Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: 7 Kž-741/2022-3

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Mirjane Rigljan i Lidije Vidjak kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog K. S. L., zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj KO-DO-2/2022 od 20. svibnja 2022., izjavljene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K- 2490/2021 od 25. travnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 23. kolovoza 2022.,

    r i j e š i o  j e

    Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred drugog suca pojedinca.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: K- 2490/2021 od 25. travnja 2022., na temelju čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08), okrivljeni K. S. L. oslobađa se od optužbe zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 4. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude.

    2. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    3. Protiv navedene presude pravovremeno je žalbu podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te je predložilo da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    5. Prije sjednice vijeća u smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

    6. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

    7. U pravu je žalitelj, tj. državni odvjetnik kada tvrdi da je prvostupanjski sud, nakon što je temeljem čl. 453. toč. 3. ZKP/08, okrivljenika oslobodio od optužbe za kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 4. KZ/11, počinjeno na način kako je to precizirano u izreci pobijane presude, za sada pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.

    7.1. Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju svoje presude u bitnome navodi da smatra da rezultat provedenog dokaznog postupka je da nije dokazano da bi okrivljenik počinio djelo za koje se tereti na način kako ga se tereti. Naime, sud tvrdi da, iako je okrivljenik uslijed ljutnje koja je kod njega tijekom predmetnog događaja očito bila prisutna i iako je nesporno da su narušeni odnosi sa oštećenicom i da je imao motiva počiniti kazneno djelo za koje ga se optužuje, sud ipak nalazi da nije dokazano počinjenje tog djela. Sud tvrdi da je iskaz oštećene A. L. nevjerodostojan i to iz razloga što je svjedokinja jednom iskazivala na jedan način, dok je drugi puta u bitnome drugačije iskazivala, zbog čega smatra da se na njenom iskazu ne može temeljiti osuđujuća odluka, a osim toga i oštećenica sama tvrdi da nema više motiva da se vodi postupak protiv okrivljenika.

    7.2. Ovaj drugostupanjski sud analizirao je kompletan dokazni postupak, te smatra da, barem za sada, nije pravilno utvrđeno da nema dokaza da bi okrivljenik počinio djelo za koje ga se tereti, odnosno da se na iskazu oštećenice i svjedoka S. P. ne može temeljiti osuđujuća presuda.

    7.3. Naime, kako to osnovno tvrdi žalitelj u žalbi, prvostupanjski sud je izgubio iz vida činjenicu da je oštećenica prvi iskaz dala i vrlo detaljno opisala događaj, da je taj iskaz bio malo više od mjesec dana od inkriminiranog događaja, da je jasno opisivala detalje tog događaja i to na Ž. sudu u prisutnosti okrivljenika i njegova branitelja, pa je taj iskaz svakako zakonit dokaz. Što se tiče iskaza na raspravi od 25. travnja 2022., dakle dvije i pol godine od događaja gdje ista tvrdi da se ne sjeća svih detalja i da s obzirom da je u međuvremenu s okrivljenikom postigla primjerenu razinu prihvatljivih odnosa zbog skrbi oko zajedničkog djeteta, kao i da okrivljenik takvo protupravno postupanje prema njoj više nije ponavljao i ona više nema interesa za kazneni progon, ne želi ugroziti normalizirani odnos s okrivljenikom, a zbog čega je 30. rujna prije početka rasprave iskazala da više nije zainteresirana za kazneni postupak, valja reći da takva okolnost ne znači da je ovdje sa potpunom sigurnošću utvrđeno da nije dokazano da bi okrivljenik počinio djelo za koje ga se tereti.

    7.4. Naime, prvostupanjski sud uzima iskaz oštećenice na način kako je to naprijed napisano, a iskaz svjedoka S. P. za kojeg tvrdi da na njemu ne može temeljiti odluku jer isti nije čuo što su između sebe govorili okrivljenik i oštećenica, ali je sam svjedok ispitan u prethodnom postupku naveo da mu je okrivljenik, kada ga je pokušao smiriti, stavio ruku na rame i zaprijetio riječima "ako me još jednom takneš razbit ću te", te je potvrdio da je zajedno s okrivljenikom i oštećenicom sišao iz zgrade kako bi reagirao ako dođe do eskalacije okrivljenikove agresije prema oštećenici, navevši da je izašavši iz zgrade sjeo u kafić pored parkirališta nekih 25 do 30 metara udaljen od mjesta gdje su se nakon što su izašli iz zgrade nalazili oštećenica i okrivljenik, a uslijed čega nije mogao čuti što govore. No, ukoliko sud smatra da takav iskaz svjedoka S. P. nije dostatan, tada je doista bilo potrebno ispitati i pokušati još utvrditi činjenično stanje, a između ostalog, na način da se ispitaju kao svjedoci M. P., I. K. i D. A. V., za koje je oštećena A. L. rekla da im se o inkriminiranom događaju i riječima koje joj je okrivljenik uputio povjerila, odnosno ispričala što se to dogodilo.

    8. S obzirom na naprijed navedeno, ukazuje se da je činjenično stanje, za sada nepotpuno utvrđeno, pa je valjalo prihvatiti žalbu državnog odvjetnika, ukinuti pobijanu presudu i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

    8.1. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će provesti dokaze koji su provedeni, po potrebi i nove, otkloniti propuste na koje mu je ukazano u ovoj ukidnoj odluci, te će temeljem utvrđenog činjeničnog stanja, savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza donijeti novu odluku koju će valjano i obrazložiti u smislu čl. 459. ZKP/08.

    9. Slijedom navedenog, a temeljem čl. 483. st. 1. ZKP/08 riješeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke i predmet je vraćen na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca.

    U Zagrebu 23. kolovoza 2022.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Sonja Brešković Balent, v. r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.