Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

ex Vojarna Sv. Križ

Dračevac

Poslovni broj: VSS 14 Pr-4439/2021-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužitelja S. V. iz G. H., OIB: …, zastupanog po punomoćnici V. M. G., odvjetnici u S.,

protiv tuženika D. Z. S.-D. Ž. , S.,

OIB: …, radi isplate razlike plaće, nakon održane glavne i

javne rasprave zaključene 15.srpnja 2022. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice V. M., odvjetnika u S., a u izočnosti uredno pozvanog tuženika, dne 25.kolovoza 2022.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 10.968,03 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

-na iznos od 771,04 kn od dana 16. veljače 2016. godine do isplate;

-na iznos od 708,96 kn od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate;

-na iznos od 770,97 kn od dana 16. travnja 2016. godine do isplate;

-na iznos od 773,69 kn od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate;

-na iznos od 749,13 kn od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate;

-na iznos od 791,93 kn od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;

-na iznos od 781,41 kn od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate;

-na iznos od 773,49 kn od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;

-na iznos od 775,82 kn od dana 16. listopada 2016. godine do isplate;

-na iznos od 931,42 kn od dana 16. studenog 2016. godine do isplate;

-na iznos od 935,10 kn od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate;

-na iznos od 1.091,38 kn od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate;

-na iznos od 1.113,70 kn od dana 16. veljače 2017. godine do isplate;

Poslovni broj: VSS14 Pr-4439/2021 -10

u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, dok se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu od 10.968,03 kuna

.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 4.000,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od 24.kolovoza 2022. do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dana 15. veljače 2021. po punomoćnici podnio tužbu u kojoj navodi da je u razdoblju od 1.siječnja 2016. do 31.siječnja 2017. bio zaposlen kod tuženika. Tuženik kao poslodavac da predstavlja javnu službu u smislu odredbi iz čl.

2. Zakona o plaćama i javnim službama. Nadalje u bitnom navodi da je 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama i to po 6% u 2007., 2008. i 2009. Međutim, zbog nastupa recesije Vlada RH i sindikat javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaću u javnim kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno čl. III Dodatka Sporazuma. Odredbama čl. IV.-V. Dodatka Sporazumu ugovoreno je daljnje postupno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Nastavno, 26. listopada 2011. su također između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi sklopljene i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama , usvojene i u obliku Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011, a koji dokument predstavlja osnovu predmetne tužbe. Prema čl. XI. st. 4. IDDS-a ugovoreno je trajanje istog pet godina, a sukladno pravilima o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu je primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla 26. siječnja 2017. Također ističe kako su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi 28. prosinca 2012. usvojili i Vjerodostojno tumačenje Izmjena, a radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5. u vezi s čl. VII. st. 1. istih. Tužiteljica navodi da je odredbom iz čl. III. Izmjena ugovoreno da osnovica za obračun plaća u javnim službama će iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno 2 ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema ovim Izmjenama. Tužitelj navodi da je 28. kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku (dalje: DZS) objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a Poslovni broj: VSS14 Pr-4439/2021 -10

za drugo tromjesečje 2015., prema kojoj je BPD realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a to je potvrđeno i procjenom DZS-a od 4. rujna 2015., dok je 27. studenog 2015. je DZS objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. po kojoj je realno povećanje BDP za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a što je potvrđeno i procjenom DZS-a od 4. rujna 2015. i 4. prosinca 2015, te obzirom da aritmetička sredina naprijed navedenih dviju stopa BDP-a je upravo 2%, krajem 2015. ispunjen je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu, a obzirom su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a. Slijedom iznesenog, kako je tuženik od siječnja 2016. do 31.siječnja 2017. plaću tužitelju obračunavao po osnovici 5.108,84 kn, umjesto sukladno Izmjenama Dodatka Sporazumu po osnovici od 5.415,37 kn, tužitelj za razdoblje od siječnja 2016. do zaključno siječnja 2017. potražuje isplatu razlike plaće. Tužitelj je prethodno podnio stupnjevitu tužbu kojom je predložio da se rješenjem naloži tuženiku da u roku 15 dana u spis dostavi platne liste tužitelja za utuženo razdoblje, uz prijedlog da se presudom utvrdi da je tuženik dužan isplatiti tužitelju ukupan iznos koji bude utvrđen po dostavljenoj dokumentaciji i provedenom financijsko-knjigovodstvenom vještačenju na ime manje isplaćene naknade plaće, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na svaki pojedini mjesečni iznos teče od dospijeća do isplate, kao i da tužitelju naknadi parnični trošak sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana. Podneskom zaprimljenim 12.studenog 2021. tužitelji je proširio tužbeni zahtjev tako da potražuje isplatu razlike plaće prema povećanoj osnovici i po osnovi usklađivanja pariteta navodeći kako će urediti i precizirati tužbeni zahtjev nakon što tuženik u spis dostavi predmetne platne liste. Podneskom zaprimljenim 30.lipnja 2022.tužitelj je dostavio u spis konačno uređeni tužbeni zahtjev kojim potražuje isplatu ukupnog iznosa od 10.968,03 kuna ime razlike plaće od siječnja 2016. do zaključno siječnja 2017.,što uključuje uz povećanje osnovice od 6% i uvećanje plaće za utuženo razdoblje po osnovi usklađivanja pariteta za razdoblje od listopada 2016. do siječnja 2017., sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na svaki pojedini mjesečni iznos teče od dospijeća do isplate te potražuje trošak postupka.

2.U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako se protivi tužbi, te u cijelosti osporava osnovu tužbenog zahtjeva te ga predlaže odbiti, odnosno odbaciti. odbaciti. Tuženik je te istakao prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, tuženik navodi kako nije potpisnik Sporazuma na koji se poziva tužiteljica već Vlada RH i sindikati. Tuženik da ne može svojom voljom mijenjati osnovicu plaće , već je dužan primjenjivati onu osnovicu koju je svojom odlukom propisala Vlada RH, a ako ona nije poštivala obveze preuzete sporazumima sa sindikatima da je to njen propust, a ne tuženika. Tuženik dalje ističe kako Sporazum od 26.listopada 2011.kojim se pozivom na članak 51.st.4 Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama mijenja i dopunjuje Dodatak Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 13.svibnja 2009., nikada nije valjano potpisan, stoga ni ne obvezuje. Nadalje ističe da uopće nisu bili ispunjeni uvjeti za povećanje osnovice jer za povećanje osnovice nije relevantna samo odredba u kojoj se navodi da će se "… osnovica uvećati ukoliko službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno ( u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno 2 ili više posto". Osima navedenog, da je potrebno i ispunjenje i drugih nužnih uvjeta , koji su određeni čl.VII Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 13.svibnja 2009.g. i Poslovni broj: VSS14 Pr-4439/2021 -10

čl. VII Sporazuma od 26.listopada 2011.g. Navedeni uvjeti da nisu ostvareni jer prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske , BDP Republike Hrvatske na tromjesečnoj razini u odnosu na isto tromjesečno razdoblje prethodne godine, zabilježio je dvanaest uzastopnih razdoblja negativne stope BDP-a ( od četvrtog tromjesečja 2011.g. do trećeg tromjesečja 2014.g). U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva tuženik ističe da, prema parametrima koji su navedeni u tužbi, tužbeni zahtjev ne bi mogao iznositi više od 9.805,51 kuna bruto, odnosno 6.275,52 kuna neto. Tuženik je istakao prigovor zastare za potraživanje koje se odnosi na razdoblje za mjesec siječanj 2016.godine.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna dodatku Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenog dana 28. prosinca 2012., priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku od 28. kolovoza 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. te objavu procjene DZS-a od 4. rujna 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 27. studenog 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., te objavu procjene DZS-a od 4.prosinca 2015., te pregledom obračunskih isprava za isplatu plaće-naknade za tužitelja za utuženo razdoblju i tablice obračuna razlike isplaćene plaće i plaće prema osnovici od 5.415,37 kuna što je u spis dostavio tuženik.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je u pretežitom dijelu osnovan. 5 .Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće temeljem odredbe čl. III.i IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. godine.

6.Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlen kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama. Također, nije sporno da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn.

7.Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, te potom i način tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i isplatiti tužitelju plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,84 kn ili po osnovici od 5.415,37 kn sukladno odredbi članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.Dakle, sporna je osnova tužbenog zahtjeva, uključujući i pravo na isplatu pariteta sukladno članku IV. Izmjena i dopuna dodatka sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. Nadalje je sporno je li nastupila zastara za potraživanje koje se odnosi na razdoblje za mjesec siječanj 2016.g. .

8. Tuženik je istakao i prigovor promašene pasivne legitimacije. Za navesti je da je taj prigovor neosnovan jer je tuženik,kao poslodavac tužitelja u utuženom razdoblju, pasivno legitimiran u ovom sporu pri čemu nije od značaja je li tuženik Poslovni broj: VSS14 Pr-4439/2021 -10

potpisnik Sporazuma na koji se poziva tužitelj s obzirom da se radi o Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kakvu služnu obavlja i tuženik.

9. U odnosu na djelomično osporenu visinu tužbenog zahtjeva i to u dijelu izračuna tužitelja koje se odnosi na daljnja uvećanja po osnovi usklađivanja pariteta i to za razdoblje od listopada 2016. do zaključno siječnja 2017., za navesti je kako iz spisu priložene dokumentacije, posebno tabelarnog prikaza dostavljenog od strane tuženika (list 107 spisa), nedvojbeno proizlazi da visina tužbenog zahtjeva nije sporna za iznose razlike bruto plaće u utuženom razdoblju od prosinca 2015. do listopada 2016. koji se odnose na uvećanje osnovice za od 6 %. Međutim, tuženik je osporio pravnu osnov i visinu tužbenog zahtjeva u dijelu tužiteljičinog obračuna iznosa razlika bruto plaća koji se odnosi na daljnja uvećanja osnovice plaće po osnovi uskladbe pariteta za utuženo razdoblje od listopada 2016. (dospijeće u studenom 2016.) do siječnja 2017. (dospijeće u veljači 2017.). Dakle, visina tužbenog zahtjeva nesporna je zaključno do iznosa neisplaćenog dijela plaće za mjesec rujan 2016..

9.1. Kako tuženik nije sporio način matematičkog izračuna do nespornog iznosa potraživanja, te obzirom je riječ o jednostavnoj matematičkoj operaciji izračuna u dijelu koji se odnosi na paritete, sud smatra kako nije sporan matematički obračun tužbenog potraživanja,pa isti prihvaća kao točan obzirom da ni tuženik na okolnost osporenog dijela visine tužbenog zahtjeva nije predložio daljnje dokaze u smislu odredbi članka 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP). .

10.Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi:

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u 2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim Poslovni broj: VSS14 Pr-4439/2021 -10

da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su Izmjenama između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice, način usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba, dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu, time da je iz čl. 1.Vjerodostojog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

11. Tuženikov istaknuti prigovor zastare nije osnovan. Tužitelj tužbom , odnosno tužbenim zahtjevom potražuje razliku neisplaćene plaće za period od siječnja 2016. do zaključno siječnja 2017. Plaća se sukladno članku 92. stavak 1. Zakona o radu („Narodne novine broj: 93/14, 127/17 i 98/19, dalje: ZR) isplaćuje nakon obavljenog rada, a prema stavku 3. istog članka plaća i naknada plaća za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do 15-tog dana u idućem mjesecu, pa je najstariji utuženi pojedinačni mjesečni iznos kojim se potražuje isplata razlike neisplaćene plaće za mjesec siječanj 2016. dospio na naplatu u mjesecu veljači 2016., a zastara počinje teći prvog dana nakon dospijeća, dakle od 16.veljače 2016.

Tužitelj je tužbu predao sudu putem sustava za komunikaciju sa sudovima dana 15.veljače 2021., pa potraživanje tužitelja nije zastarjelo jer nije prošao petogodišnji rok zastare iz čl. 139. ZR-a .

12. Plaća tužitelja u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 39/09), te je izmijenjenom odredbom čl. 2. Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 124/09) od 2. listopada 2009. određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se na plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se ne utvrdi nova osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama.

Poslovni broj: VSS14 Pr-4439/2021 -10

12.1. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj: 123/2016.), kojom je osnovica utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u mjesecu veljači 2017.

12.2. Također, Vlada Republike Hrvatske i osam sindikata javnih službi sklopili su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile: „Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i svi sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma kao dio sadržaja TKU-a.

12.3. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 115/10, dalje: TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.“.

12.4. Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 141/12, dalje: TKU/12) ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.

važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.“.

13. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. ZPP-a, te primjenjujući pravne izvore i odredbe mjerodavnog materijalnog prava, sud je utvrdio da tužitelj osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće u utuženom iznosu, zbog čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.

14. Za istaknuti je da su u cijelosti neosnovani navodi tuženika u kojima isti osporava pravnu valjanost i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. (dalje IDD Sporazuma). Naime, iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2012., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje njegove ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su sukladno odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr-408/12-2 i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju IDD Sporazuma nije potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz Poslovni broj: VSS14 Pr-4439/2021 -10

čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju pa se ne može pozivati na ništetnost istih.

15. Slijedom navedenog, a prema stavu ovog suda, IDD Sporazuma predstavljaju valjani Kolektivni ugovor, što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU- a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 pa su odredbe istog u smislu citiranog čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine broj: 39/09, 124/09) temelj za određivanje osnovice u utuženom razdoblju. To stoga što je IDD Sporazuma sklopljen na rok od pet godina, a kako to proizlazi iz čl. XI. navedenih Izmjena, što znači da bi iste istekle s danom 25. listopada 2016., ali sukladno odredbi iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu na njih se primjenjuju pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora, a što znači da važe i daljnja tri mjeseca od isteka roka na koji su bile zaključene. Prema tome, rok je važenja navedenih Izmjena istekao s danom 26.

siječnja 2017.

16. Neosnovane su tvrdnje tuženika vezane za odgodu primjene čl. III IDD Sporazuma jer odredbom čl. VII IDD Sporazuma nije odgođena primjena čl. III. IDD Sporazuma. Naime, iz teksta i smisla odredbe čl. VII., kako u osnovnom obliku od 26. listopada 2011., tako i iz Vjerodostojnog tumačenje od 28. prosinca 2012. proizlazi da se odgoda odnosi samo na način "usklađivanja pariteta" određen u čl. IV. i V. IDD Sporazuma, slijedom čega nije došlo do odgode primjene čl. III. kojim je uređen način povrata osnovice. Istovjetan zaključak proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-1111/2020-2.

17. Dana 28.kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2 % u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015.

DZS-a od 27.studenog 2015. proizlazi kako je BDP u trećem tromjesečju realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014., što daje aritmetičku sredinu od 2 .

.Podaci za treće tromjesečje objavljeni 4. prosinca 2015., pa proizlazi da su se uvjeti iz čl. III IDD Sporazuma za obračun plaća u javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto ostvarili s plaćom za prosinac 2015., koja je trebala biti isplaćena do 15. siječnja 2016. i trajali su do zaključno s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je trebala biti isplaćena do 15. veljače 2017.

18. Odredbom članka IV. st. 1. IDD Sporazuma propisano je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. Izmjena dodatka, ugovorne strane utvrditi odnos (koeficijent) pariteta između:

-pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i

-istog pariteta iz prethodne alineje u 2008., a sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

18.1. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku, mjesečna osnovna bruto plaća početnika sa VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj za isti razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno da paritet za 2015. iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn).

Poslovni broj: VSS14 Pr-4439/2021 -10

18.2. Kako je člankom VII. b. st. 3. i st. 8. IDD Sporazuma utvrđeno da paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, to primjenom citirane odredbe članka IV. st. 1. IDD Sporazuma dolazi do odnosa pariteta 85,9:100 / 87,9:100 = 97,72 kn, odnosno paritet iz 2015. je manji od pariteta iz 2008. za 2,28 %.

18.3. Nadalje, odredbom članka IV. st. 2. IDD Sporazuma određeno je da, u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008., osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog slijedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike, na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008.

18.4. Sindikati javnih službi su dana 2. lipnja 2016. pozvali Vladu RH da, sukladno članku IV. IDDS utvrde tzv. koeficijent iz članka IV. st. 1. IDD Sporazuma , na koji poziv se Vlada oglušila.

18.5. Prema odredbi članka 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.; dalje: ZOO), uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, odnosno da nije ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroči strana u čiju je korist određen, dok je prema odredbi članka 272. st. 1. ZOO-a, činidba je odrediva ako ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile trećoj osobi da ju odredi.

19. Slijedom navedenoga, kvocijent pariteta iz članka IV. st. 1. IDD Sporazuma , ima se smatrati utvrđenim, i to dana 4. lipnja 2016., jer je Državni zavod za statistiku objavio podatke 4. studenoga 2015., pa je rok određen člankom IV. st. 1. IDDS, 4. lipnja 2016., čime je ispunjen uvjet primjene citiranog članka IV. st. 2. IDDS, a obzirom da je paritet odrediv prema objektivnim statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku.

19.1. Iz navedenoga proizlazi da se, počevši od plaće za srpanj 2016., osnovica trebala uvećati za daljnjih 1,14 % (2,28% : 2 = 1,14 %).

19.2. Odredbom članka IV. st. 3. IDD Sporazuma određeno je da će, nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovnica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008.

19.3. S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao tužitelju plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužitelju potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.

19.4. I dodatno, osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala se uvećati za još daljnjih 1,14 % u skladu s navedenim u obrazloženju pod točkama 19.- 19.2 ove odluke.

19.5. Sukladno navedenom, prihvaćen je u cijelosti kao osnovan obračun razlike plaće tužitelja koji bi mu trebao biti isplaćen u utuženom periodu, u ukupnom iznosu od 10.968,03 kuna bruto, te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

20 Prema odredbi članka 433.a stavak 1. ZPP-a kada utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan utužiti u tom iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne Poslovni broj: VSS14 Pr-4439/2021 -10

navodeći da zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos,slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.

21. Na sve dosuđene iznose tužitelju je dosuđena i zatezna kamata sukladno odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO), osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, sadržanim u bruto iznosu plaće, koji dospijevaju tek s isplatom sukladno odredbi članka 45. stavak. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak (NN 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika porezu na dohodak.

21.1.Naime, zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, pa se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate, te je u tom dijelu zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate kao neosnovan odbijen, a kako je odlučeno u izreci presude.

22. Tužitelj u ovom postupku nije uspio sa svojim zahtjevom tek u neznatnom dijelu (u dijelu zahtjeva za isplatu zatezne kamate), a zbog toga nisu nastali posebni troškovi, pa mu sukladno odredbi članka 154. st.5., u vezi sa člankom 155. ZPP-a pripadaju troškovi sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15) i vrijednosti predmeta spora. Tužitelju je priznat trošak i to: za sastav tužbe 100 bodova, za sastav podneska od 12.11.2021. kojim proširuje tužbeni zahtjev 25 bodova ( Tbr.8.toč.3 Tarife ), za sastav podneska koji se očituje na odgovor na tužbu od 1.lipnja 2022. - 100 bodova, za sastav podneska od 30.lipnja 2022. kojim konačno uređuje tužbeni zahtjev 25 bodova, za zastupanje na ročištu od 15.srpnja 2022. -100 bodova, za pristup ročištu za objavu i uručenje presude od 25.kolovoza 2022. - 50 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 10,00 kn iznosi 4.000,00 kn, uz napomenu da punomoćnica tužitelja nije zatražila uvećanje troška za 25% PDV-a.. Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 25.kolovoza 2022.god., kao dana presuđenja, do isplate, a kao u točki II izreke presude.

U Splitu, 25.kolovoza 2022.godine

S u t k i n j a

Katica Bojčić Vidović,v.r.

Poslovni broj: VSS14 Pr-4439/2021 -10

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Dna:- pun.tužitelja, pun.tuženika