REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 3227/2018-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Branka Medančića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JADRANSKO OSIGURANJE d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB 26187994862, radi isplate iznosa od 56.650,00 kn odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4825/16 od 3. srpnja 2018. kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj Povrv-6179/12 od 24. rujna 2014., u sjednici vijeća održanoj 23. kolovoza 2022.

r i j e š i o  j e :

1. Ukida se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž- 4825/16-3 od 3. srpnja 2018. te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke djelomično je održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv- 961/2011 kojeg je 10. lipnja 2011. donio javni bilježnik Marija Baković iz Zagreba, u dijelu kojim je naloženo tuženiku da u roku od osam dana tužitelju isplati iznos od 56.650,00 kn sa zateznim kamatama od 18. travnja 2009. do isplate, kao i u dijelu kojim je tuženiku naloženo u roku od osam dana naknaditi tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 2.357,29 kn sa zateznim kamatama od 10. lipnja 2011. do isplate (točka I. izreke); ukinut je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-961/2011 kojeg je 10. lipnja 2011. donio javni bilježnik Marija Baković iz Zagreba, u dijelu kojim je naloženo tuženiku u roku od osam dana naknaditi tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 688,90 kn sa zateznim kamatama od 10. lipnja 2011. do isplate (točka II. izreke); naloženo je tuženiku u roku od osam dana naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 10.197,00 kn sa zateznim kamatama od 24. rujna 2014. do isplate (točka III. izreke); odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 458,00 kn (točka IV. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom suđeno je:

„Preinačuje se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv- 6179/2012 od 24. rujna 2014. u točkama I. i III. izreke i sudi:

1. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Marije Baković iz Zagreba, poslovni broj Ovrv-961/2011 od 10. lipnja 2011. u dijelu u kojem je naloženo tuženiku platiti tužitelju iznos od 56.650,00 kn (pedesetšesttisućašestopedeset kuna) sa zakonskim zateznim kamatama od 18. travnja 2009. do 30. lipnja 2011. po kamatnoj stopi od 17% godišnje, a od 1. srpnja 2011. do isplate po kamatnoj stopi od 15% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po kamatnoj stopi određenoj uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, kao i u dijelu kojim je naloženo tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove ovršnog postupka u iznosu od 2.357,29 kn sa zateznim kamatama od 10. lipnja 2011. do 30. lipnja 2011. po kamatnoj stopi od 17% godišnje, a od 1. srpnja 2011. do isplate po kamatnoj stopi od 15% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po kamatnoj stopi određenoj uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, te se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

2. Nalaže se tužitelju u roku od osam dana naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 3.060,00 kn (tritisuće i šezdeset kuna).“

3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tužitelj, navodeći da istu podnosi na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - dalje: ZPP), zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da revizijski sud pobijanu drugostupanjsku presudu preinači, podredno da ju ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

4. Tuženik nije odgovorio na reviziju.

5. Revizija je osnovana.

6. Sukladno odredbi čl. 382. st. 1. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude:

1.ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kuna;

2.ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa;

3.ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama članka 373.a i 373.b ovog Zakona.

7. Prema odredbi čl. 373.a. ZPP drugostupanjski sud će presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe:

1) da bitne činjenice među strankama nisu sporne, ili

2) da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze.

8. U konkretnom slučaju dopuštena je revizija iz čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP, budući da je drugostupanjska presuda donesena prema odredbi članka 373. a. ZPP.

9. Prema odredbi čl. 392. st. 1. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud ispituje presudu samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim od tuženika potražuje regresnu isplatu iznosa od 56.650,00 kn koji je isplatio svom osiguraniku na temelju kasko police na ime naknade štete.

11. Pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:

- da je 19. veljače 2009. došlo do prometne nezgode u Zagrebu na raskrižju Avenije V. Holjevca, Nežićeve ulice i Horvatove ulice,

- da se vozilo osiguranika tužitelja kretalo iz smjera Velike Gorice u smjeru Zagrebu Avenijom V. Holjevca,

- da se vozilo osiguranika tuženika kretalo Nežićevom ulicom,

- da se ispred raskrižja gledano iz smjera nailaska osiguranika tužitelja nalaze svjetlosni uređaji za upravljanje prometom- semafori, kao i obilježen pješački prijelaz,

- da se ispred raskrižja gledano iz smjera nailaska osiguranika tuženika nalazi prometni znak „raskrižje s cestom s prednošću prolaska“,

- da je prometnim vještačenjem utvrđeno da tehničkim načinima nije moguće utvrditi za vrijeme trajanja kojeg svijetla na semaforu je osiguranik tužitelja vozilom ušao u raskrižje,

- da je sudarna brzina vozila osiguranika tužitelja iznosila 62 km/h, a sudarna brzina vozila osiguranika tuženika 24 km/h,

- da je svjedok OV iskazao da je bio sa svojim vozilom zaustavljen u Horvatovoj ulici i skretao lijevo u Aveniju V. Holjevca, kada je pješak pritisnuo senzor za zeleno svjetlo za pješake, te se za vozila koja voze Avenijom V. Holjevca upalilo crveno svjetlo, te se vozilo osiguranika tuženika počelo kretati Nežićevom ulicom ulazeći u raskrižje sa Avenijom V. Holjevca kada je na njega naletjelo vozilo osiguranika tužitelja.

12. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev navodeći da izvedenim prometnim vještačenjem tehničkim načinima nije moguće utvrditi za vrijeme trajanja kojeg svjetla na semaforu je osiguranik tužitelja vozilom ušao u raskrižje, te je iznio i stav da nije odlučno koje je svjetlo bilo na semaforu jer je osiguranik tuženika kao vozač koji je dolazio na cestu s prednošću prolaska bio dužan propustiti sva vozila uključujući i vozilo osiguranika tužitelja, a što je propustio učiniti.

13. Drugostupanjski sud je primjenjujući odredbu čl. 373. a. ZPP preinačio prvostupanjsku presudu smatrajući da dovodeći u kontekst nalaz i mišljenje prometnog vještaka s ostalim dokazima u spisu, naročito iskazom svjedoka OV, proizlazi da se osiguranik tužitelja kretao nedopuštenom brzinom, te je prolaskom kroz crveno svjetlo na semaforu ušao u raskrižje i udario u vozilo osiguranika tuženika. Drugim riječima, da iz izvedenih dokaza proizlazi da je osiguranik tužitelja isključivo kriv za nastanak štetnog događaja.

14. Osnovano tužitelj u reviziji ukazuje da je ovakvim postupanjem i obrazloženjem drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju je određeno ukazano u reviziji, te presuda drugostupanjskog suda ima nedostataka uslijed kojih se ne može ispitati.

15. Naime, drugostupanjski sud u svojoj odluci navodi da prihvaća iskaz svjedoka OV u cijelosti, budući je isti logičan, detaljan i nije u suprotnosti s ostalim izvedenim dokazima u postupku, a iz čijeg iskaza proizlazi da je došavši do raskrižja s Avenijom V. Holjevca uočio da je pješak pritisnuo senzor za pješake, pri čemu se za vozila koja su se kretala Avenijom V. Holjevca upalilo crveno svjetlo te da je siguran da ukoliko je bilo crveno za smjer kretanja iz Zagreba (koji semafor je predmetne zgode vidio), bilo je crveno i za smjer kretanja iz Velike Gorice. Navedeni iskaz je međutim u suprotnosti sa iskazom svjedoka ČV koji je naveo da se zaustavio na znak žutog svjetla na semaforu, te sa nalazom i mišljenjem vještaka koji je naveo da tehničkim načinima nije moguće utvrditi za vrijeme trajanja kojeg svjetla na semaforu je osiguranik tužitelja vozilom ušao u raskrižje.

15.1. Stoga ostaje nejasno iz obrazloženja drugostupanjske odluke iz kojeg razloga je sud u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka OV, te je proturječan navod drugostupanjskog suda da je uzevši u obzir nalaz i mišljenje prometnog vještaka te iskaz svjedoka OV utvrđeno da je osiguranik tužitelja prošao kroz crveno svjetlo na semaforu, obzirom da je prometnim vještačenjem utvrđeno da tehničkim načinima nije moguće utvrditi za vrijeme trajanja kojeg svijetla na semaforu je osiguranik tužitelja vozilom ušao u raskrižje.

16. Nadalje, iz dokaznog postupka provedenog pred nižestupanjskim sudovima proizlazi da se samo ispred raskrižja gledano iz smjera nailaska osiguranika tužitelja i svjedoka ČV nalaze svjetlosni uređaji za upravljanje prometom- semafori, dok se ispred raskrižja gledano iz smjera nailaska osiguranika tuženika nalazi prometni znak „raskrižje s cestom s prednošću prolaska“.

17. Drugostupanjski sud propustio je u svojoj odluci obrazložiti tu odlučnu činjenicu čime je nadalje počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Obzirom na navedeno sud je propustio i primijeniti odredbu čl. 57. st 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008 dalje: ZOSPC) kojom je propisano da je vozač koji ulazi s vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom čime je pogrešno primijenio materijalno pravo obzirom da nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti (čl. 356. ZPP) čime je ostvaren i revizijski razlog iz odredbe čl. 385. st. 1. toč. 3. ZPP-a.

18. Imajući sve navedeno u vidu, valjalo je, na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP, ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.

19. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, neizvjestan je uspjeh stranaka u sporu, pa je valjalo ukinuti i odluku o troškovima postupka, koja o tom uspjehu ovisi.

20. U ponovljenom postupku sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, utvrditi činjenice o kojima ovisi eventualna podijeljena odgovornost osiguranika tužitelja i tuženika te će potom donijeti novu na zakonu osnovanu odluku.

Zagreb, 23. kolovoza 2022.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug