Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 25 Gž Ob-753/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Burcar kao predsjednika vijeća, Ksenije Jakovčević kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Jadranke Matić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. A.1 iz O., OIB: …, koju zastupa punomoćnica Š. L., odvjetnica u R., protiv tuženika M. A.2 iz V., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica M. A. , odvjetnica u R., radi bračne stečevine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P Ob-13/2019-41 od 17. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 23. kolovoza 2022.,
r i j e š I o j e
I Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P Ob-13/2019-41 od 17. veljače 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II O troškovima u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužiteljici isplati 7.184,44 kn sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose pobliže navedenie u izreci od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate (stavak I izreke) te nadoknaditi parnični trošak tužiteljici u iznosu od 9.271,88 kn (stavak II izreke).
2. Presudu pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže žalbu usvojiti uz naknadu troška žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu polovice novčanih sredstava od 14.368,44 kn. koje je, nakon što je u siječnju 2014. prestala bračna zajednica parničnih stranaka do travnja 2015., samostalno otplatila E. b. d.d. na osnovu Ugovora o kreditu od 9. rujna 2008., dakle za isplatu 7.184,44 kn sa zakonskom zateznom kamatom na pojedine iznose kako je to pobliže navedeno u izreci pod
Također, predmet spora je i
stavkom I od dana izvršenog plaćanja pa do isplate.
procesnopravni prigovor prijeboja tuženika kojim traži da se tražbina tužiteljice prebije sa tražbinom koju on ima prema tužiteljici u iznosu od 8.910,00 kn.
5. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji na slijedećim činjeničnim utvrđenjima;
- da su stranke sklopile brak …,
- da je brak stranaka razveden presudom Općinskog suda u Opatiji posl. broja P-105/2014-17 od 24. veljače 2015., a koja je postala pravomoćna 17. travnja 2015.,
- da su stranke tijekom bračne zajednice stekle nekretninu upisanu u zk. ul. … k.o V., koja se u suvlasništvu stranaka svakog u ½ dijela,
- da je tijekom bračne zajednice tužiteljica podignula kredit kod E. b. d.d. dana … u iznosu od 5.140,00 EUR u protuvrijednosti u kn, koja sredstva su u cijelosti uložena u nadogradnju nekretnine u suvlasništvu stranaka u jednakim dijelovima.
- da su stranke kredit zajednički otplaćivale sve do prestanka bračne zajednice u siječnju 2014.
- da je tužiteljica nakon prestanka bračne zajednice nastavila samostalno otplaćivati rate kredita.
- da iz pregleda izvršenih uplata od strane tužiteljice nakon prestanka bračne zajednice proizlazi da je uplatila ukupan iznos od 14.368,44 kn.
6. Temeljem tako utvrđenih relevantnih činjenica, prvostupanjski je sud polazeći od odredbe članka 250. Obiteljskog zakona iz 2003. ("Narodne novine", broj 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11., 61/11. i 25/13.- dalje ObZ) koji se primjenjuje u predmetnoj pravnoj stvari obzirom na vrijeme nastanka obveze stranaka, kojom je propisano da se na bračnu stečevinu primjenjuju odredbe stvarnog i obveznog prava, zaključio da stranke osim prava na imovini stečenoj za vrijeme trajanja bračne zajednice odgovaraju i za dugove proizašle iz njihove bračne zajednice, pa tako i za dug po kreditu, koji je nesporno nakon prestanka bračne zajednice u cijelosti otplatila tužiteljica, a to tim više što je taj dug nastao u svrhu nadogradnje nekretnine koje stranke suvlasnici u jednakim dijelovima, te prihvaća u cijelosti postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice.
7. Istaknuti prigovor prijeboja prvostupanjski je sud u obrazloženju pobijane presude ocijenio kao neosnovan jer je zaključio da tuženik nije dokazao propisane pretpostavke za prijeboj.
8. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama izjavljene žalbe, te pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i određene bitne povrede odredaba parničnog postupka temeljem članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i
.
70/19 - dalje ZPP)
9. Naime, uvidom u spis, utvrđeno je da je tuženik podneskom od 6. ožujka 2019., za slučaj da sud usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice, izjavio prigovor radi prijeboja, te je određeno naveo visinu svoje tražbine prema tužiteljici (8.910,00 kn), kao i pravnu osnovu (predaju novčanog iznosa od 5.910,00 kn u prosincu 2013. radi podmirenje režijskih troškova stanovanja i to telefonskog priključka, električne energije i vode, koje tužiteljica nije podmirila već je taj iznos zadržala za sebe, zbog čega su mu navedeni priključci isključeni i skinut mu je vodomjer, a osim toga, zbog isključenja električne energije propalo mu je 200 kg mesa koje se nalazilo u zamrzivaču, čime mu je uzrokovana šteta od 3.000,00 kn.
10. Prigovor radi prebijanja (compensatio per iudicem) je procesnopravni institut. U postupku mora biti istaknut jasno (da nema dvojbe da je istaknut), pravovremeno (članak 288.a stavak 6. ZPP-a) uz jasno određenu osnovu i visinu potraživanja tuženika prema tužitelju. Kod procesnog prigovora radi prebijanja tuženik ne osporava potraživanje tužitelja, već prema tužitelju ističe postojanje svog kompenzibilog, ali još nekompenziranog zahtjeva, pa zahtijeva da sud svojom presudom izvrši uzajamno prebijanje ovih zahtjeva, te nakon toga odluči o osnovanosti tužbenog zahtjeva.
11. Dakle, u slučaju izjavljivanja procesnopravnog prigovora prijeboja, uzajamne tražbine ne prestaju već one egzistiraju sve do pravomoćnosti odluke suda o postojanju ili nepostojanju potraživanja stranaka odnosno odluke suda kojom se tražbine prebijaju, u kojem slučaju, odluka suda ima konstitutivan karakter (odredba članka 333. stavak 3. ZPP-a). Iz tog razloga, odluka o postojanju ili nepostojanju tražbine tuženika istaknute radi prijeboja, čini sastavni dio izreke presude, temeljem odredbe članka 338. stavak 3. ZPP-a.
12. Kako prvostupanjski sud pobijanom presudom nije odlučio u smislu citirane odredbe i izrekom presude odlučio o postojanju potraživanja tužiteljice, ali i o postojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja, te eventualno, ovisno o
to je predmet potrebno
osnovanosti istih, konstitutivnom odlukom izvršio prebijanje,
vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će sud ocjenom dostavljenih i provedenih dokaza i uz jasne i valjane razloge izrekom presude odlučiti na način kako je to određeno odredbom članka 338. stavka 3. ZPP-a.
13. Već zbog navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja, temeljem odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a., u vezi s člankom 354. stavak 1. ZPP-a.
14. S tim u svezi valjalo je ukinuti I odluku o troškovima prvostupanjskog postupka dok će se o troškovima u povodu žalbe odlučiti konačnom odlukom.
U Zagrebu 23. kolovoza 2022.
Predsjednik vijeća:
Dubravka Burcar, v.r.