Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: 2 Us I-482/2022-6

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, uz sudjelovanje zapisničarke Adele Franc, u upravnom sporu tužitelja I. P. iz O., OIB: … kojeg zastupa opunomoćenik T. F., odvjetnik u O., protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, Z., radi teške povrede službene dužnosti, 23. kolovoza 2022.

p r e s u d i o j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništavanje rješenja tuženika KLASA: UP/II-114-04/22-01/2, URBROJ: 513-02-8988-22-3 od 24. ožujka 2022. i rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave KLASA: UP/I-114-04/21-01/23, URBROJ: 513-02-8989-21-8 od 23. prosinca 2021.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave KLASA: UP/I-114-04/21-01/23, URBROJ: 513- 02-8989-21-8 od 23. prosinca 2021.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelj je proglašen odgovornim: a) što je dana 27.12.2019. godine približno u 17:25 sati na RGP B. prilikom obavljanja poslova carinskog nadzora postupio suprotno napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe, odnosno postupio suprotno točki 4a Upute o potvrđivanju i evidentiranju obrazaca za povrat PDV-a broj 94/2013, tako što je koristeći se carinskim štambiljem PCU O. - GCU B. - RGP B. šifra 7031877 (32) što se koristi na radnom mjestu putnički izlaz, svojim faksimilom broj 5238 i svojim vlastoručnim potpisom osobno ovjerio jedan obrazac za povrat PDV-a, evidentiran pod brojem 6926 0d 27.12.2019. u Informacijskom sustavu Carinske uprave u poslovnoj aplikaciji „Putnička deklaracija i PDV Povrat" (aplikacijski modul rada „Obrazac PDV-a"), koji je izdan od prodavatelja tvrtke E. D. iz M., za robu 4 komada Samsung TV uređaja dimenzija 55" i 5 komada LG TV uređaja dimenzija 43" ukupne vrijednosti s uključenim PDV- om 954.910,00 HUF (cca. 2.885,00 eura), na ime kupca M. G., rođen ..., R. S., putna isprava broj …, koji obrazac je s pripadajućim prilozima službenik zadržao u arhivi GCU B., pa je na taj način I.P. potvrdio da je imenovani kupac u svojstvu putnika i u okviru svoje osobne prtljage izvezao iz carinskog područja Europske unije predmetnu robu, kao i to da je ista roba prevezena vozilom registarskih oznaka …(R.S.), za koje vozilo je utvrđeno da se radi o osobnom automobilu marke i modela Peugeot 807 Minivan (tj. monovolumen), s velikim prtljažnim prostorom maksimalne zapremine 2948 litara, a u pogledu kojih okolnosti je provjerom u Nacionalnom informacijskom sustavu za upravljanje državnom granicom (NBMIS) utvrđeno da su dotično vozilo i kupac evidentirani 27.12.2019. u 17:25 sati na izlazu iz Republike Hrvatske na graničnom prijelazu B., koje vrijeme se podudara s radnim vremenom službenika, odnosno dnevna smjena 27.12.2019. radno mjesto putnički izlaz od 13:00 do 19:00 sati, međutim opisano postupanje državni službenik I. P. je obavio unatoč tome što se radilo o robi koja se zbog veće količine istovrsnih artikala nikako nije mogla smatrati robom koju u osobnoj prtljazi i za svoje osobne potrebe iznosi kupac/putnik na čije ime je izdan račun za kupljenu robu i obrazac za povrat PDV-a, odnosno koja roba je bez imalo dvojbe komercijalne naravi, pa je sukladno neispunjavanju propisanog uvjeta što se odnosi na nekomercijalnu narav robe službenik bio dužan uskratiti ovjeru podnesenog obrasca, čime je počinio tešku povredu službene dužnosti iz članka 102. stavka 1. točke 8. Zakona o carinskoj službi opisanu kao „nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe”;

b) što je dana 10.01.2020. godine približno u 03:52 sati na RGP B. prilikom obavljanja poslova carinskog nadzora nezakonito radio, odnosno propustio poduzeti mjere i radnje na koje je bio ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti, te unio i ovjerio neistinit sadržaj u službenim ispravama, odnosno postupio suprotno odredbama iz članka 2. i 45. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te iz članka 110. i 113. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, kao i odredbama iz članka 25., 31. i 32. Zakona o carinskoj službi, tako što je koristeći se carinskim štambiljem PCU O. - GCU B. - RGP B. šifra 7031877 (32) što se koristi na radnom mjestu putnički izlaz, svojim faksimilom broj 5238 i svojim vlastoručnim potpisom osobno ovjerio dva obrasca za povrat PDV-a i to: - obrazac za povrat PDV-a, evidentiran pod brojem 347 od 10.01.2020. u Informacijskom sustavu Carinske uprave u poslovnoj aplikaciji „Putnička deklaracija i PDV Povrat” (aplikacijski modul rada „Obrazac PDV-a”), koji je izdan od prodavatelja tvrtke M.d.o.o. iz R. S., za robu ručni sat Rolex GMT Master II 12671 OBLNR-69200 vrijednosti s uključenim PDV- om 8.600,00 eura, na ime kupca Z. P., rođen …., R. S., putna isprava broj …, koji obrazac je s pripadajućim prilozima službenik zadržao u arhivi GCU B.; - te obrazac za povrat PDV-a, evidentiran pod brojem 348 od 10.01.2020. u poslovnoj aplikaciji „Putnička deklaracija i PDV Povrat”, koji je izdan od prodavatelja tvrtke M. d.o.o. iz R. S., za robu ručni sat Rolex Cosmograph Daytona 116500LN-78590 vrijednosti s uključenim PDV-om 11.550,00 eura, na ime kupca Đ.P., rođen …., R. S., putna isprava broj …, koji obrazac je s pripadajućim prilozima zadržao u arhivi GCU B., pa je na taj način I. P. potvrdio da su imenovani kupci u svojstvu putnika i u okviru svoje osobne prtljage izvezli iz carinskog područja Europske unije predmetnu robu, kao i to da je ista roba u oba navedena slučaja prevezena vozilom registarskih oznaka …, odnosno s autobusom prijevozničke tvrtke T. P. d.o.o. iz R. S. kojeg je službenik u gotovo isto vrijeme kada je obavio proceduru u vezi s ovjerom dva obrasca za povrat PDV-a upisao u dvije zasebne carinske evidencije i to u Kontrolnik autobusa izlaz u aplikaciji CICS pod brojem K-70319/481/653 od 10.1.2020. u 03:56 sati te u internu bilježnicu na RGP B., a u pogledu kojih okolnosti je provjerom u Nacionalnom informacijskom sustavu za upravljanje državnom granicom (NBMIS) utvrđeno da se radi o autobusu koji je evidentiran 10.1.2020. u 03:52 sata na izlazu iz Republike Hrvatske na graničnom prijelazu B. s 5 putnika i 2 vozača, koje vrijeme se podudara s radnim vremenom službenika, odnosno (noćna smjena 9./10.1.2020. — radno mjesto putnički izlaz od 01 do 07:00 sati), ali kojom prilikom se u dotičnom autobusu nisu nalazila dva imenovana kupca, kako je ustanovljeno i od strane Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srbije provjerom ulaska navedenih osoba u Republiku Srbiju na graničnom prijelazu B., te je štoviše službenik potvrdio da mu je nepoznata osoba koja na obrascima nije navedena kao niti jedan od dvojice kupaca, predala dokumentaciju za ovjeru dva predmetna obrasca, uključujući i unaprijed pripremljenu presliku putovnice kupca Đ. P., a u vezi s čime nije poduzeo odgovarajuće aktivnosti za koje je kao carinski službenik opisom poslova zadužen s ciljem utvrđivanja točnih okolnosti i uskraćivanja ovjere obrazaca za povrat PDV-a te eventualnog prekršajnog sankcioniranja počinitelja, pa iz svega proizlazi da je I. P. opisano nezakonito postupanje obavio unatoč tome što je znao ili je morao znati da kupci Z. P. i Ð. P.

10.1.2020. u ranim jutarnjim satima između 01 i 07:00 uopće nisu prometovali preko graničnog prijelaza B., niti u autobusu … niti u ijednom drugom vozilu, odnosno da predmetna roba iz carinskog područja Europske unije nije iznesena osobno od strane imenovanih kupaca kao dio njihove osobne prtljage, nego, ukoliko je doista izvezena, od strane nepoznate osobe s nepoznatim vozilom na način koji ne zadovoljava uvjete za propisnu i pravovaljanu ovjeru obrasca za povrat PDV-a u putničkom prometu, pa je sukladno neispunjavanju propisanog uvjeta što se odnosi na obvezu iznošenja robe osobno od strane kupca u sastavu njegove osobne prtljage službenik bio dužan uskratiti ovjeru podnesenih obrazaca, Cime je počinio tešku povredu službene dužnosti iz članka 99. stavka 1. točke 2. Zakona o državnim službenicima opisanu kao „nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti", te počinio tešku povredu službene dužnosti iz članka 102. stavka 1. točke 4. Zakona o carinskoj službi opisanu kao „krivotvorenje, preinačavanje, unošenje ili ovjera neistinitog sadržaja u službenim ispravama";

c) što je dana 03.02.2020. godine približno u 02:17 sati na RGP B. prilikom obavljanja poslova carinskog nadzora nezakonito radio, odnosno propustio poduzeti mjere i radnje na koje je bio ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti, te ovjerio neistinit sadržaj u službenim ispravama, odnosno postupio suprotno odredbi članka 1. i 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te odredbi članka 110. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, kao i članku 25. i 31. Zakona o carinskoj službi, tako što je koristeći se carinskim štambiljem PCU O.- GCU B. - RGP B. šifra 7031877 (32) što se koristi na radnom mjestu putnički izlaz, svojim faksimilom broj 5238 i svojim vlastoručnim potpisom osobno ovjerio tri obrasca za povrat PDV-a i to: - obrazac za povrat PDV-a, evidentiran pod brojem 960 od 3.2.2020. u Informacijskom sustavu Carinske uprave u poslovnoj aplikaciji „Putniëka deklaracija i PDV Povrat" (aplikacijski modul rada „Obrazac PDV-a"), koji je izdan od prodavatelja tvrtke M. d.o.o. iz R. S., za robu ručni sat Rolex Submariner Date 116610LV97200 vrijednosti s uključenim PDV-om 8.400,00 eura, na ime kupca M. C., rođena …, R. S., putna isprava broj …, koji obrazac je s pripadajućim prilozima službenik zadržao u arhivi GCU B.; - zatim obrazac za povrat PDV-a, evidentiran pod brojem 961 od 3.2.2020. u poslovnoj aplikaciji „Putnička deklaracija i PDV Povrat", koji je izdan od prodavatelja tvrtke M. d.o.o. iz R. S., za robu ručni sat Rolex Submariner Date 116610LV-97200 vrijednosti s uključenim PDV-om 8.400,00 eura, na ime kupca A. J. rođen …R. S., putna isprava broj …., koji obrazac je s pripadajućim prilozima zadržao u arhivi GCU B.; - te obrazac za povrat PDV-a, evidentiran pod brojem 962 od 3.2.2020. u poslovnoj aplikaciji „Putnička deklaracija i PDV Povrat", koji je izdan od prodavatelja tvrtke M. d.o.o. iz R. S., za robu ručni sat Rolex GMT Master II 12671 OBLNR69200 vrijednosti s uključenim PDV-om 9.250,00 eura, na ime kupca U. Š., rođen ..., R.S., putna isprava broj …, koji obrazac je s pripadajućim prilozima zadržao u arhivi GCU B., pa je na taj način I. P. potvrdio izvoz robe iz carinskog područja Europske unije u okviru putničkog prometa te u sastavu osobne prtljage putnika, kao i to da je predmetna roba u sva tri navedena slučaja prevezena vozilom registarskih oznaka … (R. S.), a u pogledu kojih okolnosti je provjerom u Nacionalnom informacijskom sustavu za upravljanje državnom granicom (NBMIS) utvrđeno da se radi o osobnom automobilu što je evidentiran 3.2.2020. u 02:17 sati na izlazu iz Republike Hrvatske na graničnom prijelazu B., koje vrijeme se podudara s radnim vremenom službenika (noćna smjena 2./3.2.2020. — radno mjesto putnički izlaz od 01:00 do 07:00 sati), ali kojom prilikom se u dotičnom vozilu nisu nalazila tri imenovana kupca, kako je ustanovljeno i od strane Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srbije provjerom ulaska navedenih osoba u Republiku Srbiju na graničnom prijelazu B.i, te je štoviše službenik potvrdio da mu je nepoznata osoba koja na obrascima nije navedena kao niti jedan od troje kupaca predala dokumentaciju za ovjeru tri predmetna obrasca, uključujući i unaprijed pripremljenu presliku putovnice kupca U. Š., a u vezi s čime nije poduzeo odgovarajuće aktivnosti za koje je kao carinski službenik opisom poslova zadužen s ciljem utvrđivanja točnih okolnosti i uskraćivanja ovjere obrazaca za povrat PDV-a te eventualnog prekršajnog sankcioniranja počinitelja, pa iz svega proizlazi kako je službenik I. P. opisano nezakonito postupanje obavio unatoč tome što je znao ili morao znati da kupci M. C., A. J. i U. Š. 3.2.2020. u ranim jutarnjim satima između 01 i 07:00 uopće nisu prometovali preko graničnog prijelaza B., niti u vozilu … niti u ijednom drugom vozilu, odnosno da predmetna roba iz carinskog područja Europske unije nije iznesena osobno od strane imenovanih kupaca kao dio njihove osobne prtljage, nego, ukoliko je doista izvezena, od strane nepoznate osobe s nepoznatim vozilom na način koji ne zadovoljava uvjete za propisnu i pravovaljanu ovjeru obrasca za povrat PDV-a u putničkom prometu, pa je sukladno neispunjavanju propisanog uvjeta što se odnosi na obvezu iznošenja robe osobno od strane kupca u sastavu njegove osobne prtljage službenik bio dužan uskratiti ovjeru podnesenih obrazaca, čime je počinio tešku povredu službene dužnosti iz članka 99. stavka 1. točke 2. Zakona o državnim službenicima opisanu kao „nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti”, te počinio tešku povredu službene dužnosti iz članka 102. stavka 1. točke 4. Zakona o carinskoj službi opisanu kao „krivotvorenje, preinačavanje, unošenje ili ovjera neistinitog sadržaja u službenim ispravama”;

d) što je dana 03.02.2020. godine približno od 03:52 do 04:45 sati na RGP B. prilikom obavljanja poslova carinskog nadzora nezakonito radio, odnosno propustio poduzeti mjere i radnje na koje je bio ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti, te ovjerio neistinit sadržaj u službenim ispravama i nije postupio sukladno napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured, odnosno postupio suprotno odredbama članka 1. i 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te odredbi članka 110. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, kao i odredbama članku 25. i 31. Zakona o carinskoj službi, te suprotno točki 4a Upute o potvrđivanju i evidentiranju obrazaca za povrat PDV-a broj 94/2013, tako što je koristeći se carinskim štambiljem PCU O. - GCU B. - RGP B. šifra 7031877 (32) što se koristi na radnom mjestu putnički izlaz, svojim faksimilom broj 5238 i svojim vlastoručnim potpisom osobno ovjerio dva obrasca za povrat PDV-a i to: - obrazac za povrat PDV-a, evidentiran pod brojem 963 od 3.2.2020. u Informacijskom sustavu Carinske uprave u poslovnoj aplikaciji „Putnička deklaracija i PDV Povrat” (aplikacijski modul rada „Obrazac PDV-a”), koji je izdan od prodavatelja tvrtke E. .D. iz M., za robu 1 komad LG TV uređaj dimenzija 55”, 5 komada LG TV uređaja dimenzija 49”, 2 komada LG TV uređaja dimenzija 43” i 1 komad Samsung TV uređaj dimenzija 43” ukupne vrijednosti s uključenim PDV- om 997.910,00 HUF (cca. 2.955,00 eura), na ime kupca N. T., rođen …., R. S., putna isprava broj …, koji obrazac je s pripadajućim prilozima službenik zadržao u arhivi GCU B.; - i obrazac za povrat PDV-a, evidentiran pod brojem 964 od 3.2.2020. u poslovnoj aplikaciji „Putnička deklaracija i PDV Povrat”, koji je izdan od prodavatelja tvrtke E. D.. iz M., za robu 35 komada Sony PS4 bežičnih upravljača, 2 komada LG TV uređaja dimenzija 55”, 1 komad LG TV uređaj dimenzija 49”, 1 komad LG TV uređaj dimenzija 43” i 2 komada Samsung Galaxy A70 mobilnih telefona ukupne vrijednosti s uključenim PDV-om 999.590,00 HUF (cca. 2.960,00 eura) na ime kupca M. V., rođena …., R. S., putna isprava broj …, koji obrazac je s pripadajućim prilozima službenik zadržao u arhivi GCU B.; pa je na taj način I. P.potvrdio da su imenovani kupci u svojstvu putnika i u okviru svoje osobne prtljage izvezli iz carinskog područja Europske unije predmetnu robu, kao i to da je ista roba u slučaju prvog obrasca prevezena vozilom registarskih oznaka …, a u slučaju drugog obrasca vozilom …, odnosno s dva autobusa koje je službenik u gotovo isto vrijeme kada je obavio proceduru u vezi s ovjerom dva obrasca za povrat PDV-a upisao u dvije zasebne carinske evidencije i to autobus … prijevozničke tvrtke BS T. d.o.o. iz R. S. u Kontrolnik autobusa izlaz u aplikaciji CICSX pod brojem K-70319/481/2069 od 3.2.2020. u 04.38 sati, a autobus … prijevozničke tvrtke T. — B. d.o.o. iz R. S. pod brojem K-70319/481/2067 o3.2.2020. u 03.45 sati te Oba autobusa u internu bilježnicu na RGP B., a u pogledu kojih okolnosti je provjerom u Nacionalnom informacijskom sustavu za upravljanje državnom granicom (NBMIS) utvrdeno da se radi o autobusu … što je evidentiran 3.2.2020. u 04:45 sati na izlazu iz Republike Hrvatske na graničnom prijelazu B. s 22 putnika i 3 vozača, odnosno o autobusu … što je evidentiran 3.2.2020. u 03:52 sata na izlazu iz Republike Hrvatske na graničnom prijelazu B.sa 17 putnika i 2 vozača, koje vrijeme se podudara s radnim vremenom službenika (noćna smjena 2./3.2.2020. — radno mjesto putnički izlaz od 01:00 do 07:00 sati), ali kojom prilikom se u dotičnim autobusima nije nalazilo dvoje imenovanih kupaca, kako je ustanovljeno i od strane Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srbije provjerom ulaska navedenih osoba u Republiku Srbiju na graničnom prijelazu B., te je štoviše službenik potvrdio da mu je nepoznata osoba koja na obrascima nije navedena kao niti jedan od dvoje kupaca predala dokumentaciju za ovjeru dva predmetna obrasca, uključujući i unaprijed pripremljene preslike putovnica oboje kupaca, a u vezi s Cime nije poduzeo odgovarajuće aktivnosti za koje je kao carinski službenik opisom poslova zadužen s ciljem utvrđivanja točnih okolnosti i uskraćivanja ovjere obrazaca za povrat PDV-a te eventualnog prekršajnog sankcioniranja počinitelja, pa iz svega proizlazi kako je službenik I. P. opisano nezakonito postupanje obavio unatoč tome što je znao ili morao mati da kupci N. T. i M.V. 3.2.2020. u ranim jutarnjim satima između 01:00 i 07:00 uopće nisu prometovali preko graničnog prijelaza B., niti u autobusima … niti u ijednom drugom vozilu, odnosno da predmetna roba iz carinskog područja Europske unije nije iznesena osobno od strane imenovanih kupaca kao dio njihove osobne prtljage, nego, ukoliko je doista izvezena, od strane nepoznate osobe s nepoznatim vozilom na način koji ne zadovoljava uvjete za propisnu i pravovaljanu ovjeru obrasca za povrat PDV-a u putničkom prometu, s tim da je pored svega opisano postupanje službenik obavio unatoč tome što se radilo o robi koja se zbog izrazito prekobrojne količine istovrsnih artikala nikako nije mogla smatrati robom koju u osobnoj prtljazi i za svoje osobne potrebe iznosi kupac/putnik na čije ime je izdan račun za kupljenu robu i obrazac za povrat PDV-a, odnosno koja roba je bez imalo dvojbe komercijalne naravi, pa je sukladno neispunjavanju uvjeta što se odnose na obvezu iznošenja robe osobno od strane kupca u sastavu njegove osobne prtljage i na nekomercijalnu narav robe službenik bio dužan uskratiti ovjeru podnesenih obrasca, čime je počinio tešku povredu službene dužnosti iz članka 99. stavka l. točke 2. Zakona o državnim službenicima opisanu kao „nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti", te počinio tešku povredu službene dužnosti iz članka 102. stavka 1. točke 4. Zakona o carinskoj službi opisanu kao „krivotvorenje, preinačavanje, unošenje ili ovjera neistinitog sadržaja u službenim ispravama", te tešku povredu službene dužnosti iz članka 102. stavak 1. točka 8. Zakona o carinskoj službi opisanu kao „nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe", pa mu je temeljem članka 110. stavka 2. točke c) Zakona o državnim službenicima izrečena kazna „PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE".

3. Tužitelj u tužbi navodi kako je ostalo nejasno za koje teže povrede službene dužnosti je tužitelj proglašen krivim i po kojem zakonu jer niti tuženik u osporavanom rješenju ne daje razjašnjenja niti odgovore na navode žalbe. Navodi da je izreka rješenja potpuno nerazumljiva i nejasna te da se bez ikakvog razloga i potrebe nabraja mnoštvo odredbi raznih zakona, a čije odredbe je navodno tužitelj povrijedio svojim radnjama ili propustima. Smatra nejasnim zbog čega se radnje izvršenja iz činjeničnog opisa izreke označavaju kao teška povreda službene dužnosti po dva zakona, odnosno zašto se navode odredbe Zakona o državnim službenicima kad je Zakon o carinskoj službi lex specialis u svim segmentima kada je riječ o carinskoj službi. U konkretnom slučaju, Zakon o carinskoj službi sadrži i odredbe o stegovnoj – disciplinskoj odgovornosti te je tim zakonom sve propisano, kako u pogledu povreda službene dužnosti tako i u pogledu provedbe postupka zbog teže povrede službene dužnosti, dok su vrste kazni propisane Zakonom o državnim službenicima pa se odredbe tog zakona mogu primijeniti jedino u odnosu na sankcije. U odnosu na točku a) izreke, može se izvesti zaključak kako je zaključeno da je u konkretnom slučaju službenik trebao odbiti ovjeru obrasca za povrat PDV-a, jer je bila riječ o komercijalnoj robi. Međutim, pritom se ispušta iz vida činjenica da nisu propisani parametri koji bi određivali što se u svakom konkretnom slučaju ima smatrati komercijalnom robom, a isto tako i činjenicu da carinski službenik u okviru svojih ovlasti u danom trenutku sam na temelju raspoloživih informacija po vlastitoj prosudbi i slobodnoj procjeni odlučuje koja se roba u svakom pojedinom slučaju smatra komercijalnom, a koja roba je za osobne potrebe ili namijenjena za dar. Dakle, bilo je nužno da se navedu razlozi zbog kojih je procijenjeno da službenik u konkretnom slučaju nije tako postupao, odnosno dati razloge zbog kojih sud prosuđuje da je riječ o komercijalnoj robi. Naime, u 21. stoljeću posve je prirodno i uobičajeno da u jednom domaćinstvu, bukvalno u svakoj prostoriji bude instaliran televizijski prijemnik i to je postao standard pa ako je obitelj brojnija, dakako da je i broj tih prijemnika tim veći. Osim toga, tv prijemnik svakako može služiti kao dar pa je u konkretnom slučaju bilo nužno utvrditi činjenice zbog čega je carinski službenik procijenio da kupljena količina televizora ne predstavlja komercijalnu robu u konkretnom slučaju, a što je propušteno učiniti te je procjena tuženika paušalna i bez ikakvih argumenata. Bilo kako bilo ne osporava se činjenica da je roba istupila sa carinskog područja Europske unije pa proizlazi da je jedini krimen u odnosu na ovu točku taj što je službenik po vlastitoj prosudbi, na koju je ovlašten u konkretnom slučaju, procijenio da se ne radi o komercijalnoj robi Takav zaključak sa takvim argumentima nije dovoljan da bi se utvrdilo da bi službenik počinio tešku povredu službene dužnosti na opisani način. Pri tome treba istaći da količina artikala pojedine vrste robe nije od utjecaja na ostvarivanje prava na povrat PDV-a te stoga nije uopće odlučno što bi u konkretnom slučaju, a u odnosu na točku I. rješenja bilo riječi o više istovrsnih komada pojedinog proizvoda ili o većem broju raznih komada robe koja je pridonijeta. Smatra da za carinsku službu Republike Hrvatske nije od utjecaja činjenica da neka fizička osoba više puta kroz neko vrijeme uzastopno podnosi robu i obrasce za povrat PDV-a, zbog sumnje da to eventualno radi kao neku vrstu neregistrirane djelatnosti, jer to može biti odlučno za zemlju u koju se roba uvozi, ali ne i za Republiku Hrvatsku, odnosno zemlje sa područja Europske unije. Naime, iz opisa poslova radnog mjesta carinika III. vrste, Sistematizacije radnih mjesta Carinske uprave koja je sastavni dio Pravilnika o unutarnjem redu jasno proizlazi da carinik III. vrste nije ovlašten, odnosno da ne ovjerava Obrazac PDV-a, pa samim time niti ne mora obaviti sve određeno člankom 113. stavkom 1. točke 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, odnosno određeno točkom 4. Upute broj 94/2013 0 potvrđivanju i evidentiranju obrazaca za povrat PDV-a koju je donio Središnji ured Carinske uprave. Za ovjeru Obrasca PDV-a i unos podataka u informatički sustav Carinske uprave ovlašten je voditelj smjene što jasno proizlazi iz opisa poslova Sistematizacije radnih mjesta u Carinskoj upravi. Na temelju naprijed navedenog proizlazi da se tužitelj kao carinski službenik tereti za izvršenu radnju koja bi imala obilježje teže povrede službene dužnosti, a koju nije ovlašten poduzimati sukladno opisu poslova i radnih zadataka iz Sistematizacije radnih mjesta u Carinskoj upravi. Rješenja I. i II. stupnja kao i njihova obrazloženja su nerazumljiva i proturječna sama sebi i razlozima te u rješenjima nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, što rješenje čini nerazumljivim i ne može se ispitati. Ističe kako nije jasna svrha konkretnog postupka zbog teških povreda službene dužnosti budući da je prije dovršetka istoga, za radno mjesto tužitelja (i ostale službenike protiv kojih se vode istovjetni postupci) raspisan javni natječaj, što ukazuje da je ishod postupka unaprijed poznat. Smatra kako mu je kazna prestrogo određena te ističe da je Disciplinski sud dužan je cijeniti i ocjene koje je službenik ostvario u prethodnom razdoblju, a kojima se ocjenjuje njegov dotadašnji rad te one ukoliko su dobre ili iznimno dobre, predstavljaju uvijek olakotnu okolnost koja s mora cijeniti u izricanju kazne. Umjesto toga, disciplinski sud je dobre ocjene tužitelja ocijenio kao otegotnu okolnost pa mu je zbog toga izrekao najtežu kaznu. Navodi i kako u postupku nije utvrđeno da bi eventualnim propustima tužitelja nastala bilo kakva šteta za bilo koga, odnosno da bi takvim propustom nekom drugom bila pribavljena protupravna imovinska korist pa je izricanje najteže moguće kazne potpuno neopravdano i neutemeljeno. Slijedom navedenog, predlaže sudu usvojiti tužbeni zahtjev i poništiti osporavano rješenje tuženika, kao i prvostupanjsko rješenje.

4. U odgovoru na tužbu, tuženik navodi, u odnosu na navode tužitelja da je nejasno za koje teške povrede službene dužnosti je proglašen krivim i po kojem zakonu, da izreka prvostupanjskog rješenja jasno određuje što je i u kojem trenutku tužitelj učinio i protivno kojim zakonskim odredbama je postupio. Navodi da je u izreci dan detaljan i precizan činjenični opis djela i pravna kvalifikacija povrede službene dužnosti. Vezano za tužbeni navod da je nejasno zbog čega se radnje izvršenja označavaju kao teška povreda službene dužnosti po dva zakona, navodi da su radnje izvršenja detaljno opisane te da je vidljivo kako je u postupcima za koje se tužitelj drži odgovornim počinio više različitih radnji koje su pojedinačno opisane u Zakonu o državnim službenicima i Zakonu o carinskoj službi kao teške povrede službene dužnosti. Vezano za navode da nisu propisani parametri koji bi određivali što se u svakom slučaju ima smatrati komercijalnom robom te da carinski službenik u okviru svojih ovlasti u danom trenutku sam, na temelju raspoloživih informacija, po vlastitoj prosudbi i slobodnoj procjeni odlučuje koja se roba u svakom pojedinom slučaju smatra komercijalnom, tuženik navodi kako 4 komada Samsung TV uređaja i 5 komada LG TV uređaja predstavlja robu koja se zbog veće količine istovrsnih artikala nije mogla smatrati robom koju u osobnoj prtljazi i za osobne potrebe prevozi putnik na čije ime je izdan račun za kupljenu robu i obrazac za povrat PDV-a. U vezi tužbenih navoda da iz opisa poslova radnog mjesta carinika III. vrste jasno proizlazi da carinik III. vrste nije ovlašten, odnosno da ne ovjerava obrazac za povrat PDV-a tuženik navodi da su Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija za radno mjesto pod brojem 117. carinik III. vrste u Graničnom carinskom uredu B…, navedene pod opisom poslova radnog mjesta i slijedeće dužnosti: prati propise iz djelokruga rada carinske službe, provjerava da li je roba podnesena, obavlja radnje carinsko, poreznog i trošarinskog nadzora i provjere radi osiguranja pravilne primjene carinskih, poreznih, trošarinskih i drugih propisa iz djelokruga rada carinske službe te pokreće postupke radi naplate propisanih javnih davanja, podnosi prijave o počinjenom prekršaju, izrađuje prekršajne naloge, podnosi optužne prijedloge, obavijesti o počinjenom prekršaju i kaznene prijave tijelima nadležnim za provođenje prekršajnih i kaznenih postupaka, obavlja i druge poslove po nalogu nadređenog što uključuje i poslove vezano uz ovjeru obrazaca za povrat PDV-a. Nadalje, a vezano za navod tužitelja da je prije dovršetka predmetnog postupka zbog teških povreda službene dužnosti, za radno mjesto tužitelja raspisan javni natječaj, što ukazuje na to da je ishod postupka unaprijed poznat, navodi da je popunjavanje radnih mjesta putem javnog natječaja moguće jedino u slučaju da postoji slobodno radno mjesto u državnom tijelu na dan raspisivanja javnog natječaja te da nije moguće raspisati javni natječaj za prijam za radno mjesto je je u trenutku raspisivanja istog popunjeno. Smatra neosnovanim i tužbeni navod da je disciplinski sud dobre ocjene tužitelja ocijenio kao otegotnu okolnost zbog čega mu je izrekao najtežu kaznu stoga što su pri određivanju kazne tužitelju svi elementi koji bi mogli utjecati na visinu kazne, što je detaljno objašnjeno u obrazloženju osporavanog rješenja. Slijedom navedenog, predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

5. Dana 18. kolovoza 2022. pred ovim sudom je održana rasprava na koju su pristupili opunomoćenik tužitelja i službena osoba tuženika.

Tijekom rasprave opunomoćenik tužitelja je izjavio da ostaje kod tužbe i svih navoda iz iste. Smatra da iz rješenja tuženika donijetog u disciplinskom postupku zapravo proizlazi kako je tužitelj kažnjen i da mu je izrečena sankcija prestanka državne službe zato što je u okviru zakonom propisanog postupanja, koristeći svoje diskrecijsko pravo utvrđeno Zakonom o carinskoj službi, postupao prilikom provedbe postupka za ovjeru obrasca za povrat PDV. Naime, ni tada, a niti danas niti jednim zakonskim ili podzakonskim propisanom pa čak niti uputom ili naputkom nije propisano koje količine kojih vrsta roba se imaju smatrati za komercijalne svrhe, a koje za potrebe kućanstva. Dakle, laički rečeno, tužitelj se tereti da je postupio protivno propisima i pravilima koji nisu donijeti. Stoga je takvo rješenje nezakonito. Predložio je poništavanja osporavanih odluka tuženika te zatražio naknadu troška upravnog spora s osnova sastava tužbe i zastupanja na raspravi.

Službena osoba tuženika je na raspravi izjavila da ostaje kod odgovora na tužbu i svih navoda iz istoga. Smatra da je u obrazloženju prvostupanjske i drugostupanjske odluke, kao i u odgovoru na tužbu jasno navedeno ono što opunomoćenik tužitelja na raspravi osporava.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u spis i spis upravnog postupka te je u smislu odredbe članka 55. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. 110/21., dalje ZUS) utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Iz podataka spisa proizlazi da je predajom zahtjeva pročelnika Područnog ureda Osijek KLASA: 114-041/21-01/7, URBROJ: 513-02-7009/32-21-2 od 5. srpnja 2021. za pokretanje postupka zbog teške povrede službenih dužnosti iz članka 102. stavka 1. točke 4. i članka 102. stavka 1. točke 8 Zakona o carinskoj službi (Narodne novine, broj 68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19) i članka 99. stavka 1. točke 2. Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj 92/05., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 138/15., 61/17., 70/19. i 98/19.) protiv tužitelja pokrenut disciplinski postupak zbog teških povreda službene dužnosti opisanih u izreci prvostupanjskog rješenja od 23. prosinca 2021.

8. Odredbom članka 146. stavka 1. točke (b) Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 208. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Direktiva) propisano je da su države članice dužne izuzeti isporuku robe koju na odredište izvan Zajednice otprema ili prevozi kupac, ili netko drugi u njegovo ime tko nema poslovni nastan na teritoriju dotičnih država članica, uz iznimku robe koju prevozi sam kupac u svrhu opremanja, opskrbe gorivom ili namirnicama izletničkih brodova i privatnih zrakoplova ili ostalih prijevoznih sredstava za osobnu upotrebu.

9. Člankom 147. stavkom 1. Direktive propisano je da kada se isporuka robe iz točke (b) članka 146. stavka 1. odnosi na robu koja se odnosi u osobnoj prtljazi putnika, izuzeće se primjenjuje samo ako su ispunjeni slijedeći uvjeti: (a) putnik nema poslovni nastan unutar Zajednice; (b) roba se prevozi izvan Zajednice prije isteka trećeg mjeseca koji slijedi onaj u kojem se odvija isporuka; (c) ukupna vrijednost isporuke, uključujući PDV, iznosi više od 175 EUR ili ekvivalentnog iznosa u nacionalnoj valuti, koji se utvrđuje godišnje primjenom stope konverzije koja se dobiva prvog radnog dana u listopadu a važi od 1. siječnja naredne godine. Međutim, države članice mogu uzeti isporuku čija je ukupna vrijednost manja od iznosa navedenog u točki (c) prvog podstavka.

10. Odredbom stavka 2. istog članka propisano je da za potrebe stavka 1. „putnik koji nema poslovni nastan unutar Zajednice“ znači putnik čije stalno prebivalište ili uobičajeno boravište nisu unutar Zajednice. U tom slučaju „stalno prebivalište ili uobičajeno boravište“ znači mjesto koje je kao takvo navedeno u putovnici, osobnoj iskaznici ili nekom drugom dokumentu koji država članica na čijem se teritoriju odvija isporuka priznaje kao dokument kojim se dokazuje identitet. Kao dokaz o izvozu može poslužiti račun ili neki drugi dokument, koji moraju biti potvrđeni od strane carinarnice izvoza iz Zajednice. Sve države članice dužne su dostaviti Komisiji uzorke žigova kojima se koriste za potvrđivanje iz drugog podstavka. Komisija tu informaciju prosljeđuje poreznim vlastima drugih država članica.

11. Prema odredbama članka 45. stavka 1. točke 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16. i 121/19.) od plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze isporučitelj ili neka druga osoba za njegov račun izvan Europske unije, a to se oslobođenje, temeljem stavka 2. istog članka, primjenjuje isključivo uz sljedeće uvjete: a) da putnik nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske unije, b) da je ukupna vrijednost isporuke veća od 740,00 kn uključujući PDV, c) da su dobra prevezena izvan europske unije prije isteka roka od tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka i d) da postoji dokaz o izvozu, odnosno račun i obrazac koji je potvrdila carinarnica na čijem području su dobra iznesena iz Europske unije.

12. Prema odredbama članka 113. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13., 85/13., 160/13., 35/14., 157/14., 130/15., 115/16., 1/17., 41/17., 128/17., 106/18., 1/19. i 1/20.), carinarnica je obvezna prije ovjere popunjenog Obrasca PDV-P utvrditi: 1. odgovaraju li podaci iz putovnice ili osobne iskaznice podacima iz Obrasca PDV-P, 2. odgovaraju li dobra dana na uvid carinarnici dobrima navedenim u Obrascu PDV-P, je li iznos u Obrascu PDV-P veći od 740,00 kuna uključujući PDV, 4. jesu li kupljena dobra korištena u Europskoj uniji, 5. jesu li dobra iznesena izvan Europske unije prije isteka roka od tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka, 6. je li Obrazac PDV-P ovjerio i potpisao prodavatelj.

13. Ako su ispunjeni svi navedeni uvjeti, carinarnica ovjerava Obrazac PDV-P potpisom i faksimilom ovlaštenog carinskog službenika te otiskom pečata i unosi datum prelaska dobara preko carinske crte odnosno datum izvoznog carinjenja.

14. Točkom 4. Upute o potvrđivanju i evidentiranju obrazaca za povrat PDV-a broj 94/13, KLASA: 011/02/13-03/94, URBROJ: 513-02-1210/1-13-1 od 16. listopada 2013., izmijenjenom izmjenom broj 1. od 28. travnja 2014., izmjenom broj 2. od 5. listopada 2018. te izmjenom broj 2. od 11. rujna 2019., određeno je da ako putnik preko izlaznog carinskog ureda u Republici Hrvatskoj iznosi iz Europske unije robu kupljenu u nekoj drugoj članici Europske unije, izlazni carinski ured dužan je na njegov zahtjev potvrditi podneseni obrazac za povrat PDV-a. Pri tome taj obrazac može biti u obliku obrasca za povrat PDV-a (propisanog poreznim zakonodavstvom predmetne države članice Europske unije) ali i u obliku računa.

15. Prije ovjere obrasca carinski ured dužan je provjeriti: da putnik nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske unije, što dokazuje putovnicom ili osobnom iskaznicom; je li roba iznesena izvan Europske unije prije isteka roka od tri mjeseca od datuma navedenog na računu za isporučena dobra; odgovara li roba dana na uvid carinskom uredu robi navedenoj u obrascu za povrat PDV-a.

16. Ako su ispunjeni svi prethodno navedeni uvjeti izlazni carinski ured će ovjeriti podnesenu ispravu (obrazac, račun) unosom potpisa i faksimila carinskog službenika te štambilja carinskog ureda. Ako nije ispunjen jedan ili više gore navedenih uvjeta carinski ured je dužan uskratiti ovjeru podnesene isprave (obrasca, računa, itd.) tako što će na ispravu upisati datum istupa robe iz EU, potpis i faksimil carinskog službenika i navesti razlog uskraćivanja ovjere. Na ispravu treba otisnuti službeni štambilj carinskog ureda samo ako je nedvojbeno utvrđeno da podnesena isprava predviđa otisak štambilja prilikom odbijanja ovjere zahtjeva (tj. ako na obrascu postoji za to predviđeno polje i sl.).

17. Uzimajući u obzir naprijed navedene odredbe ovaj sud u cijelosti prihvaća obrazloženje prvostupanjskog rješenja od 23. prosinca 2021. kojim je tužitelj proglašen odgovornim za povrede službene dužnosti koje mu se stavljaju na teret stoga što se krivnja tužitelja temelji na dokazima koje je prvostupanjsko tijelo cijenilo svaki zasebno i sve zajedno. Naime, prvostupanjsko tijelo je prije donošenja rješenja prethodno utvrdilo pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrdilo sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje ove upravne stvari. Prvostupanjsko tijelo je samostalno utvrdilo činjenice i okolnosti u postupku na kojima je temeljilo svoju odluku u ovoj upravnoj stvari cijeneći pri tome sve činjenice i okolnosti te na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, riješilo ovu upravnu stvar. Navedeno prvostupanjsko rješenje temeljito je i detaljno obrazloženo te je u istom detaljno obrazložen postupak koji je prethodio donošenju istog te je ovaj sud stava kako je prvostupanjsko tijelo pravilno utvrdilo da je tužitelj počinio tešku povredu službene dužnosti koja mu se stavlja na teret kao i da je detaljno obrazložilo na kojim dokazima temelji krivnju tužitelja, navodeći pri tome dokaze koji su provedeni na usmenoj raspravi dana 15. studenoga 2021. Osim toga, niti tužitelj niti njegov opunomoćenik nisu imali primjedbe na pisane dokaze izvedene i pročitane na usmenoj raspravi održanoj pred prvostupanjskim tijelom te nisu imali novih dokaznih prijedloga.

18. Neosnovani su stoga tužbeni navodi tužitelja da je izreka prvostupanjskog rješenja nerazumljiva te da je posebno nejasno i nerazumljivo zbog čega se radnje izvršenja iz činjeničnog opisa izreke rješenja označavaju kao teška povreda službene dužnosti po dva zakona, odnosno Zakona o državnim službenicima i Zakona o carinskoj službi koji je lex specialis u konkretnom slučaju, jer je prema stajalištu ovoga suda izreka jasna i nedvosmislena i odnosi se na konkretne radnje izvršenja koje su se dogodile 27. prosinca 2019., 10. siječnja 2020. i 3. veljače 2020. u sklopu postupanja po podnesenim obrascima za povrat PDV-a. Naime, u izreci prvostupanjskog rješenja, suprotno tvrdnjama tužitelja, radnje izvršenja su detaljno opisane i vidljivo je da je u postupcima za koje se drži odgovornim počinio više različitih radnji koje su pojedinačno opisane u Zakonu o državnim službenicima i Zakonu o carinskoj službi kao teške povrede službene dužnosti. Izreka jasno određuje što je i u kojem trenutku tužitelj učinio i pri tom protivno kojim zakonskim odredbama je postupio, odnosno u izreci je dan detaljan i precizan činjenični opis djela koja je tužitelj počinio kao i pravna kvalifikacija povrede službene dužnosti.

19. Neosnovani su i tužbeni navodi tužitelja da nisu propisani parametri koji bi određivali što se u svakom slučaju smatra komercijalnom robom te da carinski službenik u okviru svojih ovlasti u danom trenutku sam na temelju raspoloživih informacija po vlastitoj prosudbi i slobodnoj ocjeni odlučuje koja se roba u pojedinom slučaju smatra komercijalnom budući da se, prema stajalištu ovoga suda, a kako to pravilno zaključuju i upravna tijela, 9 komada TV uređaja predstavljaju robu koja se zbog veće količine istovrsnih artikala nije mogla smatrati robom koju u osobnoj prtljazi i za svoje osobne potrebe iznosi kupac/putnik na čije ime je izdan račun za kupljenu robu i obrazac za povrat PDV-a. Naime, pod „robom nekomercijalne naravi“, sukladno članku 1. točki 21. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2015/2446 od dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343/1, 29. prosinca 2015.), smatra se roba koja je sadržaj osobne prtljage putnika, čiji je izvoz povremene naravi i koja se sastoji isključivo od robe za osobnu uporabu putnika ili njihovih obitelji, ili robe namijenjene za poklon pri čemu narav i količina takve robe ne smije ni po čemu upućivati na to da se radi o uvozu ili izvozu iz komercijalnih razloga.

20. Vezano za tužbeni navod tužitelja da iz opisa poslova radnog mjesta carinika III. vrste jasno proizlazi da carinik III. vrste nije ovlašten, odnosno da ne ovjerava obrazac za povrat PDV-a, iz čega proizlazi da se tužitelja tereti za izvršenu radnju koju nije ovlašten poduzimati valja reći da su u Sistematizaciji radnih mjesta Carinske uprave, Područnog carinskog ureda O. koja je u primjeni od 1. rujna 2017. do 13. listopada 2020. i koja je sastavni dio Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva financija KLASA: 023-03/17-01/01, URBROJ: 513-03-01-17-5 od 24. kolovoza 2017., koji je stupio na snagu 1. rujna 2017., s izmjenama i dopunama KLASA: 023-03/17- 01/01, URBROJ: 513-03-01-18-11 od 10. siječnja 2018., KLASA 023-03/17-01/01, URBROJ: 513-03-01-18-16 od 27. rujna 2018., KLASA: 023-03/17-01/01, URBROJ: 513-03-01-19-20 od 3. travnja 2019. i KLASA: 023-03/17-01/01, URBROJ: 513-03- 01-19-28 od 16. listopada 2019., za radno mjesto pod brojem 117. carinik III. vrste u Graničnom carinskom uredu B., navedene pod opisom poslova radnog mjesta, pored ostalog, slijedeće službene dužnosti ovlaštenog carinskog službenika: prati propise iz djelokruga rada carinske službe; provjerava da li je roba podnesena; obavlja radnje carinskog, poreznog i trošarinskog nadzora i provjere radi osiguranja pravilne primjene carinskih, poreznih, trošarinskih i drugih propisa iz nadležnosti carinske službe te pokreće postupke radi naplate propisanih javnih davanja, podnosi prijave o počinjenom prekršaju i kaznene prijave tijelima nadležnim za provođenje prekršajnih i kaznenih postupaka; obavlja i druge poslove po nalogu nadređenog. Dakle, navedeni opis poslova radnog mjesta carinik III. vrste nedvojbeno uključuje i poslove vezano za ovjeru obrazaca za povrat PDV-a.

21. Nadalje, tvrdnja tužitelja vezano uz svrhu konkretnog postupka zbog teške povrede službene dužnosti budući da je prije dovršetka istoga, za radno mjesto tužitelja raspisan javni natječaj, što ukazuje da je ishod postupka unaprijed poznat, u potpunosti je neosnovana. Naime, prema odredbama članka 45. Zakona o državnim službenicima, popunjavanje radnih mjesta putem javnog natječaja moguće je jedino u slučaju da postoji slobodno radno mjesto u državnom tijelu na dan raspisivanja javnog natječaja. Bez slobodnog radnog mjesta nije moguće niti raspisati javni natječaj za prijem. Slijedom toga, postupak po javnom natječaju je zasebni postupak koji nije u vezi s postupkom koji se vodi protiv tužitelja radi teške povrede službene dužnosti. Dakle, nije moguće raspisati javni natječaj za prijem za radno mjesto je je u trenutku raspisivanja istog popunjeno.

22. Nije osnovan niti tužbeni navod da je disciplinski sud, odnosno prvostupanjsko tijelo, dobre ocjene tužitelja ocijenio kao otegotnu okolnost pa mu je zbog toga izrekao najtežu kaznu. Naime, sukladno članku 111. stavku 1. Zakona o državnim službenicima, pri određivanju kazne tužitelju, uzeta je u obzir težina počinjene povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti tužitelja, okolnosti pod kojima je povreda počinjena te olakotne i otegotne okolnosti na strani službenika, pri čemu su kao olakotne okolnosti cijenjene prethodna nekažnjavanost tužitelja, iskazani rezultati u radu, obiteljske prilike i imovno staje, kako je to i navedeno u obrazloženju osporavanog rješenja.

23. Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, sud je stava da su i prvostupanjsko tijelo u obrazloženju rješenja od 23. prosinca 2021. i tuženik u obrazloženju osporavanog rješenja, za svoju odluku dali valjane i dostatne razloge, prihvatljive i ovome sudu te da tužitelj svojim tužbenim navodima nije doveo u sumnju zakonitost osporavanih rješenja.

24. Budući da su i prvostupanjsko rješenje od 23. prosinca 2021. kao i osporavano rješenje tuženika od 24. ožujka 2022. utemeljeni na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni odredaba materijalnih propisa, tužbeni zahtjev je odbijen na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima i odlučeno je kao izreci presude.

25. Obzirom da je tužitelj izgubio predmetni upravni spor, u smislu odredbe članka 79. stavka 4. ZUS, sam snosi sve troškove spora pa je stoga i sud donio odluku kao u točki II izreke presude.

U Osijeku, 23. kolovoza 2022.

Sudac

Berislav Babić v.r.

Uputa o pravnom lijeku: protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. Zakona o upravnim sporovima).

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte