REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1824/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đure Sessa člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BO iz [adresa], B 2, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Radoslavu Šunjiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv I-tuženika ŠO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Branimiru Čoliću, odvjetniku u Rijeci, i II-tuženika FO, ABC zvanog "ABC", zastupanog po posebnom skrbniku AO, odvjetnici u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, postupajući po prijedlogu I-tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž-722/2019-3 od 3. ožujka 2021. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju poslovni broj P-3566/15-6 od 17. srpnja 2015., na sjednici održanoj 24. kolovoza 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog I-tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž-722/2019-3 od 3. ožujka 2021. odbacuje se.
Obrazloženje
1. I-tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske predložio dopustiti reviziju protiv presude Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž-722/2019-3 od 3. ožujka 2021. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju poslovni broj P-3566/15-6 od 17. srpnja 2015. ističući dva pravna pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
2. Na prijedlog tužiteljica nije odgovorila.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385., 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Prema odredbi čl. 385 a st. 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili
- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije - trebalo preispitati sudsku praksu.
5. Prema odredbi čl. 387. st. 3. ZPP u prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.
6. U prijedlogu za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude I-tuženik ističe slijedeća pitanja:
"1. Da li je drugostupanjski sud temeljem odredbe čl. 373. a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ovlašten samostalno, bez prethodnog provođenja građevinskog i geodetskog vještačenja na tu okolnost utvrđivati činjenicu koje zemljište nužno za upotrebu točno određene zgrade, a koju činjenicu utvrđuje upravno tijelo za urbanizam temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji?"
2. Da li je drugostupanjski sud temeljem odredbi čl. 2. st. 1., odredbe čl. 186. st. 3. te odredbi čl. 354 . st. 1. toč. 12. Zakona o parničnom postupku koji zabranjuje suđenje "ultra petita" ovlašten izmijeniti petit, odnosno preinačiti tužbeni zahtjev sastavljen po kvalificiranom punomoćniku i to na način da izostavi naznačeni pravni osnov u tužbenom zahtjevu radi utvrđenja postojanja stečenog osnova za upis prava vlasništva nekretnine?"
7. Što se tiče prvo postavljenog pitanja, uz to što je to pitanje usko vezano za činjenične okolnosti konkretnog slučaja, I- tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije nije naveo niti valjane razloge zbog kojih smatra da je ono važno za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, u smislu citirane odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Naime u prijedlogu za dopuštenje revizije je iznesena tvrdnja da revizijski sud nije zauzeo shvaćanje u vezi gore navedenog pitanja, ali nije navedeno niti dokumentirano da bi o tom pitanju viši sudovi imali različitu praksu, već se I-tuženik poziva na bitnu povredu odredaba parničnog postupka, a što nije predmet odlučivanja u povodu prijedloga za dopuštenje revizije.
8. U odnosu na drugo postavljeno pitanje, kao razloge zbog kojih pitanje smatra važnim za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, predlagatelj se poziva na odluku donesenu u ovom predmetu Revx-688/18 od 5. ožujka 2019. smatrajući da pobijana presuda odstupa od pravnog shvaćanja izraženog u toj odluci.
9. Za drugo naznačeno pravno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije predlagatelj općenito ističe da je riječ o pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu jer da je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda. Međutim, pri tom samo ukazuje na odluku donesenu u ovom predmetu Revx-688/18 od 5. ožujka 2019. u kojoj je istaknuto da o dijelu tužbenog zahtjeva (stjecanje dosjelošću) drugostupanjski sud nije odlučio niti u obrazloženju svoje presude iznio razloge o tome, a što je otklonjeno donošenjem nove drugostupanjske presude u odnosu na koju je sada podnesen prijedlog za dopuštenje revizije. U odnosu na postavljeno procesnopravno pitanje treba reći da od odgovora na postavljeno pitanje ne ovisi odluka u ovom predmetu, budući da postavljeni tužbeni zahtjev sadržajno pretpostavlja i usvojeni tužbeni zahtjev te je isti donesen u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva (tako i u odluci revizijskog suda Rev-2338/16-2 od 19. listopada 2021.).
10. Stoga, pitanja iz prijedloga nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer s obzirom na to kako su formulirana i situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporenu odluku nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu.
11. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 24. kolovoza 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud
