Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 13 Gž Ob-14/2022-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Marina Grbića, predsjednika vijeća, Katije Hrabrov, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Sanje Dujmović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. Š. iz Z., …, zastupane po punomoćniku V. V., odvjetniku u Z., …, protiv tuženika P. Š. iz Z., … , zastupan po punomoćniku mr. sc. Z. Z., odvjetniku u Z., radi utvrđenja i diobe bračne stečevine, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2220/09 od 27. lipnja 2013., u sjednici vijeća održanoj 23. kolovoza 2022.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2220/09 od 27. lipnja 2013. pod toč. 3. izreke u dijelu kojim je kao neosnovan odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice B. Š. da se utvrdi da su tužiteljica i tuženik P. Š. suvlasnici svaki u ½ dijela nekretnina, koja je izvanknjižno vlasništvo, i to stambene kuće – katnice u B., sagrađene na dijelovima parcela oznake čest. zem. … i čest. zem. …, k.o. B., neto građevinske površine … m2 i pomoćnog objekta izgrađenog na dijelovima parcela oznake čest. zem. … i čest. zem. …, k.o. B., neto građevinske površine … m2, te u dijelu pod toč. 4. izreke i u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II O troškovima u povodu izjavljenih pravnih lijekova odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

«1. Utvrđuje se da su tužiteljica B. Š. iz Z., …, i tuženik P. Š. iz Z., …, suvlasnici svaki u ½ dijela nekretnine, koja je izvanknjižno vlasništvo i to:

- stana u Z., …, koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na česte. zem. … k.o. Z., upisano u zk.ul. br. … k.o. Z., na III katu, stan br. …, koji se sastoji od dvije sobe – spavaće, dnevnog boravka, kuhinje s nusprostorijama, dvije loggije, s pripadajućom drvarnicom u podrumu i zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, ukupne površine … m2.

2. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva tužiteljice u dijelu gdje je ista tražila da sud utvrdi da je tuženik u odnosu na stan u Z. iz točke 1. izreke ove presude dužan priznati i izdati tužiteljici valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima, jer će u protivnom tu ispravu zamijeniti ova presuda.

3. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Utvrđuje se da su tužiteljica B. Š. iz Z., …, i tuženik P. Š. iz Z., …, suvlasnici svaki u ½ dijela nekretnina, koje su izvanknjižno vlasništvo i to:

- stambeno poslovne građevine u B. sagrađena na čest. zem. … k.o. Ž. (u osnivanju), prema staroj izmjeri odgovara dijelu čest. zem. … k.o. B. i dijelu čest. zem. … k.o. P., neto građevinske površine … m2,

- staklenika sagrađenog na čest. zem. … k.o. Ž. (u osnivanju) prema staroj izmjeri odgovara dijelu čest. zem. … k.o. B. i dijelu čest. zem. … k.o. P., neto građevinske površine … m2,

- stambene kuće – katnice u B. sagrađene na dijelovima parcela čest. zem. … i čest. zem. … k.o. B., neto građevinske površine … m2,

- pomoćnog objekta sagrađenog na dijelovima parcela čest. zem. … i čest. zem. … k.o. B., neto građevinske površine … m2, malog plastenika površine … m2 i velikog plastenika površine …m2, sagrađenih na dijelovima tih parcela,

- plastenika u B. sagrađenog na čest. zem. … k.o. B., površine … m2,

- zemljišta u B. čest. zem. … k.o. B., površine … m2,

što je tuženik dužan priznati i izdati tužiteljici valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima, jer će u protivnom tu ispravu zamijeniti ova presuda."

4. Nalaže se tužiteljici naknaditi parnični trošak tuženiku u iznosu od 18.250,00 kuna, sve u roku od 15 dana.»

2. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"1. Smatra se da je tužiteljica u ovoj pravnoj stvari povukla tužbu u odnosu na čest. zem. … i …, obje k.o. B.

2. Oslobađa se tužiteljica B. Š. plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari."

3. Protiv citirane presude u dijelu pod toč. 3. i 4. izreke žalbu je izjavila tužiteljica pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, presuda u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem. U žalbi ističe kako je pred sudom prvog stupnja počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, budući da prvostupanjski sud uopće nije utvrdio visinu suvlasničkih dijelova bračnih drugova u zajedničkoj imovini, a niti je odlučio o diobi, odnosno stjecanju vlasništva na pojedinim stvarima i stjecanju pojedinih prava i zajedničke imovine, sve to i unatoč činjenici da je tijekom postupka proveo očevid radi identifikacije nekretnine. Ističe kako je očevidom, kao i drugim dokazima dokazano da je stambena kuća – katnica u B., izgrađena na dijelovima čest. zem. … i čest. zem. …, obje k.o. B., bila izgrađena do 1990. na zemljištu koje je strankama dao za ½ dijela otac tuženika D. Š. za izgradnju stambenog objekta, dok je druga polovina bila u suvlasništvu tuženika i njegovog brata J. Dakle, građenjem na takvom zemljištu, uz suglasnost oca tuženika, kao suvlasnika za ½ dijela tog zemljišta i brata J., moglo se steći pravo vlasništva građenjem na predmetnom zemljištu na kojem je stambena kuća izgrađena. Pobija i odluku o parničnim troškovima kao neosnovanu.

4. Žalbu protiv citirane presude u dijelu pod toč. 1. izreke izjavio je tuženik pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se žalba uvaži, presuda u pobijanom dijelu preinači na način da se odbije u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice te tuženiku naknadi parnični trošak zajedno s troškom sastava žalbe, koji popisuje, podredno da se ista presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi ističe kako je tijekom postupka navodio da stan koji je predmetom toč. 1. presude nije otkupljen, što tužiteljica nije osporila, a niti je predložila bilo kakve dokaze iz kojih bi proizlazilo nešto drugo, pa je posve jasno da u tom smislu niti jedna od stranaka na tom stanu nije mogla steći vlasničko pravo. Navodi i kako je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, s obzirom da je prešao preko navedene tuženikove tvrdnje pa presuda u tom dijelu nema nikakvih razloga. Stan na kojem je postojalo stanarsko pravo i koji nije otkupljen vlasništvo je davatelja stanarskog prava, odnosno njegovog pravnog slijednika, što isključuje mogućnost da bude vlasništvo, odnosno bračna stečevina stranaka.

5. Na žalbe nije odgovoreno.

6. Odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika ovaj drugostupanjski sud je svojom odlukom donesenom pod poslovnim brojem Gž-2275/13 od 5. travnja 2016. preinačio djelomično presudu prvostupanjskog suda pod toč. 1. izreke i u tom dijelu odbio postavljeni tužbeni zahtjev (toč. I. izreke), zatim djelomično preinačio presudu suda prvog stupnja pod toč. 3. izreke na način da je udovoljio tužbenom zahtjevu tužiteljice na način kao pod toč. II. izreke, dok je pod toč. III. izreke u preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice pod toč. 3. izreke odbio kao neosnovan.

7. Odlučujući o reviziji tuženika koju je podnio protiv navedene odluke Županijskog suda u Zadru i to u dijelu pod toč. II. izreke kojim je utvrđeno da su tužiteljica i tuženik suvlasnici svaki u ½ dijela nekretnina, koje su izvanknjižno vlasništvo i to stambene kuće - katnice u B. sagrađene na dijelovima parcela čest. zem. … i čest. zem. …, obje k.o. B., neto građevinske površine … m2 i pomoćnog objekta sagrađenog na dijelovima parcela čest. zem. … i čest. zem. …, obje k.o. B., neto građevinske površine … m2, Vrhovni sud Republike Hrvatske svojom odlukom donesenom pod poslovnim brojem Rev-562/2017 od 22. ožujka 2022. ukinuo je presudu Županijskog suda u Zadru u tom dijelu i predmet vratio istom sudu na ponovno suđenje.

8. Žalba tužiteljice je osnovana.

9. Predmet spora u ovoj fazi postupka je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da su ona i tuženik suvlasnici svaki za ½ dijela nekretnina i to stambene kuće – katnice u B., izgrađene na dijelovima parcela oznake čest. zem. … i čest. zem. …, obje k.o. B., neto građevinske površine … m2 i pomoćnog objekta izgrađenog na dijelovima parcela oznake čest. zem. … i čest. zem. …, obje k.o. B., neto građevinske površine … m2, i to s osnova bračne stečevine.

10. Sud prvog stupnja je, na temelju izvedenih dokaza, utvrdio kako su na predmetnim nekretninama oznake čest. zem. … i …, obje k.o. B., kao suvlasnici u zemljišnim knjigama upisane osobe koje nisu stranke u predmetnom postupku, s tim da tužiteljica ni tuženik niti u katastarskom operatu nisu evidentirani kao posjednici navedenih nekretnina, a tužiteljica na kojoj je teret dokaza u konkretnom slučaju nije dokazala da bi sporne nekretnine predstavljale bračnu stečevinu. Smatra i kako se ne može cijeniti osnovanim tužbeni zahtjev na način kako je on koncipiran, i to stoga što tužiteljica u svojoj tužbi ne traži da je se utvrdi suvlasnicom i na zemljišnoknjižnim česticama na kojima su izgrađeni predmetni objekti, a sve imajući u vidu načelo jedinstva zemljišta i zgrada koje se nalaze na tom zemljištu, kako to definiraju čl. 9. i čl. 366. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15

- pročišćeni tekst - dalje ZVDSP).

11. Odredbom čl. 366. st. 1. ZVDSP propisano je kako od dana stupanja na snagu toga Zakona, u Republici Hrvatskoj vrijedi načelo pravne jedinstvenosti određeno člankom 9. toga Zakona, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.

12. Sukladno odredbi čl. 9. st. 1. ZVDSP pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo) koje je kao takvo jedna nekretnina.

13. Osim toga, valja reći i to da na temelju odredbe čl. 395. ZVDSP nakon stupanja na snagu tog Zakona odluke sudova bez obzira na kojem se propisu temeljile (bilo da je u primjeni bio Zakon o prometu zemljišta i zgrada, ili Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima) moraju uvažavati načelo jedinstva nekretnine i ne mogu glede pitanja prava vlasništva na nekretnini glasiti tako da odstupaju od tog načela.

14. Naime, novo uređenje stvarnopravnih odnosa na nekretninama nakon stupanja na snagu ZVDSP 1. siječnja 1997. godine temelji se na načelu pravnog jedinstva nekretnine, tako da ono što je sa zemljištem trajno spojeno, ne može odvojeno od zemljišta biti poseban objekt pravnih odnosa.

15. Pogrešno sud prvog stupnja, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, zaključuje kako tužiteljica nije dokazala da su stambena kuća – katnica i pomoćni objekt u B., izgrađeni na dijelovima parcela čest. zem. … i čest. zem. … k.o. B., stečeni za vrijeme trajanja braka stranaka, budući da tvrdnju tužiteljice kako su objekti izgrađeni početkom 90-ih godina (konkretno 1991.) za vrijeme trajanja braka stranaka, a što u svom iskazu potvrđuje svjedokinja M. K. kada navodi da je to bilo prije Domovinskog rata, tuženik u postupku s uspjehom nije osporio.

15.1. U vrijeme gradnje spornih objekata na snazi je bio Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 11/78, 59/90 i 45/98 - dalje ZBPO) prema kojem je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina (čl. 271.), a kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine (čl. 281.).

16. U predmetnom postupku tužiteljica traži utvrđenje prava suvlasništva samo na stambenoj kući i pomoćnom objektu, bez da istovremeno traži i pravo suvlasništva na odgovarajućem dijelu čitave nekretnine.

17. U konkretnom slučaju predmetne nekretnine čine samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, međutim, pred sudom prvog stupnja ostalo je sporno kako pitanje doprinosa stranaka u gradnji spornih objekata, tako i pitanje vlasništva zemljišta na kojima su objekti izgrađeni, a s obzirom da tužiteljica u svom iskazu jasno ističe kako je zemljište na kojem su izgrađeni sporni objekti bili vlasništvo tuženikova oca, koji je dao suglasnost za građenje, što proizlazi i iz sadržaja iskaza svjedokinja M. K. i A. B., sestara tuženika, dok iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je otac tuženika samo jedan od više upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika čest. zem. … i čest. zem. …, a koje činjenice nisu raspravljene u prvostupanjskom postupku.

18. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem čl. 370. ZPP, ukinuti presudu suda prvog stupnja pod toč. 3. izreke koji se odnosi na stambenu kuću – katnicu i poslovni objekt u B., sagrađenima na dijelovima parcela oznake čest. zem. … i čest. zem. …, k.o. B., te pod toč. 4. izreke i predmet u tom dijelu vratiti istom sudu na ponovno suđenje.

19. U nastavku postupka prvostupanjski će sud pozvati tužiteljicu na izjašnjenje u svezi sadržaja tužbenog zahtjeva i njegove određenosti, te utvrditi odlučne činjenice nužne za utvrđenje prava vlasništva čest. zem. … i čest. zem. …, k.o. B., na kojima su objekti izgrađeni, kao i doprinosa stranaka u izgradnji istih, te vodeći računa o načelu jedinstvenosti nekretnine donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu tužiteljice, kao i troškovima cijelog postupka.

20. Odluka o troškovima postupka u povodu izjavljenih pravnih lijekova temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zadar, 23. kolovoza 2022.

Predsjednik vijeća

Marin Grbić, v.r.