Poslovni broj: 1192/2022-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Marije Šimičić kao predsjednice vijeća, te Vedrane Perkušić kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Ivana Tironija kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. G. iz V. G., OIB: ..., zastupane po punomoćniku L. L., odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda A. S. i L. L. iz S. B., Pisarnica u Z., protiv tuženika pod 1. D. G. iz V. G., OIB: ... i pod 2. J. G. iz V. G., OIB: ..., oba zastupani po punomoćnici A. Đ. B., odvjetnici iz Z., radi utvrđenje ništetnosti ugovora o darovanju, odlučujući o žalbi tuženika pod 1. i 2. protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovni broj 20 P-167/2021-19 od 3. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 25. kolovoza 2022.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić- Gradu poslovni broj 20 P-167/2021-19 od 3. lipnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkama I., II. i IV. izreke i predmet se u tom ukinutom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Utvrđuje se da je ništetan ugovor o darovanju 45/100 dijela nekretnina označenih kao kčbr. 4953 ukupne površine 555 m2 koja u naravi predstavlja J. H. izgrađeno zemljište površine 38 m2, dvorište površine 391 m2, te izgrađeno zemljište površine 126 m2, upisane u zk. ul. br. 1505 k.o. V. G. koji su dana 14. siječnja 2014. sklopili tuženik pod 1. D. G. iz V. G., OIB ... kao darovatelj i pod 2. J. G. iz V. G., OIB ..., kao obdarenik.

II. Nalaže se brisanje 45/100 dijela zemljišnoknjižnog stanja nastalog na temelju ugovora o darovanju od 14. siječnja 2014. i uspostava 45/100 dijela zemljišnoknjižnog stanja u zk. ul. br. 1505 k.o. V. G. u pogledu kčbr. 4953 ukupne površine 555 m2 koja u naravi predstavlja J. H. izgrađeno zemljište površine 38 m2, dvorište površine 391 m2, te izgrađeno zemljište površine 126 m2, kakvo je bilo prije provedbe ugovora o darovanju tako da se briše pravo vlasništva 45/100 dijela na tim nekretninama s imena tuženika pod 2. J. G. iz V. G., OIB ... uz istovremeni upis 45/100 dijela tih nekretnina u vlasništvo tuženika pod 1. D. G. iz V. G., OIB .....

III. Tužbeni zahtjev tužiteljice odbija se djelomice kao neosnovan preko dosuđenog pod točkama I. i II. i to za 55/100 dijela nekretnina označenih kao kčbr. 4953 ukupne površine 555 m2 koja u naravi predstavlja J. H. izgrađeno zemljište površine 38 m2, dvorište površine 391 m2, te izgrađeno zemljište površine 126 m2, upisane u zk. ul. br. 1505 k.o. V. G.“

2. Odlukom o trošku odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak (točka IV. izreke prvostupanjske presude).

3. Žale se tuženice pod 1. i 2. pobijajući prvostupanjsku presudu u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev pod točkama I. i II. izreke, kao i odluci o trošku (točka IV. izreke) i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/01, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) s prijedlogom da se ista u pobijanom dijelu preinači odnosno ukine. Zatražili su i trošak žalbenog postupka.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje ništetnosti sklopljenog ugovora o darovanju između tuženika pod 1. kao darovatelja i tuženika pod 2. kao obdarenika, a sve kao osnov uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe ovog ugovora u zemljišnim knjigama.

7. Prvostupanjski sud je ugovor o darovanju ocijenio djelomično ništetnim, jer da u trenutku sklapanja ugovora, darovatelj nije bio vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti već suvlasnik za 55/100 dijela pa osnovom toga zaključuje kako je bez pravnog učinka prema tužiteljici raspolaganje njenim suvlasničkim udjelom od 45/100 dijela.

8. Međutim, prema pravnom shvaćanju sudske prakse, ugovor kojim se raspolaže tuđom nekretninom nije ništetan, on obvezuje samo stranke iz ugovora ali ne obvezuje treće osobe, dakle vlasnika nekretnine. Ta činjenica ne daje pravo vlasniku stvari kojom se raspolagalo zahtijevati utvrđenje ništavosti takvog ugovora (u tom smislu i odluke Vrhovnog suda RH broj Rev-1103/87 od 23. prosinca 1987., Rev-x 780/11 od 17. veljače 2015.).

9. Pritom je za ukazati i na izraženo shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske (odluka br. U-III-2995/12 od 14. travnja 2015.) i to u odnosu na kupoprodajni ugovor da „…prodaja tuđe stvari obvezuje ugovaratelje pa činjenica da je tuženica pod 1. prodala tuđu nekretninu ne čini takav ugovor ništavim odnosno ne daje sama po sebi osnove trećoj osobi koja polaže vlasnička prava zahtijevati utvrđenje ništavim ugovora o prodaji…“.

10. Prema tome, kao i kupoprodajni ugovor, tako i ugovor o darovanju u kojem je darovatelj raspolagao tuđom nekretninom, obvezuje stranke tog ugovora, s tim da obdareniku, koji nije znao ili nije mogao znati da je stvar tuđa, daje pravo tražiti raskid ugovora, odnosno naknadu štete. Stoga takav ugovor proizvodi pravne posljedice u subjektivnom smislu (samo među strankama tog ugovora).

11. Slijedom iznesenog, pogrešan je zaključak suda prvog stupnja kako činjenica da je predmet darovanja tuđa stvar daje sama po sebi osnovu trećoj osobi, koja polaže vlasnička prava na darovanoj stvari, zahtijevati utvrđenje ništetnosti ugovora o darovanju (istovjetno i u odluci Rev-x 836/2011-6 od 11. veljače 2020.).

12. Međutim, zahtjev za utvrđenje da je ništetan ugovor o darovanju sklopljen između prvotuženika i drugotuženika tužiteljica temelji i na drugim tvrdnjama u činjenim navodima tužbe (da darovana nekretnina nije predana u posjed, a ugovor nije sklopljen u obliku koji je propisan za ugovor o darovanju bez prave predaje stvari; da se radi o nedopuštenoj pobudi koja je bitno utjecala na njihovu odluku o sklapanju darovnog ugovora te o prividnom ugovoru), a koje tvrdnje sud prvog stupnja zbog pogrešnog pravnog pristupa uopće nije razmatrao.

13. S tim u vezi treba reći kako ništetan ugovor, prema odredbi članka 322. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje: ZOO) je onaj ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.

14. Prema odredbi članka 285. stavak 1. ZOO-a, posljedica prividnog ugovora nije njegova ništetnost, već među ugovornim stranama prividan ugovor nema učinaka, on je pravno nepostojeći pravni posao u smislu odredbe članka 247. ZOO-a, kojom je propisano da je ugovor sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Između ugovornih stranaka simuliranog pravnog posla nije postignuta suglasnost volja za sklapanje ugovora u sadržaju koji bi se u ičemu ostvarivao (stranke nisu htjele i ne žele takav ugovor već "nešto drugo", što tome ugovoru ne odgovara) i u odnosu na postignuti sadržaj nedostaje bilo kakva osnova ili cilj obvezivanja.

15. Nadalje, odredbom članka 273. stavak 1. ZOO-a propisano je da pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utječu na njegovu valjanost (stavak 1.); ali ako je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor će biti bez učinka (stavak 2.); dok besplatni ugovor nema pravni učinak i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja (stavak 3.). Dakle, prema jasnoj i izričitoj odredbi članka 273. stavak 3. ZOO-a, posljedica zaključenja besplatnog ugovora, kada je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku suugovaratelja da ga zaključe, jest da je takav ugovor bez pravnog učinka.

16. Nepostojeći ugovori su oni kojima nedostaje jedan ili više bitnih sastojaka za nastanak ugovora. Međutim, nepostojeći ugovor nije istoznačnica s ništetnim ugovorom jer se isti sadržajno razlikuju. Kod ništetnih ugovora su bile formalno ispunjene predviđene pretpostavke za nastanak ugovora ali se njihovi učinci anuliraju budući da su protivni Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva. Kod nepostojećih ugovora dakle nisu uopće ispunjene pretpostavke za njihov nastanak, tako da oni i ne postoje, jer nije postignuta suglasnost volja ugovornih strana za njihov nastanak.

17. Stoga, ugovor za koji zakon propisuje (članak 285. stavak 1. ZOO-a odnosno članak 273. stavak 3. ZOO-a) da je bez pravnog učinka među ugovornim strankama, kao pravno neegzistirajući (nepostojeći), ne može biti protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva pa slijedom toga niti ništetan u smislu odredbe članka 322. stavak 1. ZOO-a, koja posljedicu ništetnosti vezuje uz te okolnosti (takvo pravno shvaćanje izraženo je u odluci Rev-2357/15 od 2. veljače 2016., Rev 12/2020-3 od 14. travnja 2021.).

18. Međutim, odredbom članka 482. ZOO-a propisano je da se ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku (stavak 1.), a da ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave (stavak 2.).

19. Odredba članka 482. stavak 2. ZOO-a prisilne je naravi, a odredbom članka 322. stavak 1. ZOO-a propisano je da je ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

20. Dakle, radi se o posljedicama koje nisu iste kao kod prividnog ugovora odnosno besplatnog ugovora sklopljenog s nedopuštenom pobudom, dok relevantne činjenice po tom činjeničnom supstratu u postupku nisu utvrđene.

21. Stoga je valjalo pozivom na odredbu članka 370. ZPP-a uvažiti žalbu, ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

22. U nastavljenom postupku prvostupanjski sud će postupiti sukladno uputama iz ovog ukidnog rješenja i nakon toga pravilnom primjenom materijalnog prava, te cijeneći dokaze sukladno odredbi iz članka 8. ZPP-a, ponovo odlučiti o preostalom zahtjevu tužiteljice, pa tako i o ukupnim troškovima ovog postupka.

U Splitu 25. kolovoza 2022.

Predsjednica vijeća:

Marija Šimičić, v. r.