s majkom osobni odnosi ostvarivati će se utorkom i četvrtkom od 16:00 do 19:00 sati. Za vrijeme vjerskih blagdana i državnih praznika osobni odnosi mlljt. S. P. sa njenim roditeljima ostvarivat će se naizmjenično, počevši od 11:00 do 17:00 sati, i polovicu godišnjeg odmora oca. Roditelji zajednički snose trošak prijevoza, majka dovozi dijete na adresu oca, V., a otac vraća dijete majci na adresu P.

VII. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka."

2. Protiv presude tuženik je pravovremeno podnio žalbu kojom presudu pobija u točkama IV., V., i VI. izreke i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08,96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP). Ističe kako sud nije savjesno i brižljivo ocijenio sve izvedene dokaze, niti je pravilno primijenio materijalno pravo, sve na štetu tuženika, čime je pogrešno primijenjen članak 8. ZPP-a. Dalje navodi kako prvostupanjski sud nije uzeo u obzir navode tuženika, posebno njegov prijedlog iznesen na ročištu 28. travnja 2022. da se pribavi izjava njegove majke koja je pristupila pred Centar za socijalnu skrb V. i dala svoju izjavu vezano za maloljetno dijete parničnih stranaka. Navodi kako je raspravnim rješenjem od 28. travnja 2022. naloženo Centru za socijalnu skrb da se o podnesku tuženika očituje uz dostavu pismene izjave njegove majke koju je imenovana dala Centru za socijalnu skrb. Također navodi da je tijekom postupka tražio da se službenim putem pribavi podatak o stanju bolesti djeteta kada je u jednom dana primila dvije boce infuzije i uslijed čega je takvo zdravstveno stanje nastupilo. Predlaže da se dijete povjeri njemu na čuvanje i odgoj jer za to postoje svi uvjeti, a u tom slučaju od tužiteljice ne bi potraživao uzdržavanje za maloljetno dijete. Što se tiče kontakata, tužiteljica bi mogla sa maloljetnim djetetom kontaktirati kad god bi htjela, bez ograničenja. Osporava visinu iznosa uzdržavanja na koje je obvezan pobijanom odlukom. Predlaže da se njegova žalba uvaži i pobijana presuda preinači u skladu sa žalbenim navodima. Trošak žalbe ne traži.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, razlozi presude o odlučnim činjenicama su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, pa presude nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

5.1. Stoga u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju se neosnovano ukazuje žalbom, a nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.

5.2. Sud prvog stupnja je ispitao sve okolnosti važne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, a na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio i materijalno pravo.

5.3. Naime, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je provedene dokaze cijenio prema svom slobodnom uvjerenju, sukladno članku 8. ZPP-a, utvrđujući relevantne činjenice na kojima je temeljio svoju ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva, pri čemu navedeno uvjerenje prvostupanjskog suda, u odnosu na utvrđenje relevantnih činjenica, ima pravnu i činjeničnu osnovu u sadržaju dokaza koji su provedeni tijekom postupka, zbog čega ocjena provedenih dokaza nema za posljedicu nepravilnost, a niti nezakonitost pobijane presude, pa stoga nisu ostvareni žalbeni razlozi da je povrijeđena odredba članka 8. ZPP-a, kako to tuženik tvrdi u žalbi.

6. Prvostupanjskom presudom razveden je brak parničnih stranaka, odlučeno je da će stranke, roditeljsku skrb nad mlt. S. P. ostvarivati zajednički i sporazumno, kao i da će buduća sporna pitanja o roditeljskoj skrbi rješavati uz pomoć Centra za socijalnu skrb V.. Također je odlučeno da će zajedničko dijete mlt. S. P. živjeti sa majkom, određeni su osobni odnosi mlt. djeteta i oca, te je naloženo tuženiku da za uzdržavanje maloljetne kćeri doprinosi mjesečno iznos od 1.500 kn počevši od 1. rujna 2021., pa nadalje. Odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove.

7. U žalbenoj fazi postupka sporna je odluka s kojim roditeljem će maloljetno dijete živjeti nakon razvoda braka, odluka o održavanju osobnih odnosa maloljetnog djeteta i tuženika, kao i oduka o uzdržavanju koje je otac dužan plaćati za maloljetno dijete.

8. Iz prvostupanjskog postupka proizlazi da je tužiteljica podnijela tužbu protiv tuženika radi razvoda braka i radi odlučivanja o pitanjima roditeljske skrbi za zajedničko maloljetno dijete; da se tuženik nije protivio razvodu braka; da je sud utvrdio da postoji objektivna činjenica trajne i teške poremećenosti bračnih odnosa, da stranke ne žive u bračnoj zajednici od kolovoza 2021., zbog čega je brak parničnih stranaka razveo temeljem članka 51. stavka 2. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" 103/15, 98/19, dalje: ObZ).

9. Prema članku 413. stavku 1. točka 1. ObZ-a sud odlučuje po službenoj dužnosti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem, te o uzdržavanju u slučajevima razdvojenog života roditelja. Roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajedno i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb (članak 104. stavak 1. ObZ-a).

10. Prvostupanjski je sud utvrdio da su parnične stranke, prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka, sudjelovale u obveznom savjetovanju, ali nisu postigle sporazum u Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u odnosu na njihovo zajedničko maloljetno dijete S. P..

11. Za potrebe odlučivanja o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati nakon razvoda braka, prvostupanjski sud je pravilno u skladu sa odredbama Obiteljskog zakona, zatražio mišljenje i prijedlog Centra za socijalnu skrb, a prethodno je, sukladno članku 240. stavku 1. točka 1. ObZ-a maloljetnom djetetu imenovao posebnu skrbnicu radi zaštite djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa.

11.1. Iz nalaza i mišljenja Centra za socijalnu skrb proizlazi da je nalaz sačinjen na temelju izvida na terenu na adresama jedne i druge stranke, razgovora provedenih sa strankama, kao i na temelju cjelokupne dokumentacije koja je bila dostupna Centru za socijalnu skrb V.. Prijedlog je Centra da maloljetno dijete nakon razvoda braka parničnih stranaka nastavi živjeti sa majkom, a pri tome je Centar za socijalnu skrb imao u vidu da je maloljetna S. tek napunila četiri godine, da je u dobi kada je dijete prirodno više privrženo majci, kao i da od prekida bračne zajednice, početkom kolovoza 2021. živi sa majkom. Centar za socijalnu skrb predložio je i način ostvarivanja osobnih odnosa maloljetnog djeteta i oca. Posebna skrbnica maloljetnog djeteta nije imala primjedbi na mišljenje i prijedlog Centra za socijalnu skrb, pa je prvostupanjski sud takav prijedlog prihvatio, jer je smatrao da je isti u interesu maloljetnog djeteta.

11.2. I po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, a vodeći prije svega računa o interesu maloljetnog djeteta koje ima svega četiri godine, pravilno je prvostupanjski sud prihvatio prijedlog Centra za socijalnu skrb i odlučio da će dijete živjeti sa majkom. To zato što se radi o djetetu koje je zbog svoje dobi više upućeno na majku, s kojom neprekidno živi i od prestanka bračne zajednice u kolovozu 2021.

11.3. U odnosu na žalbene navode kako prvostupanjski sud nije savjesno i brižljivo ocijenio sve dokaze, jer nije pribavio izjavu majke tuženika koju je imenovana dala u Centru za socijalnu skrb V., a glede zanemarivanja maloljetnog djeteta od strane majke, valja navesti da je prvostupanjski sud u vezi sa istaknutim zatražio od Centra za socijalnu skrb V. očitovanje i izjavu na koju se tuženik pozivao na ročištu održanom 28. travnja 2022.

11.4. Postupajući po zahtjevu suda, Centar za socijalnu skrb V. dostavio je sudu očitovanje od 6. svibnja 2022. iz kojeg proizlazi da je 18. kolovoza 2021. zaprimljena prijava M. K., majke tuženika o zanemarivanju maloljetnog djeteta od strane tužiteljice, a Centar za socijalnu skrb je, postupajući po prijavi izvršio niz radnji pa je tako: 1. rujna 2021. izvršio očevid na adresi stanovanja tužiteljice gdje je zatečen samo otac tužiteljice jer je tužiteljica radila, a maloljetno dijete bilo je kod oca u V.; potom su 13. rujna 2021. na razgovor pozvani tužiteljica i tuženik, tužiteljica je negirala sve navode iz prijave osim da je povremeno znala dijete kazniti na način da bi ju lupila po guzi, na što je upozorena; 8. listopada 2021. izvršen je očevid na terenu na adresi stanovanja tužiteljice gdje je zatečena maloljetna S. koju je čuvala baka po majci, djevojčica je zatečena uredna, a uredan je bio i stambeni prostor u kojem je dijete boravilo, bile su vidljive igračke, kao i da je dijete emocionalno vezano uz baku; izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju iz koje je bilo vidljivo da je djevojčica bila bolesna i hospitalizirana tijekom 2019. zbog viroze; iz dopisa nadležne pedijatrice vidljivo je da je djevojčica redovno cijepljena i dovođena na sistematske preglede, te da se radi o zdravom djetetu, a suradnja sa roditeljima bila je primjerena; iz službene evidencije Centra proizlazi da roditeljima nisu bile izricane mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta; zaključak stručnog tima bio je da su u navedenom postupku radi prijave za zanemarivanje djeteta potrebne intervencije usmjerene prema roditeljima koje su na razini blažih mjera obiteljsko-pravne zaštite – upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu koja mjera je izrečena 5. studenog 2021. i to u odnosu na oba roditelja, a zbog nemogućnosti ostvarivanja osobnih odnosa s drugim roditeljem te radi izlaganja djeteta sukobima roditelja uslijed razvoda braka. Tužiteljica je upozorena i na pogreške i propuste zbog primjene tjelesnog kažnjavanja djeteta. Pri tome je također utvrđeno da su netočni navodi iz prijave da bi se obitelj tužiteljice uzdržavala od socijalne pomoći, a stambeni uvjeti kućanstva tužiteljice su adekvatni i primjereni za život maloljetnog djeteta. Iz izvješća Centra također proizlazi da od majke tuženika, tijekom provođenja izvida u vezi sa prijavom o zanemarivanju, nije uzimana izjava na zapisnik, jer ista nije bila stranka u postupku u odnosu na roditeljsku skrb spram maloljetne S. P., zbog čega Centar takvom izjavom ne raspolaže.

11.5. Netočni su stoga navodi da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir njegov dokazni prijedlog jer je sud, a radi otklanjanja svake sumnje u moguće zanemarivanje djeteta od strane majke, zatražio i dobio izvješće Centra za socijalnu skrb, koji je pak, postupajući po prijavi majke tuženika izvršio detaljnu provjeru navoda prijave, a zaključno nije utvrđeno da bi majka djeteta zanemarivala dijete, odnosno da bi zanemarivala zdravstvenu skrb o djetetu.

12. Prema članku 119. stavku 1. ObZ-a dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Sukladno stavku 2. članka 119. ObZ-a roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu, dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje, te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

12.1. Kod odlučivanja o susretima i druženjima djeteta s roditeljem s kojim dijete ne živi, osnovno načelo koje sud mora imati u vidu je dobrobit djeteta. U interesu je djeteta da ima dobre i tijesne veze s oba roditelja i redovite kontakte s onim roditeljem s kojim ne živi. Svrha susreta i druženja je u tome da dijete sačuva osjećaj povezanosti, prihvaćenosti i pripadnosti s roditeljem s kojim ne živi, i da roditelj koji ne živi s djetetom može utjecati na djetetov razvoj.

12.2. Skreće se pozornost roditeljima da su oba roditelja zajednički odgovorna za odgoj i razvoj djeteta. Njihova je odgovornost za odgoj i razvoj djeteta najveća. Dobrobit njihova djeteta uvijek im treba biti prioritet. To znači da je onaj roditelj kod kojeg dijete živi dužan omogućiti drugom roditelju da ima redovite susrete i druženja s djetetom. Odlučujući o osobnim odnosima oca i djeteta prvostupanjski sud je pravilno odredio iste u skladu sa mišljenjem i prijedlogom Centra za socijalnu skrb, koji je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, vodio računa o najboljem interesu maloljetnog djeteta.

13. Prema članku 288. stavku 1. ObZ-a roditelji su dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete, te se radno sposoban roditelj ne može osloboditi te dužnosti.

13.1. U konkretnom slučaju oba su roditelja zaposlena, s tim da je prosječna neto plaća tuženika isplaćena u posljednja tri mjeseca iznosila 7.833,00 kn, dok plaća tužiteljice iznosi oko 3.750,00 kn. Potrebe djeteta utvrđene su u iznosu od 3.000,00 kn mjesečno, pa je prvostupanjski sud, uzimajući u obzir da je Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta uzrasta do 6. godina ("Narodne novine" broj 30/21) propisano da minimalni novčani iznos uzdržavanja za maloljetno dijete te dobi iznosi 1.149,71 kn, a uvažavajući činjenicu da tuženik nema drugih obveza uzdržavanja, tuženika obvezao da za uzdržavanje maloljetne S. doprinosi iznosom od 1.500,00 kn.

13.2. Naime, sud je, kako je to pravilno učinio i prvostupanjski sud, dužan utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, te ukupne materijalne potrebe djeteta koje se odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove. Sud utvrđuje ukupne materijalne potrebe djeteta, a te potrebe se određuju i prema standardu roditelja koji imaju obvezu plaćanja uzdržavanja, pa je sud dužan utvrditi ukupne mogućnosti obveznika uzdržavanja, te uzdržavane osobe, a na temelju njihovih prihoda i imovinskog stanja.

13.3. Prvostupanjski sud je pravilnom primjenom članaka 307., 310. i 311. ObZ-a utvrdio ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje maloljetnog djeteta stranaka, te ocijenio imovinske i osobne prilike, te je na temelju takvih utvrđenja pravilno utvrdio novčani iznos koji je na ime uzdržavanja tuženik u mogućnosti doprinositi za maloljetno dijete, pa je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je istog obvezao da za uzdržavanje doprinosi iznosom od 1.500,00 kn mjesečno.

14. Slijedom navedenog žalba tuženika je odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda je potvrđena u pobijanim točkama IV., V. i VI. izreke, sukladno članku 368. stavku 1. ZPP-a.

15. U nepobijanom dijelu, u točkama I., II., III. i VII. izreke, prvostupanjska odluka ostaje ne izmijenjena.

16. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Slavonski Brod, 25. kolovoza 2022.

Predsjednica vijeća

Irena Dikanović Terzić