REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj:9 Kž-805/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Lidije Vidjak i Mirjane Rigljan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. F., zbog kaznenih djela oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/2021 – u daljnjem tekstu: KZ/11) i dr., odlučujući povodom žalbi Općinskog državnog odvjetnika u Karlovcu i okrivljenika, podnesenih protiv presude Općinskog suda u Karlovcu broj: K-218/2022. od 15. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 23. kolovoza 2022.
p r e s u d i o j e
Odbijaju se žalbe državnog odvjetnika i okrivljenog D. F. kao neosnovane te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom proglašen je krivim okrivljeni D. F. zbog kaznenih djela oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11, kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11, i zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11, u svezi članka 51. KZ/11, sve činjenično opisano izrekom te presude, pa mu je za kazneno djelo iz članka 235. stavak 1. KZ/11 temeljem tog zakonskog propisa utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca, za kazneno djelo iz članka 117. stavak 2. KZ/11, temeljem tog zakonskog propisa utvrđena kazna zatvora od jedne godine a za kazneno djelo iz članka 139. stavak 3. KZ/11 temeljem tog zakonskog propisa utvrđena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci i po članku 51. KZ/11 okrivljenik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca i po članku 57. stavak 1., 2. i 5. KZ/11 okrivljeniku je izrečena djelomična uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je osuđen izvršava u trajanju od sedam mjeseci, a dio kazne u trajanju od sedam mjeseci neće se izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od tri godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
2. Na temelju odredbe članka 54. KZ/11 okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme oduzimanja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od uhićenja 26. ožujka 2022. pa nadalje.
3. Na temelju odredbe članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – u daljnjem tekstu: ZKP/08), okrivljenik je oslobođen naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08 te oni padaju na teret proračunskih sredstava.
4. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljenik putem branitelja J. S., odvjetnika iz K., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i zbog odluke o kazni. U žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Protiv te presude žalbu je podnio i državni odvjetnik zbog odluke o kazni, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači na način da se okrivljeniku izrekne stroža kazna.
5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
6. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
7. Žalbe nisu osnovane.
8. Nije u pravu okrivljenik kada se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka.
8.1. Okrivljenik u uvodnom dijelu žalbu ističe da pobija presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, ali ne navodi o kojoj postupovnoj povredi bi se radilo, međutim, iz sadržaja žalbe proizlazi da pobija prvostupanjsku presudu iz razloga da se presuda temelji na nezakonitom dokazu (članak 10 ZKP/08) jer da prvostupanjski sud nije ispravno upozorio privilegiranu svjedokinju, odnosno bivšu izvanbračnu suprugu okrivljenika na blagodat nesvjedočenja.
8.2. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenika prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka te pobijanu presudu nije temeljio na nezakonitom dokazu.
8.3. Naime, okrivljenik i oštećenica su bivši izvanbračni partneri, a odredbom članka 285. stavak .1 ZKP/08 propisano je koje su osobe oslobođene svjedočenja, te tijelo koje vodi postupak dužno je prije njihovog ispitivanja, ili čim sazna za njihov odnos, te osobe upozoriti da ne moraju svjedočiti. U konkretnom slučaju okrivljenik i oštećenica su bivši izvanbračni partneri, a odredbom članka 285. stavak 1. točka 1. ZKP/08 propisano je da je oslobođena obveze svjedočenja osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici. Dakle, okrivljenik i oštećenica ne žive u izvanbračnoj zajednici, te su bivši izvanbračni partneri, zbog čega nije postojala obveza prvostupanjskog suda upozoriti oštećenicu odnosno svjedokinju na blagodat nesvjedočenja.
8.4. Zbog navedenog prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 2. ZKP/08.
9. Nadalje, nije u pravu okrivljenik niti kada se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
9.1. Prvostupanjski sud je činjenično stanje u ovom postupku pravilno i potpuno utvrdio u odnosu na sve odlučne činjenice kada je utvrdio da je okrivljenik počinio kaznena djela na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci pobijane presude. Takovo činjenično stanje prvostupanjski sud je utvrdio sa potpunom sigurnošću na temelju savjesne ocjene i analize svih provedenih dokaza.
9.2. Ispravno prvostupanjski sud ne prihvaća obranu okrivljenik u kojoj poriče učin kaznenih djela smatrajući takvu obranu usmjerenu na izbjegavanje kaznene odgovornosti, kada tvrdi da nije razbio staklo na unutarnjem i vanjskom krilu prozora stana u kojem živi oštećenica, već da je to oštećenje nastalo ranije, te da nije oštećenici nanio tjelesne ozljede, odnosno da je među njima bilo naguravanja, ali da ju nije stiskao za vrat govoreći joj da je kurva i da će je zadaviti, te da joj nije prijetio. 9.3. Međutim, suprotno obrani okrivljenika iskazuje oštećena M. Š., koja je okolnosno opisala događaj sa okrivljenikom navodeći da kada je došla u svoj stan zatekla je okrivljenika koji je imao krvave ruke, da se svuda nalazilo staklo, primijetila je da je razbio staklo na prozoru, za što je tvrdio da to nije učinio, nakon čega da ga je gurnula da izađe van, a on ju je odgurnuo u predjelu prsa, pala je na pod, nakon čega ju je okrivljenik uhvatio rukama za vrat, davio ju, govoreći joj da je kurva, da će je udaviti i nakon toga su oboje pali na pod, te je na trenutak ostala bez svijesti i da ga je na kraju odgurnula rukama, a da je netko pozvao policiju.
9.4. Dakle, oštećenica jasno i okolnosno opisuje sporni događaj sa okrivljenikom te je ocjena i ovog drugostupanjskog suda da ona nema razloga bezrazložno teretiti okrivljenika nego iskazuje na osnovu događaja koji se je i zbio. Stoga, s obzirom da je pravilno prvostupanjski sud prihvatio iskaz oštećene, dok obranu okrivljenika nije prihvatio, smatrajući ju usmjerenu na izbjegavanje kaznene odgovornosti, prvostupanjski sud je ispravno i potpuno utvrdio činjenično stanje kada je utvrdio da je okrivljenik počinio kaznena djela oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11, kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 2. KZ/11 te kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 3. KZ/11, zbog čega ga je ispravno proglasio krivim za ta kaznena djela i za takvu svoju odluku dao je u cijelosti valjane i logične razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
10. Zbog navedenog nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog povrede kaznenog zakona.
11. Nadalje, nije u pravu državni odvjetnik kada ističe da je prvostupanjski sud okrivljeniku izrekao preblagu kaznu, dok s druge strane nije u pravu okrivljenik kada navodi da mu je izrečena prestroga kazna.
11. Prilikom izbora vrste i visine kazne, prvostupanjski sud je okrivljeniku kao olakotno cijenio njegove obiteljske i imovinske prilike, dok mu je kao otegotno cijenio njegovu višestruku kaznenu osuđivanost, te je ocjena drugostupanjskog suda da će se sa jedinstvenom kaznom zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca i potom izrečenom djelomičnom uvjetnom osudom na način da se od kazne na koju je okrivljenik osuđen ima izvršiti kazna zatvora u trajanju od sedam mjeseci, a dio kazne u trajanju od sedam mjesec neće se izvršiti ukoliko u roku od tri godine od pravomoćnosti presude okrivljenik ne počini novo kazneno djelo, ostvariti svrha kažnjavanja.
12. Naime, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da je ispravno prvostupanjski sud okrivljeniku za kazneno djelo iz članka 235. stavak 1. KZ/11, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca, za kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. kaznu zatvora u trajanju od jedne godine te za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, i potom ga osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca te mu izrekao djelomičnu uvjetnu osudu na način da će se od kazne na koju je osuđen izvršavati kazna zatvora u trajanju od sedam mjeseci, a dio kazne u trajanju od sedam mjeseci neće se izvršiti ukoliko u roku od tri godine od pravomoćnosti presude okrivljenik ne počini novo kazneno djelo.
13. Ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je takova kazna na koju je okrivljenik osuđen presudom prvostupanjskog suda primjerena kazna, te će se takvom kaznom u cijelosti ostvariti svrha kažnjavanja na način da će se takvom kaznom izraziti društvena osuda radi počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana utemeljeno na vladavini prava te utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti i pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja te omogućiti okrivljeniku ponovno uključivanje u društvo.
14. Prema tome, kako ne postoje razlozi zbog kojih državni odvjetnik i okrivljenik pobijaju prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP/08, na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 23. kolovoza 2022.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Sonja Brešković Balent, v. r.
