Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: 22 Gž-845/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Franki Zenić, u pravnoj stvari tužitelja H. z. z. m. o., Z., …, OIB: …, zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnici M. M., dipl. iur., protiv tuženika J. S. iz Z., …, OIB: …, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-537/2021-87 od 3. studenog 2021., dana 25. kolovoza 2022.
p r e s u d i o j e
Preinačuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-537/2021-87 od 3. studenog 2021., na način da se sudi:
„Nalaže se tuženiku J. S. iz Z., …, OIB: …, platiti tužitelju H. z. z. m. o. iz Z., …, iznos od 3.105,90 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od podnošenja tužbe do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje H. n. b. prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, a sve to u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.“
Obrazloženje
1. Uvodno označenom presudom prvostupanjskog suda suđeno je:
"Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„Nalaže se tuženom J. S. iz Z., …, OIB: … platiti tužitelju H. z. z. m. o. iz Z., …, svotu od 3.105,90 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od podnošenja tužbe do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, a sve to u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.“
2. Protiv citirane presude žalbu je izjavio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, budući da predmetno shvaćanje suda prvog stupnja nema temelja ni na jednoj zakonskoj odredbi, ista je protivna čl. 12. Zakona o parničnom postupku, te čl. 29. i. 34. st. 2. Zakona o dječjem doplatku, kao i čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju. Smatra da je sud povrijedio odredbu čl. 12. Zakona o parničnom postupku budući je tužitelj uz tužbu dostavio pravomoćna rješenja kojim je utvrđen prestanak prava na dječji doplatak sa 1. travnja 2018., a sud prvog stupnja je suprotno tome imao shvaćanje da tužitelj nije mogao donijeti rješenje u studenom 2018. kojim se retroaktivno utvrđuje prestanak prava. Ističe da tijekom postupka sud prvog stupnja nije utvrdio ništa drugačije stanje stvari nego li je to utvrdio tužitelj svojim rješenjem od 7. studenog 2018., a to je da je djetetu tuženika prestalo školovanje s danom 12. ožujka 2018. pa mu prema tome prestaje pravo na dječji doplatak s danom 1. travnja 2018. prema čl. 29. Zakona o dječjem doplatku kojim Zakonom se tužitelj vodio tijekom upravnog postupka. Navodi kako prema čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju tuženik je dužan vratiti sve što je stekao bez osnove. Predlaže da sud drugog stupnja uvaži žalbu tužitelja i preinači pobijanu presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, podredno da usvoji žalbu tužitelja u cijelosti, ukine pobijanu presudu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. U konkretnom se slučaju radi o sporu male vrijednosti, jer se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 10.000,00 kuna, a prema odredbi čl. 467. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP), presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP, i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
6. Ispitujući pobijanu presudu sukladno čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9. 13. i 14. ZPP, na postojanje kojih povreda pazi po službenoj dužnosti.
7. Iz spisa predmeta slijedi da je predmet spora isplata iznosa u visini od 3.105,90 kuna na ime povrata isplaćenog doplatka za djecu.
8. Iz dokumentacije koju je dostavio tuženik, odnosno iz potvrda O. š. I. G. i T. š. u Z.u je razvidno da je sin tuženika R. S., rođen 19. rujna 2002., bio upisan u O. š.
I. G., a potom u T. š. (srednju školu) kao redoviti učenik prvog razreda u školskoj godini 2017./2018. sve do 12. ožujka 2018. kada je ispisan.
9. Nadalje, iz pravomoćnog rješenja H. z. z. m. o. od 7. studenog 2018. razvidno je da je utvrđeno da J. S., kao korisniku doplatka za djecu prestaje pravo na doplatak za djecu s danom 31. ožujka 2018. za sina R. S. U obrazloženju predmetnog rješenja donositelj rješenja je istaknuo da je dostavljena potvrda T. š. iz koje je vidljivo da je sin tuženika ispisan iz navedene škole s danom 12. ožujka 2018., a s obzirom da prema čl. 10. st. 3. Zakona o doplatku za djecu („Narodne novine“, broj 94/01, 138/06, 107/07, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18), doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19. godinu života, dok je iz dokumentacije priložene spisu razvidno da se sin tuženika više ne nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi.
10. Sud prvog stupnja ukinuo je predmetni platni nalog s obrazloženjem da se u konkretnom slučaju radi o stečenim pravima sina tuženika, iz kojeg razloga pravo na dječji doplatak može prestati samo s danom donošenja upravnog akta, a kako je upravni akt donesen 7. studenog 2018. to je dan kada bi eventualno moglo prestati pravo tuženika na doplatak za sina R. S.
11. Međutim, stajalište prvostupanjskog suda nije pravilno. Naime, navedenom odredbom čl. 10. st. 3. Zakona o doplatku za djecu propisano je da doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19. godinu života, dok je čl. 28. istog Zakona propisano da je korisnik doplatka za djecu dužan nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Z. prijaviti svaku promjenu u tijeku godine, radi koje je došlo do promjene u ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava za doplatak za djecu ili izmjenu svote doplatka za djecu i to u roku od 15 dana od dana nastale promjene. Odredbom čl. 29. Zakona o doplatku za djecu propisano je da kada se u tekućoj kalendarskoj godini izmjene činjenice i okolnosti zbog kojih korisniku prestaje pravo na doplatak, o tome se donosi rješenje, a isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu u kojem je došlo do promjene. Dakle, sukladno navedenim odredbama Zakona o doplatku za djecu tuženik je prestao ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava za doplatak, dok je predmetnim rješenjem tužitelja od 7. studenog 2018. navedeno samo naknadno utvrđeno te je pogrešan stav suda prvog stupnja da pravo na dječji doplatak može prestati samo s danom donošenja tog upravnog akta.
12. Sukladno navedenome, pravilnom primjenom materijalnog prava, čl. 10. st. 3., čl. 28. i čl. 29. Zakona o doplatku za djecu, obzirom da nije sporno da je sin tuženika ispisan iz škole s danom 12. ožujka 2018. odnosno da se od tada ne nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi, kao i da korisnik navedenog doplatka za djecu nije navedenu promjenu u ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak prijavio nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Z., dok je tužitelj rješenjem od 7. studenog 2018. utvrdio da J. S., kao korisniku doplatka za djecu prestaje pravo na doplatak za djecu s danom 31. ožujka 2018. za sina R. S., trebalo je utvrditi da je tužbeni zahtjev osnovan te naložiti tuženiku da isplati tužitelju iznos od 3.105,90 kuna kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.
13. Slijedom navedenog, valjalo je sukladno čl. 373. toč. 3. ZPP preinačiti pobijanu presudu.
U Zadru 25. kolovoza 2022.
Nacrt odluke izradila
Sutkinja
viša sudska savjetnica
Zdenka Rinčić, v.r.
Franka Zenić, v.r.