REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj:7 Kž-742/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Mirjane Rigljan i Lidije Vidjak, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. K., zbog kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u R. H., drugoj državi članici E. unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz čl. 326. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO-DO- 166/2021 od 27. svibnja 2022. i okrivljenika, izjavljenih protiv presude Općinskog suda u Zlataru broj: K-342/2021 od 25. travnja 2022., a objavljene 28. travnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 23. kolovoza 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbijaju se žalbe državnog odvjetnika i okrivljenog D. K. kao neosnovane te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru broj: K-342/2021 od 25. travnja 2022., a objavljene 28. travnja 2022., okrivljeni D. K. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u R. H., drugoj državi članici E. unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz čl. 326. st. 1. i 2. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude, pa se temeljem čl. 326. st. 2. KZ/11 u vezi čl. 48. st. 2. KZ/11, okrivljenik osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, a temeljem čl. 57. KZ/11 izriče mu se djelomična uvjetna osuda na način da se od kazne zatvora na koju je osuđen izvršava 6 (šest) mjeseci, a dio kazne zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci neće se izvršiti, ako okrivljenik u vremenu provjeravanja od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo.
2. Na temelju čl. 54. KZ/11 u izrečenu neuvjetovanu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru 3. i 4. ožujka 2021.
3. Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08) u vezi čl. 145. st. 1. toč. 6. i 7. ZKP/08 okrivljeni D. K. dužan je podmiriti troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08, u paušalnoj svoti od 300,00 kn u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 u vezi čl. 145. st. 4. ZKP/08 okrivljeni D. K. dužan je naknaditi i nužne izdatke i nagradu braniteljice postavljene po službenoj dužnosti, sukladno isplaćenim sredstvima iz proračunskih sredstava suda, visina kojih će se odrediti posebnim rješenjem.
4. Protiv navedene presude pravovremeno je žalbu podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru, zbog bitne povrede odredba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 i zbog odluke o kazni, odnosno djelomičnoj uvjetnoj osudi iz čl. 471. st. 1. u vezi čl. 467. st. 4. ZKP/08, te je predložilo da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
4.1. Žali se i okrivljeni D. K. po braniteljici S. B., odvjetnici iz O., zbog odluke o kazni, te je predložio da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljeniku izrekne blaža kazna, tj. uvjetna osuda.
5. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je okrivljeni D. K. po braniteljici S. B., odvjetnici iz O., nalazeći da su navodi žalbe državnog odvjetnika neosnovani, te je predložio da se žalba kao takva odbije.
6. Prije sjednice vijeća u smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
7. Žalbe državnog odvjetnika i okrivljenika nisu osnovane.
8. Nije u pravu žalitelj, tj. državni odvjetnik kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, nalazeći da je navedena izreka nerazumljiva pa se presuda ne može ispitati.
8.1. Naime, žalitelj tvrdi da u izreci pobijane presude u dijelu u kojem se izriče kazna, konkretno kod uračunavanja vremena oduzimanja slobode okrivljeniku u izrečeni bezuvjetni dio kazne zatvora se navodi da vrijeme oduzimanja slobode uračunava u neuvjetovanu kaznu zatvora u trajanju 1 godine, dok iz prethodnog stavka proizlazi da neuvjetovani dio kazne zatvora iznosi 6 mjeseci, pa da to čini izreku nerazumljivom i nejasnom.
8.2. Iako je točno to što tvrdi državni odvjetnik, očito se radi o greški u pisanju jer naknadno iz samog prvog dijela izreke je jasno da je sud okrivljenika osudio na godinu dana zatvora, a nakon toga primjenom odredbi iz čl. 57. KZ/11 izrekao djelomičnu uvjetnu osudu na način da je kazna zatvora na koju je osuđen i koja će se izvršavati 6 mjeseci, a dio kazne zatvora u trajanju 6 mjeseci se neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja od 4 godine ne počini novo kazneno djelo. To je potpuno jasno. S tim u vezi prvostupanjski sud je jasno i detaljno obrazložio svoju odluku, a posebno navodeći to u obrazloženju pobijane odluke pod toč. 5.5. i 5.6. obrazloženja, tako da nije počinjena bitna povreda na koju ukazuje ovaj žalitelj.
9. Isto tako, nije u pravu državni odvjetnik kada tvrdi da je prvostupanjski sud, nakon što je okrivljenika proglasio krivim za terećeno mu kazneno djelo, istom izrekao preblagu kaznu, odnosno da je precijenio utvrđene olakotne okolnosti, a podcijenio utvrđene otegotne okolnosti.
9.1. S druge strane, također nije u pravu okrivljenik kada tvrdi da je prvostupanjski sud, nakon što ga je proglasio krivim, podcijenio utvrđene olakotne okolnosti, a precijenio otegotne te okrivljeniku izrekao prestrogu kaznu.
9.2. Naime, odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela.
9.3. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne koju će izreći prvostupanjski sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije ovdje inkriminiranog konkretnog ponašanja, te ukupnost njegovih obiteljskih i imovinskih prilika kao i ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju ovdje konkretnog kaznenog djela.
9.4. Prvostupanjski sud je prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne okrivljeniku kao olakotno cijenio da je oženjen, otac dvoje malodobne djece od 11 i 13 godina, da je sudionik Domovinskog rata, pohvaljivan, da je narušenog zdravstvenog stanja, da je potpuno okolnosno priznao počinjenje djela i izrazio kajanje i žaljenje zbog učinjenog, dok je otegotnim cijenjena da je dolazio u sukob sa zakonom i to pred sudom u Sloveniji zbog kaznenog djela u vezi carine.
9.5. Imajući u vidu naprijed navedeno, tj. utvrđene kako olakotne tako i otegotne okolnosti koje su utvrđene po prvostupanjskom sudu, ali i navode istaknute u žalbama državnog odvjetnika i okrivljenika, ovaj drugostupanjski sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti o kojima mora voditi računa prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne. Pri tome su pravilno cijenjene utvrđene olakotne okolnosti, te je pravilno uzeto u obzir da se u ovdje konkretnom slučaju svrha kažnjavanja može postići izricanjem djelomične uvjetne osude s prethodno utvrđenom kaznom zatvora u trajanju jedne godine, time da se 6 mjeseci izvršava, a 6 mjeseci se neće izvršiti ako okrivljenik u roku provjeravanja od 4 godine ne počini novo kazneno djelo. Pri tome također nije za zanemariti ni okolnost da sam državni odvjetnik tijekom postupka, tj. u završnom govoru ističe da bi bila primjerena djelomična uvjetna osuda, a to što se ne slaže sa visinom utvrđenih kazni je njegovo pravo. Sud mora voditi računa o naprijed navedenom i o svim okolnostima o kojima se treba voditi računa pri odmjeravanju kazne, pa uzimajući u obzir priznanje djela čime je i doprinjeo ubrzanju ovog postupka, te okolnosti da je teškog zdravstvenog stanja (dijagnosticirana mu je bronhopneumonija, ateroskleroza arterija udova s gangrenom, amputirana su mu dva prsta), pa sve to predstavlja posebno izražene olakotne okolnosti, kao i činjenicu da do sada nije osuđivan u H. ukazuje se da će upravo ovako izrečena kazna ostvariti svrhu kažnjavanja, kako u pogledu generalne tako i u pogledu specijalne prevencije.
9.6. Ovako izrečenom kaznom također je prvostupanjski sud pravilno ocijenio težinu počinjenog djela, kao i sve okolnosti o kojima mora voditi računa pri odmjeravanju kazne iz čl. 41. KZ/11 i čl. 47. KZ/11, te ovaj sud nalazi da će se istom dostatno djelovati na okrivljenika da ubuduće ne čini kaznena djela, kao i na sve ostale da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Upravo ovako odmjerenom kaznom ostvarit će se dostatna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela. Stoga bi se strožom kaznom, kako predlaže državni odvjetnik, pretjerano naglasila retributivna funkcija svrhe kažnjavanja, dok nije bilo mjesta ni izricanju blaže kazne kako smatra okrivljenik vodeći računa o težini djela, te o zaštićenom dobru u ovdje konkretnom slučaju.
10. Zbog navedenog valjalo je presuditi kao u izreci.
11. Ispitana je pobijana presuda, glede bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08, tj. postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 1., 5., 6., 9. do 11. ZKP/08, iz čl. 468. st. 2. ZKP/08 i je li rasprava protivno odredbama ovog zakona održana u odsutnosti okrivljenika i njegova branitelja, te je li na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon, pa kako niti jedna takva povreda nije utvrđena, a žalbe nisu osnovane, valjalo je temeljem čl. 482. ZKP/08 presuditi kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
U Zagrebu 23. kolovoza 2022.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Sonja Brešković Balent, v. r.
