REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 340/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača Ž. H. iz K., OIB …, odlučujući o prijedlogu vjerovnika Hrvatskog ureda za osiguranje, Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik S. P., odvjetnik u R., za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 4561/2020-2 od 25. ožujka 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zlataru poslovni broj Sp-1327/19-11 od 5. studenoga 2020., u sjednici održanoj 24. kolovoza 2022.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se revizija vjerovnika Hrvatskog ureda za osiguranje kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem otvoren je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača (toč. I. izreke), zaključen je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača (toč. II. izreke) te je potrošač oslobođen od preostalih obveza u odnosu na pojedine vjerovnike (kako je pobliže navedeno pod toč. III. izreke), između ostalog i u odnosu na revidenta/vjerovnika Hrvatski ured za osiguranje (toč. 1.) po osnovi broj OVRV-546/13 za glavnicu u iznosu od 10.081,43 kn, kamate u iznosu od 11.457,63 kn i troškove u iznosu od 1.476,02 kn

2. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba vjerovnika Hrvatskog ureda za osiguranje i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd 2889/2021-2 od 4. siječnja 2022., koje je ispravljeno rješenjem poslovni broj Revd-2289/2021-4 od 18. ožujka 2022., dopušteno je predlagatelju izjavljivanje revizije zbog sljedećih pravnih pitanja:

"Da li se potrošač koji se po pozivu FINA-e nije očitovao je li suglasan s provedbom jednostavnog postupka stečaja potrošača pa se sukladno čl. 79. c stavak 2. i 3. ZSP-a smatra da je suglasan i da je izjavio da nema imovine iz koje se mogu namiriti njegovi vjerovnici sukladno čl. 79. c. stavak 3. ZSP-a može smatrati poštenim u smislu odredbe čl. 2. ZSP-a i može li ga se osloboditi od obveza ako je sud u tijeku postupka provjerom podataka FINA-e i MUP-a utvrdio da potrošač ima imovinu, plaću i motorno vozilo koji nije prijavio?

Ako potrošač ostvaruje redovni mjesečni dohodak od nesamostalnog rada – plaće može li se na istog primijeniti odredba članka 79. g. stavak 1. ZSP-a u smislu da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa jednaka ili manja od 10.000,00 kuna?"

4. Na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH i 70/19 - dalje: ZPP) vjerovnik Hrvatski ured za osiguranje je podnio reviziju protiv drugostupanjskog rješenja, zbog navedenih pravnih pitanja, predlažući da ovaj sud preinači pobijano rješenje i ukine prvostupanjsko rješenje te predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, podredno predlaže drugostupanjsko rješenje i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na odlučivanje. Potražuje trošak sastava revizije.

5. Potrošač nije podnio odgovor na reviziju.

6. Revizija nije osnovana.

7. Na temelju odredbe čl. 391. st. 1. ZPP ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. U ovom postupku Financijska agencija (dalje u tekstu: FINA) je 1. travnja 2019. podnijela sudu prvog stupnja prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača, na temelju odredbe čl. 79.d st. 1. Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine", broj 100/15 i 67/18 - dalje: ZSP), u povodu kojeg je utvrđeno:

- da je razdoblje u kojem je potrošač imao jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje neprekinuto trajalo 3248 dana, odnosno duže od 3 godine, te da radi prisilne naplate potrošač ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje po čl. 79.a st. 2. ZSP-a s ukupnim iznosom glavnice od 10.081,43 kuna;

- da potrošač ima u smislu čl. 79.a. st. 3. ZSP-a evidentirane osnove koje je FINA prestala izvršavati temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima sa ukupnim iznosom glavnice od 5.963,68 kuna;

- da ukupna mjerodavna glavnica potraživanja po navedenim osnovama ne prelazi 20.000,00 kuna zbog čega su ispunjeni uvjeti za otvaranje i provođenje postupka na obje kategorije osnova u smislu čl. 79.a st. 3. al. 2. ZSP-a.;

- da je uvidom u Evidenciju dohodaka i primitaka utvrdio da je potrošač u razdoblju od 01. siječnja 2020. do 30. rujna 2020. ostvario dohodak od nesamostalnog rada - plaće u iznosu od 34.355,12 kuna, te neoporezivi primitak u iznosu od 1.982,64 kuna s osnova naknade plaće za vrijeme spriječenosti za rad, u razdoblju od 01. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. ostvario je dohodak od nesamostalnog rada – plaće u iznosu od 48.928,93 kuna, u razdoblju od 01. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. ostvario je dohodak od nesamostalnog rada – plaće u iznosu od 49.637,57 kuna, dok je u razdoblju od 01. listopada 2017. do 31. prosinca 2017. ostvario dohodak od nesamostalnog rada – plaće u iznosu od 12.651,41 kuna;

- da potrošač ima evidentirana dva transakcijska računa i jedan štedni račun koji su blokirani, te jedan zaštićeni račun;

- da je potrošač evidentiran kao vlasnik automobila marke ZASTAVA, Tip: YUGO, 45, godina proizvodnje: 1984., odjavljen: 21.03.2000.;

- da potrošač nije dostavio popis svoje imovine;

- da provjerom podataka iz Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra te podataka o imovini potrošača koje je FINA dostavila sudu u elektronskom obliku, nije utvrđeno postojanje imovine kod potrošača koja bi se mogla unovčiti;

- da vjerovnici potrošača nisu u povodu poziva iz oglasa objavljenog na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova obavijestili sud o postojanju druge imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa;

- da u evidencijama Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture nije evidentiran kao vlasnik pokretnina te nema evidentiranih poslovnih udjela i vrijednosnih papira.

9. Na temelju ovih činjeničnih utvrđenja sud prvog stupnja je zaključio da su ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, a s obzirom na to da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 10.000,00 kn sud zaključuje kako su ispunjene i zakonske pretpostavke (čl. 79.g st. 1. ZSP) za donošenje odluke o otvaranju i istovremenom zaključenju jednostavnog stečajnog postupka nad imovinom potrošača.

10. Drugostupanjski sud je, povodom žalbe vjerovnika (ovdje revidenta), ispitao valjanost utvrđenih činjenica te smatra kako je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo (čl. 79.g. st. 1. i 4. ZSP) kada je utvrdio da su ispunjene pretpostavke za donošenje odluke iz čl. 79.g st. 1. ZSP.

11. U vezi s pitanjima poštenja, odnosno nepoštenja potrošača ovaj sud je već dopustio podnošenje revizije te je na takva pitanja odgovorio izražavajući pravno shvaćanje (Rev-278/2021) iz kojih, u bitnom proizlazi, da u okolnostima konkretnog slučaja (identičnim predmetnom) nije dovedeno u pitanje poštenje potrošača. Iz navedenog proizlazi da se pitanja u vezi s poštenjem potrošača mogu procjenjivati samo od slučaja do slučaja – ovisno o okolnostima svakog konkretnog slučaja.

12. Navedenom, ovo vijeće smatra potrebnim dodati, kako jednostavni postupak stečaja potrošača predstavlja jednu specifičnu mjeru tzv, "otpisa dugova" koja se poduzima s ciljem poboljšanja likvidnosti u Republici Hrvatskoj i to provedbom specifičnog sudskog postupka - jednostavnog postupka stečaja potrošača u okviru kojeg bi se jedna grupa potrošača (onih koji imaju relativno mala dugovanja, nemaju sredstava za njihovo namirenje a dugogodišnje blokade računa dovode u pitanje njihovu egzistenciju) oslobodila svojih obveza i čime bi im bio omogućen novi početak.

13. Polazeći od takve svrhe postupka (koji je hitan) ZSP sadrži pravila te određene presumpcije kojima bi se trebala osigurati efikasnost njegove provedbe.

13.1. Prije svega potrebno je naglasiti kako ZSP ne daje definiciju poštenja potrošača, već samo u odredbi čl. 2. st. 2. ZSP propisuje da poštenje potrošača utvrđuje sud uzimajući u obzir ponašanje potrošača prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača te njegovo ponašanje tijekom sudskog postupka i razdoblja provjere ponašanja. Međutim, odredbom čl. 75. ZSP propisano je:

"(1) Sud će rješenjem uskratiti oslobođenje od preostalih obveza ako je potrošač:

1. pravomoćno osuđen zbog kaznenog djela protiv imovine, protiv gospodarstva ili drugog kaznenog djela koje bi upućivalo na njegovu nesavjesnost i nepoštenje pri ispunjavanju obveza i dužnosti

2. u posljednje tri godine koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje dao netočne ili nepotpune podatke o svojim imovinskim prilikama, kako bi dobio kredit, primio plaćanja iz javnih sredstava ili izbjegao plaćanje poreza ili drugih javnih obveza

3. u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje onemogućio namirenje vjerovnika time što je preuzimao neprimjerene obveze, nesavjesno i nepošteno umanjivao vrijednost svoje imovine ili bez izgleda za poboljšanje financijskog položaja odgađao otvaranje postupka stečaja

4. tijekom postupka namjerno ili iz krajnje nepažnje povrijedio svoje dužnosti izvješćivanja i suradnje prema ovom Zakonu ili

5. namjerno ili krajnjom nepažnjom naveo nepotpune i netočne podatke u popisu imovine i obveza."

13.2. Iz citirane odredbe proizlazi, dakle, da ZSP zapravo sadrži negativnu definiciju poštenja potrošača jer je propisao slučajeve u kojima će sud uskratiti oslobođenje od preostalih obveza, odnosno podredno u kojima se potrošač neće smatrati poštenim.

14. Nadalje, odredbe čl. 79.c st. 2. i 3. ZSP sadrže presumpcije u odnosu na izostanak potrošačeve aktivnosti u postupku pa će se u slučaju ako se na poziv FINE (prema odredbi čl. 79.b u roku od 15 dana od dana dostave poziva ne očituje, smatrati "(…) da je potrošač suglasan da se može provesti jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom", a ako u tom roku ne popiše i ne dostavi popis imovine "(…) smatrat će se da je potrošač izjavio da nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici".

14.1. Riječ je o oborivim presumpcijama jer, osim obveze suda da tzv. "vanjskom provjerom" (čl. 79.f st. 2. ZSP) utvrdi vrijednost potrošačeve imovine, kao i raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja“. presumpciju o nedostatku ili nepostojanju imovine mogu obarati i vjerovnici (arg, a contrario - čl. 79.f st. 1. al. 3. ZSP). Naime, vjerovnici potrošača mogu u jednostavnom postupku stečaja sukladno navedenoj odredbi u roku od 45 dana od objave oglasa na e oglasnoj ploči sudova osporit popis imovine koji je potrošač dostavio i/ili da obavijestiti sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da jednostavni postupak stečaja potrošača bude otvoren te da dostave dokaze na kojima temelje svoje tvrdnje.

14.2. Slijedom navedenog, prema pravnom shvaćanje ovoga suda, propuštanje potrošača da dostavi popis svoje imovine u jednostavnom postupku stečaja potrošača samo po sebi nema značenje okolnosti koja bi dovodila u pitanje poštenje potrošača. U kojoj mjeri će ova presumpcija biti dovedena u pitanje i kakav će zaključak sud o poštenju potrošača donijeti ovisi o ocjeni u kojoj mjeri činjenice koje je utvrdio provjerom (po službenoj dužnosti) odnosno povodom tvrdnji i dostavljenih dokaza vjerovnika koji su postupili po pozivu iz oglasa (čl. 79.f st. 1. ZSP) ukazuju na to da je ostvaren koji od slučajeva predviđen odredbom čl. 75. ZSP - u svakom konkretnom slučaju.

14.3. Pravno shvaćanje navedeno u prethodnoj točki ove odluke ujedno je odgovor na prvo postavljeno pitanje, pri čemu ovaj sud ne nalazi da bi konkretne okolnosti na koje vjerovnik ukazuje dovele u pitanje poštenje potrošača u smislu odredbe čl. 2. st. 2. u vezi s čl. 75. ZSP.

15. U odnosu na drugo pitanje svemu navedenom treba dodati kako je - u odnosu na postojanje pretpostavki za otvaranje, zaključenje i oslobođenje od obveza - određivanje vrijednosti imovine čije postojanje sud utvrdi te značenje primanja potrošača u godinama koje su prethodile postupku stečaja autonomno pravo suda (čl. 79.f st. 3. ZSP) koji, u pravilu "(…) vrijednost potrošačevih pokretnina odnosno prava sud utvrđuje zaključkom po slobodnoj ocjeni", vodeći pri tom računa o jednom od temeljnih načela ZSP - zaštiti dostojanstva potrošača (arg. a contrario - čl. 63. st. 1. i 2. ZSP). To znači da kod utvrđivanja vrijednosti stečajne mase kod potrošača koji imaju stalna primanja sud mora voditi računa da u stečajnu masu ne ulaze sredstva "(…) za primjerene životne potrebe / primjereni životni standard" čiju visinu opet određuje sud "(…) prema iznosu koji je izuzet od ovrhe u slučaju kada se ovrha provodi na plaći ovršenika."

15.1. Dakle, ni činjenica da potrošač ima stalna primanja, sama za sebe ne predstavlja prepreku za donošenje rješenja iz odredbe čl. 79.g st. 1. ZSP.

16. Slijedom navedenog valjalo je, na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 400. st. 3. ZPP te čl. 23. ZSP u vezi s čl. 10. SZ, odbiti reviziju vjerovnika.

Zagreb, 24. kolovoza 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v.r.