REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Pakracu

Trg Pape Ivana Pavla II br. 1.

34550 Pakrac

Posl. br.: REF 35 Ovr-1077/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, po sucu Dobrili Krajnović, na prijedlog više sudske savjetnice Lidije Karolj, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja E. M. d.o.o., H. 82, Z., OIB: …, protiv ovršenika Ž. J., K., M. G. 28, OIB: …, zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda M. K., Ž. R. i S. K. M., odvjetnicima iz K., radi ovrhe, 22. kolovoza 2022.,

r i j e š i o  j e

I Odbacuje se žalba ovršenika od 25. travnja 2022., kao nedopuštena.

II Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik po punomoćnicima je podnio žalbu od 25. travnja 2022. godine u kojoj navodi kako je primio putem sustava e-građani obavijest o ustegama iz mirovinskih primanja od HZMO-a te je temeljem te obavijesti utvrdio da mu je od mirovine za mjesec ožujak 2022. godine (u obavijesti se navodi 03/2022) ustegnut dio mirovine u iznosu od 516,39 kn. Ovršenik ovu žalbu podnosi u smislu sada važećeg čl. 53. Ovršnog zakona. Putem punomoćnika je zatražio od HZMO-a Područnog ureda u Koprivnici dopisom od dana 7. travnja 2022. godine podatke i svu dokumentaciju temeljem koje se provodi ovrha na njegovoj mirovini, te je dana 20. travnja 2022. godine putem punomoćnika primio dopis HZMO-a Područnog ureda u Koprivnici te preslike isprava i dokumentacije temeljem koje se provodi ovrha, odnosno presliku dopisa E. M. d.o.o. od 24. veljače 2022. godine upućenu HZMO-u U Zagrebu, Tvrtkova 5, presliku dopisa E. M. d.o.o. o stanju dugovanja od 24. veljače 2022. godine, presliku obavijesti o prijenosu potraživanja od 24. veljače 2022. godine, presliku dopisa HZMO-a Područne službe u Zagrebu HZMO-u Područnoj službi u Koprivnici od dana 28. veljače 2022. godine te presliku Suglasnosti o zapljeni dijela primanja broja ovjere potpisa Javnog bilježnika S. Š. iz Z. O.-4132/02 od 4. studenog 2002. godine. Protiv gore navedenog rješenja o ovrsi, ovršenik po pun. podnosi žalbu, a u smislu čl. 53. i sukladno čl. 50. Ovršnog zakona. Ovršenik podnosi žalbu iz razloga: navedenog u čl. 50.st.1. točka 7. Ovršnog zakona, odnosno iz razloga što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave - Suglasnosti o zapljeni dijela primanja OV-4132/02 od 4. studenog 2002. godine, odnosno nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, te iz razloga navedenog u čl.50.st.1. točka 11. Ovršnog zakona odnosno iz razloga jer je nastupila zastara tražbine. Ovdje ovrhovoditelj E. M. d.o.o. nije ovlašten tražiti ovrhu temeljem ovršne isprave – prethodno navedene Suglasnosti o zapljeni dijela primanja, obzirom da iz pismena koje su dostavljeni HZMO-u ne proizlazi da se radi o prijenosu potraživanja upravo temeljem Suglasnosti o zapljeni dijela primanja OV-4132/02 od 4. studenog 2002. godine, niti je HZMO-u dostavljen bilo kakav Ugovor o cesiji ili bilo kakav drugi ugovor iz kojeg bi proizlazilo nešto takvo. Također, iz obavijesti o prijenosu potraživanja s datumom 24. veljače 2022. godine proizlazi da je ta obavijest adresirana na osobu Ž. J., F. G. 1, 48260 K.. Ž. J. nikada nije živio na toj adresi, tako da istu sigurno neće primiti, ako je ista i poslana. Međutim, i sva ostala pismena – dopis i potvrda E. M. d.o.o. su s istim datumom 24. veljače 2022. godine tako da je za pretpostaviti da takav dopis nije niti poslan ovdje ovršeniku, već da je samo poslan zajedno s ostalim pismenima HZMO-u u Zagrebu. Nadalje, Suglasnost o zapljeni dijela primanja OV-4132/02 od 4. studenog 2002., a koja suglasnost ima svojstvo ovršne isprave sukladno sada važećem čl. 202.st.5. Ovršnog zakona, odnosno pravni učinak rješenja o ovrsi u 2002. godini tada važećeg čl. 178.st.1. Ovršnog zakona, nikada nije dostavljana bilo kojem poslodavcu ovdje ovršenika Ž. J.. Stoga ovršenik po pun. ukazuje da je nastupila i zastara, odnosno ističe i ovaj prigovor zastare. Naime, prema članku 233.st.1. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO-a) sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare, dok je člankom 233.st.2. ZOO-a dalje propisano: „Međutim, sve povremene tražbine koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina. „Nadalje, člankom 226.st.1. ZOO-a propisano je da tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja. Slijedom navedenog, kako protiv ovdje ovršenika nije nikada provođena bilo kakva ovrha temeljem ove Suglasnosti o zapljeni dijela primanja OV-4132/02 od 4. studenog 2002. godine, to je nastupila i zastara, a sukladno prethodno citiranim odredbama ZOO-a Slijedom svega navedenog, ovršenik po pun. podnosi ovu žalbu i predlaže da sud, sukladno čl. 52.st.4. Ovršnog zakona, prihvati žalbu ovršenika, ukine provedene radnje i obustavi ovrhu, podredno da postupi sukladno čl. 52. i 55. Ovršnog zakona. Ujedno, ovršenik po pun., sukladno čl. 284.st.5. Ovršnog zakona i čl.65. Ovršnog zakona podnosi prijedlog za odgodom ovrhe. Ovršenik je osoba s jedinim prihodom te mirovine od kojeg iznosa mirovine se ovršeniku ustegnuo po ovoj ovrsi kod HZMO-a iznos od 516,39 kn za mjesec ožujak 2022. godine, a tako će biti i za svaki slijedeći mjesec. Ovršenik Ž. J. ne može dodatno zarađivati zbog svojeg zdravstvenog stanja i godina – 72 (rođen je 24.4.1950. g.) Stoga se predlaže sudu odgoditi provedbu ovrhe do pravomoćnosti odluke po ovoj žalbi, odnosno do pravomoćnog okončanja parnice o nedopuštenosti ovrhe i o istome obavijestiti HZMO Područni ured Koprivnica, Ul. hrvatske državnosti 3, Koprivnica.

2. U podnesku od 12. svibnja 2022. ovrhovoditelj E. M. d.o.o., H. 82, Z., OIB: … navodi kako ovršenik u svojem prijedlogu ističe žalbeni razlog predviđen odredbom članka 50. stavka 1. točka 11. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; u daljnjem tekstu: OZ). Ovrhovoditelj prije svega ističe da se u konkretnom slučaju radi o postupku zapljene po pristanku dužnika pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje na temelju suglasnosti za zapljenu primanja, a koji postupak je reguliran odredbom članaka 202. OZ-a. Stoga ovrhovoditelj upućuje na odredbu članka 202. stavka 12. OZ-a koja propisuje: „(12) Prvobitni ovrhovoditelj, odnosno novi ovršenik ovlašten je pred nadležnim sudom tražiti donošenje rješenja kojim se nalaže poslodavcu da odgodi isplatu plaće odnosno rješenje kojim će se nastavak pljenidbe i prijenosa plaće proglasiti nedopuštenim, u kojem slučaju se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 210. ovoga Zakona.“ Prethodno navedenom odredbom predviđena su sredstva sudske zaštite u postupku zapljene po pristanku dužnika, pri čemu je utvrđenje nedopuštenosti zapljene moguće isključivo u slučaju promjene ovrhovoditelja, kada zaštitu može zatražiti samo prvobitni ovrhovoditelj, odnosno u slučaju promjene ovršenika, kada to može učiniti samo novi ovršenik. S obzirom na navedeno, u konkretnom slučaju ovršenik nije ovlašten na podnošenje prijedloga za utvrđenje nedopuštenosti zapljene plaće na temelju izjave o suglasnosti, jer u odnosnom predmetu nije došlo do promjene ovršenika. Isto potvrđuje i brojna sudska praksa u odlukama županijskih sudova. Podredno, a u odnosu na prigovor zastare (žalbeni razlog predviđen odredbom članka 50. stavka. 1. točke 11. OZ-a), ovrhovoditelj ističe da je isti neosnovan. Nadalje, a s obzirom da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe predviđeni odredbom članka 65. OZ-a, ovršenikov prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava je neosnovan i bespredmetan. Slijedom svega navedenog, ovrhovoditelj predlaže Naslovnom sudu odbaciti žalbu i prijedlog za odgodu ovrhe kao nedopuštene.

3. Ovršenik po punomoćnicima u podnesku od 31. svibnja 2022. navodi kako je točno da je ovršenik u svojoj žalbi i prijedlogu za odgodom ovrhe predanog sudu e- komunikacijom dana 25. travnja 2022. godine istaknuo i žalbeni razlog iz čl. 50.st.1.t.11. OZ-a, ali ukazuje da je istaknuo i žalbeni razlog iz čl. 50.st.1.t.7. OZ-a, a kako je to obrazložio u toj žalbi. Neosnovani su navodi ovrhovoditelja gdje upućuje na odredbu čl. 202. st.12. OZ-a. U ovom predmetu ne primjenjuje se ova odredba Ovršnog zakona, jer niti je E. M. d.o.o. prvobitni ovrhovoditelj, niti je Ž. J. novi ovršenik. Isto tako, ovršenik ovdje nije podnosio prijedlog za utvrđenje nedopuštenosti zapljene plaće na temelju izjave o suglasnosti, tako da su ovi navodi ovrhovoditelja iz podneska neosnovani. Neosnovano je i pozivanje ovrhovoditelja na odluke – rješenja Županijskih sudova koja dostavlja kao prilog svom podnesku od 12. svibnja 2022. godine obzirom da se u ovom predmetu ne primjenjuje odredba čl. 202. OZ-a niti je u ovom predmetu ovršenik podnio prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate, a u smislu čl. 202.st.12. OZ-a. Isto tako, neosnovan je i prijedlog ovdje ovrhovoditelja iz ovog podneska da sud odbaci žalbu ovršenika i prijedlog za odgodu ovrhe kao nedopuštene, obzirom da je ovdje ovršenik podnio žalbu u smislu čl. 53. i sukladno čl. 50. Ovršnog zakona, a iz žalbenih razloga kako je to navedeno u samoj žalbi. Člankom 52. Ovršnog zakona propisano je (1) Ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba izjavljena, sud će obustaviti ovrhu. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. Na pokretanje i vođenje parnice iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju pravila o parnici na koju se ovršenik upućuje u povodu žalbe nakon proteka roka. Okolnost da je ovršenik upućen na parnicu iz stavka 3. ovoga članka ili da ju je pokrenuo ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Ako je žalba izjavljena i zbog kojeg od razloga iz članka 50. stavka 1. točaka 1. do 6. i točke 8. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja, ako smatra da žalba zbog njih nije osnovana, uputit će bez odgode presliku spisa sudu drugoga stupnja radi odlučivanja o žalbi u povodu tih razloga. U slučaju iz stavka 4. ovoga članka ovrhovoditelj koji smatra da je ovlašten na temelju određene ovršne isprave predložiti ovrhu, može tužbom zatražiti da se to utvrdi u posebnoj parnici.“ U ovom predmetu, ovršenik je izjavio žalbu iz razloga navedenih u čl. 50.st.1.t.7. i t.11. OZ-a, te je sud dostavio ovu žalbu na očitovanje ovrhovoditelju sukladno čl.52.st.1. OZ-a. Obzirom da je ovrhovoditelj u svom podnesku u točki III. podneska naveo da je neosnovan prigovor zastare (žalbeni razlog predviđen odredbom članka 50.stavka1.točke 11. OZ-a), dakle osporio ga, dok se u odnosu na žalbeni razlog iz čl.50.st.1.t.7. OZ-a nije očitovao, to sud može postupiti ili sukladno čl.52.st.3. ili čl. 52.st.4. Ovršnog zakona. Slijedom svega navedenog, ovršenik po pun. i nadalje predlaže da sud, sukladno čl. 52.st.4. Ovršnog zakona, prihvati žalbu ovršenika, ukine provedene radnje i obustavi ovrhu, podredno da donese zaključak, odnosno postupi sukladno čl.52.st.3. u vezi čl. 55. Ovršnog zakona te usvoji prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe.

4. Žalba je nedopuštena.

5. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe je neosnovan.

6. Sud je izvršio uvid u obavijest HZMO o ustegama na mirovini ovršenika, dopise HZMO, dopise ovrhovoditelja, Suglasnost o zapljeni dijela primanja, dopis pun. ovršenika, sve priloženo uz žalbu ovršenika, te je utvrđeno da je ovrhovoditelj pokrenuo ovrhu na mirovini ovršenika odnosno ovrha se provodi na mirovini ovršenika na temelju Suglasnosti o zapljeni dijela primanja ovjerene kod Javnog bilježnika S. Š. iz Z., pod posl.brojem OV-4132/02 od 4. studenog 2002., koju je dao kao jamac N. banci d.d. Z., kasnije OTP banka d.d. a koja suglasnost ima svojstvo ovršne isprave shodno odredbi čl. 202.st.5. OZ. Ovrhovoditelj je pokrenuo ovrhu kao novi vjerovnik temeljem Ugovora o cesiji zaključenog sa OTP bankom.

7. Ovrhovoditelj navodi da ovršenik nije ovlašten na podnošenje prijedloga za utvrđenje nedopuštenosti zapljene plaće na temelju izjave o suglasnosti, jer u odnosnom predmetu nije došlo do promjene ovršenika kako bi se postupalo temeljem čl.202. st.11. i 12. OZ, no ovršenik je izjavio žalbu iz razloga navedenih u čl. 50.st.1.t.7. i t.11. OZ, a nije podnio prijedlog za utvrđenje nedopuštenosti zapljene plaće na temelju izjave o suglasnosti.

8. Odredbom čl. 202. st.1. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 dalje u tekstu: OZ) propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke, st.2.istog članka isprava iz stavka 1. ovoga članka izdaje se u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz članka 77. stavka 1. ovoga Zakona, a poslodavac ovršenika na temelju te isprave dužan je zaplijenjeni dio plaće isplatiti, odnosno isplaćivati ovrhovoditelju po isteku roka od šezdeset dana od dana njezina primitka; st.3. istog članka ispravu iz stavka 1. ovoga članka s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, putem davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika, st.5. istog članka isprava iz stavka 1. ovoga članka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe

.

9. Dakle, odredbama OZ nije propisan postupak pravne zaštite ovršenika u slučaju pokretanja ovrhe kod poslodavca temeljem izjave o suglasnosti o zapljeni primanja iz čl. 202. OZ, t e po mišljenju ovog suda, ovršenik nije ovlašten u ovrsi pokrenutoj temeljem izjave o suglasnosti o zapljeni primanja na podnošenje pravnog lijeka u smislu odredbe čl.50.st.1. OZ, no sudsku zaštitu može ostvariti u posebnom parničnom postupku tužbom na utvrđenje kako bi se utvrdilo nepostojanje kakva prava ovrhovoditelja. (pravno stajalište izraženo i kroz odluku Županijskog suda u Zadru posl.broj Gž Ovr-159/2022-2 od 08. travnja 2022.)

10. Slijedom navedenog, žalba ovršenika je odbačena kao nedopuštena odnosno odlučeno je kao u točki I. izeke.

11. Odredbom čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 dalje u tekstu: OZ) propisano je da sud može na prijedlog ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz kumulativno ispunjenje jednog od dodatnih uvjeta navedenih u točkama 1. do 10. navedenog stavka.

12. Dakle, kako bi se ostvarili uvjeti za odgodu ovrhe potrebno je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, uz ispunjenje jednog od dodatnih uvjeta, jednog od navedenih u točki 1. do 10. navedenog stavka.

13. Po ocjeni suda ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Vjerojatnost nastanka teško nadoknadive štete podrazumijeva i da nakon provedbe ovrhe i to ukoliko se poslije utvrdi da za provedbu ovrhe nije bilo osnove, ne postoji mogućnost za obeštećenje ovršenika. Kako ovršenik nije učinio vjerojatnim da takve mogućnosti obeštećenja ne bi bilo ili da bi ono bilo iznimno otežano, nije učinio vjerojatnim niti samu činjenicu trpljenja štete uslijed provedbe ovrhe.

14. Budući nije udovoljeno propisanoj pretpostavci za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika iz čl. 65. st.1. OZ, a niti je ispunjen jedan od dodatnih uvjeta, navedenih u točki 1. do 10. navedenog stavka, u smislu dopuštenog izjavljivanja žalbe ili eventualnog podnošenja tužbe, riješeno je kao u točki II. izreke.

U Pakracu, 22. kolovoza 2022.

S U D A C:

DOBRILA KRAJNOVIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu u Bjelovaru. Žalba se podnosi putem ovog suda u 2 primjerka, u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DNA:

1. E. M. d.o.o.

Z., H. 82

2. Odvjetnik Ž. R.

K., Z. 18