Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj:10 Gž R-74/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Dijani Hofer kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice N. Z. (OIB:…) iz P., zastupane po punomoćnici I. K. R., odvjetnici iz V., protiv tuženika H. z. m. o. (OIB:...), Z., Područnog ureda u Č., radi isplate plaće, povodom žalbe tuženika izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu broj Pr-1145/21-19 od 14. srpnja 2022., dana 23. kolovoza 2022.,
r i j e š i o j e
Žalba tuženika odbija se kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Čakovcu broj Pr-1145/21-19 od 14. srpnja 2022.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prigovor tuženika i potvrđeno rješenje o plaćanju pristojbe broj Pr-1145/21-17 od 11. srpnja 2022. kojim je tuženik obvezan na platež sudske pristojbe na tužbu, na odgovor na tužbu, prvostupanjsku presudu i žalbu protiv prvostupanjske presude u sveukupnom iznosu od 450,00 kn.
1.1. Obrazlažući opisano stajalište, prvostupanjski sud, polazeći od odredbe čl. 13. stav. 1. i 2. Zakona o sudskim pristojbama (dalje: ZSP – „Narodne novine“ broj NN 118/18) kojom je propisano da kada stranka oslobođena od plaćanja pristojbi uspije u postupku, pristojbe koje bi trebala platiti da nije bila oslobođena plaća stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi i to u omjeru u kojem je oslobođena stranka uspjela u postupku, pri čemu takva obveza plaćanja pristojbe nastaje nakon pravomoćnog završetka postupka, od odredbe čl. 11.ZSP prema kojoj su – između ostalih - od plaćanja pristojbi oslobođeni radnici u sporovima i drugim postupcima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz radnog odnosa, pa kako je tužiteljica u predmetnom sporu bila oslobođena pristojbene obveze i obzirom je uspjela u cijelosti sa postavljenim tužbenim zahtjevom to zaključuje da pristojbena obveza plaćanja sudske pristojbe na tužbu i presudu u smislu prethodno iznesenog tereti tuženika, dok njegova obveza plaćanja sudske pristojbe na odgovor na tužbu i žalbu protiv prvostupanjske presude izvire iz odredbe čl.3. ZSP kojom je određeno da je pristojbe propisane zakonom dužna platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem interesu poduzimaju radnje propisane zakonom, a predmetne je radnje poduzeo tuženik.
1.2. Tezu tuženika – da je sukladno odredbi čl.11. stav.1.toč.2. ZSP oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi jer je tijelo koja obavlja javne ovlasti, u obavljanju tih ovlasti – prvostupanjski sud je otklonio kao neutemeljenu ističući da je tuženik doduše tijelo koje obavlja javnu ovlast, ali sama ta činjenica nije dovoljna za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi u smislu citirane odredbe članka 11. stavak 1. točka 2. ZSP-a jer da bi osoba ili tijelo koje obavlja javnu ovlast bila oslobođena od plaćanja pristojbi potrebno je da su kumulativno ispunjene obje citiranom zakonskom odredbom propisane pretpostavke, dakle potrebno je i da se radi o slučaju obavljanja javnih ovlasti, odnosno o postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti, a čemu u konkretnom slučaju nije udovoljeno obzirom da se radi o radnom sporu kojeg je pokrenuo radnik radi isplate dijela plaće proizašlog iz kolektivnog pregovaranja.
2. Iznesena činjenična utvrđenja kao i na njima zasnovano materijalno-pravno stajalište prvostupanjskog suda u cijelosti pravilnim i rezultatom zakonite ocjene utvrđenih činjenica u smislu odredbe čl.8. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP
– NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-odluka US RH; 84/08, 96/08- odluka US RH, 123/08-ispravak, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19) prihvaća i ovaj sud te ista nisu dovedena u sumnju žalbenim navodima žalitelja.
3. Naime, pravodobnom žalbom tuženik pobija opisano rješenje bez navođenja zakonskih žalbenih razloga no s prijedlogom ovom sudu da pobijano rješenje preinači ili ukine. Žalba je iscrpljena u ponavljanju stajališta da je tuženik kao tijelo koja obavlja javnu vlast u obavljanju takvih javnih ovlasti, oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi sukladno ranije citiranoj odredbi čl.11.stav.1.toč.2. ZSP.
3.1. Žalba tuženika nije osnovana.
4. Naime, imajući u vidu jasnu i nedvosmislenu odredbu čl. 11.stav.1.toč.2. ZSP koja propisuje da su od plaćanja pristojbi oslobođene osobe i tijela koja obavljaju javne
imajući u vidu da je
ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti,
predmetni radni spor pokrenut od strane zaposlenice tuženika radi isplate joj plaće u opsegu postignutom kolektivnim pregovaranjem, to su navodi i stajalište tuženika evidentno potpuno neutemeljeni i protivni sadržaju odredbe ZSP na koju se sam poziva.
5. Obzirom na izneseno, valjalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje sukladno odredbi čl.380.toč.2. ZPP-u.
U Varaždinu, 23. kolovoza 2022.
Sutkinja
Dijana Hofer, v.r.
