Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 a

Poslovni broj: Gž-439/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Mihe Mratović kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Lidije Vojković, kao članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja S. P. iz V. G., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku I. R., odvjetniku iz O. društva R. & R. iz Z., protiv 1. tuženika I. d.o.o. u stečaju iz R., OIB: ..., zastupanog po stečajnom upravitelju R. M. iz R. i 2. tuženika B. A. C. iz SAD, OIB: ..., oboje zastupani po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva K. i K. j.t.d. iz Z., radi utvrđenja ništetnosti ugovora i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj P-80/21 od 4. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 25. kolovoza 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj P-80/21 od 4. veljače 2022. u dijelu pod točkom I. izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na 2. tuženika.

II. Djelomično se prihvaća žalba tužitelja, preinačava se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj P-80/21 od 4. veljače 2022. u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev pod točkama II., III., IV., V., te u odluci o troškovima postupka i sudi:

Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

1. Utvrđuje se da ugovor o kupoprodaji od 10. veljače 2011. sklopljen između tužitelja i 1. tuženika ovjeren pod rednim brojem Ov-834/11 kod Javnog bilježnika Z.

V. iz R. ništetan pravni posao.

2. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. 1348 k.o. V. G. kao kč. br. 3625 dvorište, Ulica ... od 791 m2, stambena zgrada kč br. 30 Ulica ... od 82 m2 i gospodarska zgrada Ulica ... od 53 m2, tj. ukupno 926 m2.

3. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Velikoj Gorici provesti uknjižbu brisanja vlasništva 1. tuženika i uknjižbu brisanja prava zaloga 2. tuženika na nekretnini upisanoj u zk. ul. 1348 k.o. V. G. kao kč. br. 3625 dvorište Ulica ... od 791 m2, stambena zgrada kč. br. 30 Ulica ... od 82 m2 i gospodarska zgrada Ulica ... od 53 m2, tj. ukupno 926 m2, te na istoj provesti uknjižbu prava vlasništva tužitelja, a što su tuženici dužni trpjeti.

III. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana naknaditi 2. tuženiku trošak postupak u iznosu od 21.562,50 kuna.

IV. Dužan je 1. tuženik da u roku od 15 dana naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 24.667,20 kuna.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„I Utvrđuje se da je ugovor o zajmu broj 100324PS od 24. ožujka 2010. sklopljen između tužitelja i drugotuženika, ovjeren pod rednim brojem Ov-2816/10 kod javnog bilježnika L. D. iz Z. ništetan pravni posao.

II Utvrđuje se da je ugovor o kupoprodaji od 10. veljače 2011. sklopljen između tužitelja i prvotuženika, ovjeren pod rednim brojem Ov-834/11 kod javnog bilježnika Z. V. iz R. ništetan pravni posao.

III Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. 1348 k.o. V. G. kao kčbr. 3625 dvorište ulica ... od 791 m2, stambena zgrada kbr. 30 ulica ... od 82 m2 i gospodarska zgrada ulica ... od 53 m2, tj. ukupno 926 m2.

IV Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Velikoj Gorici provesti uknjižbu brisanja vlasništva prvotuženika i uknjižbu brisanja prava zaloga drugotuženika na nekretnini upisanoj u zk. ul. 1348 k.o. V. G. kao kčbr. 3625 dvorište ulica ... od 791 m2, stambena zgrada kbr. 30 ulica ... od 82 m2 i gospodarska zgrada ul. ... od 53 m2, tj. ukupno 926 m2, te na istoj provesti uknjižbu prava vlasništva tužitelja, a što su tuženici dužni trpjeti.

V Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade troškove ovog postupka koliko budu iznosili, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude po stopi koja se dobije uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje prethodi tekućem za pet postotnih poena.“

II Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana 2. tuženiku naknadi trošak postupka u iznosu od 22.500,00 kn, dok se u preostalom dijelu zahtjev 2. tuženika za naknadu troškova postupka za iznos od 1.250,00 kn kao neosnovan odbija. III Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana tuženicima naknadi trošak postupka u iznosu od 6.687,50 kn."

2. Tužitelj pobija presudu zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da istu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu tužitelja, tuženici su osporili navode uz prijedlog da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Nakon što je pobijana presuda ispitana u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, riješeno je kao u izreci iz sljedećih razloga.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje ništetnosti ugovora o zajmu od 24. ožujka 2010. kojeg je zaključio s 2. tuženikom, utvrđenje da je ništetan ugovor o kupoprodaji nekretnina od 10. veljače 2011. sklopljen između tužitelja i 1. tuženika, te da se utvrdi da je tužitelj vlasnik nekretnina koje su bile predmet tog ugovora i da se to upiše u zemljišnoj knjizi, odnosno da se uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije upisa prava vlasništva 1. tuženika temeljem spomenutog ugovora od 10. veljače 2011.

6. Neutemeljeno tuženik ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. točka 11. ZPP-a zbog toga što pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, njezina je izreka razumljiva, ne proturječi sama sebi ni svojim razlozima, presuda ima jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, o tim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi, o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danih u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

7. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski je sud utvrdio:

- da je tužitelj S. P. sa suprugom T. obratio 1. tuženiku I. d.o.o. radi zajma, te je zajam i odobren, pa su ugovor o zajmu od 14. ožujka 2010. na iznos od 95.000,00 kuna, uz valutnu klauzulu, doista u uredu Javnog bilježnika L. D. potpisali tužitelj kao korisnik zajma i njegova supruga kao jamac,

- da je zajmodavac bila fizička osoba, odnosno 2. tuženik B. A. C. s kojim tužitelj niti njegova supruga uopće nisu pregovarali o sadržaju ugovora,

- da su tužitelj i njegova supruga obroke otplate zajma jedno vrijeme uredno plaćali prema dobivenim uputama, u korist različitih trgovačkih društava, nakon čega se radi poteškoća s vraćanjem zajma ponovno obratili 1. tuženiku,

- da im je 1. tuženik po svjedoku D. M. kao svome zaposleniku ponudio na zaključenje i potpis više ugovora odnosno isprava, sve istoga dana 10. veljače 2011. i to:

- izvansudsku nagodbu koju je tužitelj zaključio s 2. tuženikom kao zajmodavcem, s potvrdom o prijevremenoj otplati zajma u iznosu od 71.824,00 kuna,

- potvrde o prijevremenom otplaćenom dugu 2. tuženiku kao zajmodavcu u iznosu od 71.824,00,

- zapisnik o vrijednosti nekretnine sastavljen po 1. tuženiku, kojim je utvrđena vrijednost nekretnina u vlasništvu tužitelja u iznosu od 500.000,00 kuna,

- račun provizije, kojim P. d.o.o. potražuje od tužitelja po osnovi provizije za posredovanje u kupoprodaji nekretnine iznos od 100.000,00 kuna,

- ugovor o kupoprodaji, kojim je tužitelj svoje nekretnine prodao 1. tuženiku, uz prodajnu cijenu 500.000,00 kuna utvrđenu zapisnikom o vrijednosti nekretnine,

- ugovor o najmu nekretnina koje su prethodno bile predmet ugovora o kupoprodaji nekretnina, kojim tužitelj i njegova supruga te nekretnine od tada koriste kao najmoprimci, na vrijeme od 59 mjeseci uz ugovorenu mjesečnu najamninu u iznosu od 9.000,00 kuna,

- poseban dodatni sporazum o pravu nazadkupa tih istih nekretnina, i to redovitom otplatom 59 mjesečnih obroka najamnine po 9.000,00 kuna i ispunjavanjem svih ostalih obveza iz ugovora o najmu nekretnina,

- da su tužitelj i njegova supruga priznali kao istinite svoje potpise na svim navedenim ispravama, te da su kasnije, kada je 1. tuženik već postao vlasnik njihove kuće, posumnjali u zakonitost postupanja tuženih, tako da nisu potpisali drugu izvansudsku nagodbu niti novi ugovor o najmu od 17. prosinca 2011., da su umjesto toga podnijeli tužbu u ovoj parnici.

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja smatra da su ugovor o zajmu od 24. ožujka 2010. i ugovor o kupoprodaji od 10. veljače 2011. nisu ništetni pravni poslovi budući da po svojoj naravi nisu zelenaški ugovori slijedom čega je odbio tužbeni zahtjev.

9. Tuženik 1. kao zajmodavac s tužiteljem kao korisnikom zajma i njegovom suprugom T. P. kao jamcem zaključio ugovor o zajmu 24. ožujka 2010. za iznos od 13.089,82 Eura, odnosno kunska protuvrijednost iznosa 95.000,00 kuna, da je ugovoreno vraćanje zajma na razdoblje od 36 mjeseci u iznosu od 399,00 Eura, i da su obračunavaju kamate od 6,13% godišnje. Radi osiguranja vraća zajma tužitelj je založio udio 1/1 kč. br. 173/26 zk. ul. 258 k.o. P. u naravi kuća i dvorište u P., površine 582 m2, te ovlastio zajmodavca da ishodi upis prava zaloga na založenoj nekretnini u svoju korist.

10. Iz potvrde o "prijevremenom" otplaćenom dugu od 10. veljače 2011. proizlazi da 2. tuženik pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje da nema nikakvih potraživanja, žalbi ili nejasnoća nakon otplate iznosa od 71.824,00 kuna, protiv zajmodavca ili bilo koje treće osobe koja je bila potencijalno vezana uz zajam.

11. Potpisom ugovora od 24. ožujka 2010. koji je solemniziran i kojeg je javna bilježnica strankama objasnila značenje pojma ovršnosti i sadržaja ugovora. 1. tuženik potvrdio je primitak ugovorenog iznosa zajma, pa je prvostupanjski sud pravilno zaključio da navedeni ugovor o zajmu po svojoj naravi nije zelenaški ugovor. 12. Odredbom članka 499. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO), propisano je da se ugovorom o zajmu obvezuje zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće.

13. Prema odredbi članka 329. stavak 1. ZOO-a ništetan je ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nesrazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti.

14. Pravni učinak zelenaškog ugovora ogleda se u činjenici da je takav ugovor ništavan pravni posao, dakle, da pravno ne postoji. Na zelenaški se ugovor na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZOO-a o posljedicama ništavosti.

15. Da bi se ugovor smatrao zelenaškim moraju se, u vrijeme njegova sklapanja, ostvariti sljedeći elementi: objektivni elementi na strani oštećenika (u stanju nužde ili teške materijalne prilike) kao i subjektivni na strani oštećenika (nedovoljno iskustvo, njegova lakomislenost, odnosno zavisnost od zelenaša). Isto tako se trebaju ispuniti objektivni elementi na strani zelenaša, da za sebe ili trećeg ugovorio korist koja je u očitom nesrazmjeru s onim što je oštećeniku dao, te da je znao ili morao znati za stanje nužde teške materijalne prilike oštećenika, pa je prvostupanjski sud osnovano zaključio da predmetni ugovor o zajmu nema elemenata zelenaškog ugovora i nije ništetan.

16. Naime, kako 2. tuženik potvrdom od 10. veljače 2011. potvrđuje da nema potraživanja prema tužitelju, a na tužitelju je teret dokaza da je ugovor o zajmu sklopljen pod okolnostima iz članka 329. stavak 1. ZOO-a, to je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je u tome dijelu odbio tužbeni zahtjev.

17. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu tužitelja u dijelu kojem je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje ugovora o zajmu od 24. ožujka 2010. sklopljen između tužitelja i 2. tuženika ništetan pravni posao, te odlučiti kao pod točkom I. izreke ove drugostupanjske presude.

18. Ugovor o kupoprodaji zaključen je 10. veljače 2011. između S. P. kao prodavatelja i I. d.o.o. 2. tuženika kao kupca, predmet prodaje je nekretnina i to u cijelosti udio 1/1 kč. br. 173/26 u naravi kuća i dvorište u Plesu, površine 582 m2, upisan u zk. ul. 979 k.o. P., uknjiženo pri Općinskom sudu u Velikoj Gorici. Kupoprodajna cijena je ugovorena na iznos od 500.000,00 kuna, a koji iznos je kupac isplatio s potpisom tog ugovora u cijelosti, te je potpisom ugovora kupac dobio pravo na ishođenje upisa u zemljišnu knjigu kao vlasnik kupljene nekretnine u svoju korist.

19. Istog dana 10. veljače 2011. iste stranke i to I. d.o.o. kao najmodavac i S. P. te T., kao najmoprimci zaključuju ugovor o najmu u kojem su ugovorene strane ustanovile da je najmodavac kupio nekretninu i to u cijelosti udio 1/1 kč. br. 173/26 upisane u zk. ul. 979 k.o. P., te da stranke sklapaju najam za citiranu nekretninu za 59 mjeseci, a da mjesečni najam iznosi 9.000,00 kuna. Po ocjeni ovog suda ugovor o kupoprodaji od 10. veljače 2011. je prikriveni ugovor o zajmu, jer je nelogično da tužitelj prodaje nekretninu, a zatim za istu nekretninu s kupcem sada kao najmodavcem zaključuje ugovor o najmu.

20. Prividan (fiktivan) jest onaj ugovor koji je nastao suglasnošću volja ugovorenih strana da se stvori samo privid o sklapanju ugovora.

21. Prema odredbi članka 285 stavak 1. ZOO-a prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama, a stavkom 2. je propisano da ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vrijedi ako je udovoljeno pretpostavkama za njegovu pravnu valjanost.

22. Iz stanja spisa proizlazi da je između ostalih, tuženik 1. u cilju sklapanja što većeg broja ugovora po lihvarskim uvjetima i tako pribavljanja protupravne imovinske koristi na štetu većeg broja građana RH, se povezao u zajedničko djelovanje s podijeljenim ulogama prilikom davanja zajmova zainteresiranim osobama uz ugovaranje nerazmjerne koristi iskorištavanjem njihovih teških životnih i materijalnih prilika, pri čemu je ugovaran povrat zajma na način da su u upisanim ugovorima navedeni iznosi zajma koji su bili znatno veći od iznosa stvarnog duga, te su ugovorene i obračunate kamate na iznos ugovorenih a ne stvarno isplaćenih iznosa a ugovorene su novčane kazne za odstupanje od dogovorene dinamike povrata zajma uz osiguranje povrata zajma polaganjem bianco zadužnica, čekova ili zalaganjem ili prijenosom vlasništva nekretnina ili vozila veće vrijednosti od stvarno danih zajmova u koju svrhu su radi prikrivanja stvarne naravi, pravnog posla, uz posredstvom fizičkih osoba, određivali uvjete po kojima je nuđeno sklapanje ugovora o zajmu koji su bili osigurani vozilima ili nekretninama zajmoprimaca, sačinjavali tekstove ugovora o zajmu i dogovarali sa zajmoprimcima njihovo potpisivanje te predavali strankama novac na ime zajma sklopljenog pod lihvarskim uvjetima, a na koji način su pribavljali veliku imovinsku korist.

23. U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinio vezan za pravomoćnu presudu Kaznenog suda kojom se optuženik proglašava krivim (članak 12. stavak 3. Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje u tekstu: ZPP), dakle, postoji vezanog parničnog suda kako za odlučne činjenice koje predstavljaju bitna činjenična obilježja kaznenog djela, tako i za postojanje pravne kvalifikacije.

24. Nesporno je da je tuženik 1. u dogovoru sa fizičkim osobama, a u cilju sklapanja lihvarskih ugovora i stjecanja znatne imovinske koristi, sudjelovao s ciljem da se pribavi protupravna imovinska korist, i s namjerom da iskoriste, pa je stoga valjalo na temelju odredbe članka 373. točka 3. ZPP-a djelomično uvažiti žalbu tužitelja, preinačiti pobijanu presudu i odlučiti kao pod točkom II./1., 2. i 3. izreke ove drugostupanjske odluke.

25. Kako je preinačena odluka o glavnoj stvari, valjalo je preinačiti odluku o troškovima postupka.

26. Tuženiku pod 2. je s obzirom na vrijednost predmeta spora, odredbe Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, dalje u tekstu: Tarifa), valjalo priznati za sastav odgovor na tužbu 100 bodova (Tbr. 8.1), za zastupanje na 18 ročišta (Tbr. 9.1) ukupno 1800 bodova, za sastav žalbe (Tbr. 10.1) 256 bodova, što pomnoženo sa 10,00 kuna koliko iznosi vrijednost boda sa paušalom daje iznos od 21.562,50 kuna, te na koji iznos je obvezan tužitelj naknaditi tuženiku 2, pa odlučeno kao pod točkom

III. izreke ove drugostupanjske presude.

27. Tužitelju je priznato za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7.1), za zastupanje na 17 ročišta po 100 bodova (Tbr. 9.1) za sastav jednog podneska (Tbr. 8.1) 100 bodova, sveukupno 1900 bodova što pomnoženo sa 10,00 kuna daje iznos od 19.000,00 kuna, tome se dodaje PDV u iznosu od 4.750,00 kuna, trošak pristojbe u iznosu od 800,00 kuna, te trošak sudskog dostavljača u iznosu od 118,20 kuna, što sveukupno iznosi 24.667,20 kuna, a na koji iznos je tuženik 1. obvezan naknaditi tužitelju, pa je odlučeno kao pod točkom IV. izreke ove drugostupanjske odluke.

U Splitu 25. kolovoza 2022.

Predsjednik vijeća:

Miho Mratović