Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 71 Gž-1967/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Feuš, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljice J. R. iz O. G., OIB: …, koju zastupa punomoćnica I. Ć. A., odvjetnica u S., protiv protustranke Općine O., O. G., OIB: …, koju zastupa punomoćnik T. B., odvjetnik u Z., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj R1-592/15 od 29. ožujka 2022., dana 22. kolovoza 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagateljice i ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj R1-592/15 od 29. ožujka 2022. u dijelu pod točkom I. izreke i u dijelu pod točkom II. izreke kojim je naloženo predlagateljici da naknadi protustranci prouzročeni trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 13.125,00 kn te se predmet u tim dijelovima vraća sudu prvoga stupnja na ponovan postupak.

II. Odluka o trošku žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke prijedlog je odbačen te je naloženo predlagateljici da naknadi protustranci prouzročeni trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 13.125,00 kn, dok je za više zatraženi trošak za iznos od 1.250,00 kn zahtjev protustranke za naknadu troška u tom dijelu odbijen (točka II. izreke).

2. Navedeno rješenje u dijelu pod točkom I. izreke i u dijelu pod točkom II. izeke kojim je naloženo predlagateljici da naknadi protustranci prouzročeni trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 13.125,00 kn, pravodobno izjavljenim žalbama, pobija predlagateljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnoga prava. Predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu i pobijao rješenje preinači na način da protustranku obveže na snašanje cjelokupnog troška predlagateljici, a podredno da pobijano rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. Potražuje trošak žalbe.

2.1. U žalbi izjavljenoj po punomoćniku predlagateljica navodi da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da uređenje međe nije u sudskoj nadležnosti, jer da isto nema uporišta niti u jednoj zakonskoj odredbi, a pravno stajalište da postupak uređenja međe nije u nadležnosti upravnog tijela izraženo je i u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Us-7504/11 od 23. svibnja 2013. Upućuje na odluke Županijskog suda u Splitu Gž-3691/16 od 5. prosinca 2016. i Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-2287/17 od 8. studenog 2011. kojima su izražena stajališta da je uređenje međe postupak koji se rješava u sudskoj nadležnosti. Ujedno ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje sadržajno ukazuje da se u konkretnom slučaju uređenjem međe ne zadire u stvarna prava na javnom dobru, slijedom čega smatra da je prvostupanjski sud i materijalno pravo pogrešno primijenio.

2.2. Predlagateljica u žalbi od 15. travnja 2022. navodi da rješenje pobija zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnoga prava i odluke o troškovima izvanparničnog postupka. Ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19- dalje u tekstu: ZPP). Ujedno ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje jer se u konkretnom slučaju uređenjem međe ne zadire u stvarna prava na javnom dobru iz razloga što se na spornom mjestu nalazi ostatak debla stare murve i kaktusi, slijedom čega smatra da je prvostupanjski sud i materijalno pravo pogrešno primijenio. Predlaže ukinuti pobijano rješenje ili preinačiti na način da vještaku odredi najmanju moguću naknadu.

3. Protustranka nije podnijela odgovor na žalbu.

4. Žalba predlagateljice je osnovana.

5. U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi da je predlagateljica podnijeli prijedlog radi uređenja međe između čest. zgr. 231/3 i 232, te čest. zem. 38/3 i 38/2, sve te nekretnine upisane u ZU 4137 k.o. O. s nekretninom označenom kao čest. zem. 2390/1 k.o. O., da je iz izvatka iz zemljišne knjige tog suda za ZU I k.o. O., K.I.9727/11 od 7. prosinca 2011. (list spisa 270 do 272 ovosudnog predmeta), razvidno da je nekretnina označena kao čest. zem. 2390/1 k.o. O., upisana kao put, površine 5298 m2, kao javno dobro, pa da je nedvojbeno da nekretnina označena kao čest. zem. 2390/1 k.o. O. predstavlja i je u statusu ceste bilo dijelom županijske ceste, bilo dijelom nerazvrstane ceste, time da je u cijelosti ima status javnog dobra koje je kao takvo i upisano u zemljišnoj knjizi, pa da bez obzira je li dionica puta označenog kao čest. zem. 2390/1 k.o. O. koja se nalazi neposredno uz nekretnine predlagateljice, dionica koja prema svom pravnom statusu je dionica županijske javne ceste, u kojem slučaju je vlasništvo Republike Hrvatske ili dionica nerazvrstane ceste, u kojem slučaju je vlasnik upravo ovdje protustranka, za što predlagateljica tvrdi da je protustranka i predmenjavani vlasnik ovog dijela ceste, utvrđuje da u svakom slučaju prijedlog radi uređenja međe nije dopušten, jer se međa između nekretnina u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, koje su u neograničenom pravnom režimu, ne može uređivati, bilo obnavljati ili ispravljati, u odnosu na nekretninu koja ima pravni status javnog dobra u općoj uporabi, odnosno koja je time stvar ograničenog pravnog režima. Naime, navodi da javno dobro u općoj uporabi ne može biti objekt imovinskih prava i pravnih poslova, slijedom čega prijedlog za uređenje međe odbacuje.

6. Odredbom čl. 103. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14.- dalje u tekstu: ZV) propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (st. 2.). Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni (st. 3.) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima (st. 4.) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (st. 5.). I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa (st. 6.).

7. Nije sporno da je predlagateljica vlasnica nekretnina označenih kao čest. zgr. 231/3 kuća i 232, te nekretnina označenih kao čest. zem. 38/3 i 38/2, sve upisane u ZU 4137 k.o. O. i da graniči sa susjednom čest. zem. 2390/1 k.o. O., a što je evidentno iz zemljišnoknjižnih izvadaka, odnosno da je prema istim podacima za nekretninu označenu kao čest. zem. 38/2, površine 560 m2, upisane u ZU 4138 k.o. O., predlagateljica, između ostalih tamo upisanih suvlasnika, upisana za odgovarajući suvlasnički udio od 4/8 dijela, te ista s obzirom na priloženu sudsku nagodbu sastavljenu na zapisnik kod Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, od 30. listopada 2018., (list spisa 144 ovosudnog spisa predmeta), dokazuje svoje izvanknjižno vlasništvo nekretnine upisane u ZU 4138 k.o. O., pa time i aktivnu legitimaciju za podnošenje prijedloga radi uređenja međe.

8. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka mjernika T. Č., dipl. ing. geodezije (list 146 do 150 spisa), koje jer vještačenje sastavljeno temeljem očevida lica mjesta, geodetskih snimanja, podataka izvađenih iz zemljišnika i katastra te uvida u arhivsku katastarsku građu, proizlazi da se predmet spora označen u nalazu i mišljenju točkama A-B-C-D-A kao sporna linija (granica) nekretnina predlagateljice označenih kao čest. zem. 38/2 i čest. zem. 38/3, obje k.o. O. i pojasa javne prometnice …, je u naravi nekretnina označena kao čest. zem. 2390/1 k.o. O., kakvo stanje je i zatečeno na licu mjesta što je evidentirano fotodokumentacijom priloženom uz pisani nalaz i mišljenje ovoga vještaka. Sudski vještak mjerničke struke se usmeno izjasnio na prigovore predlagateljice vezao za spornu površinu nekretnina, ostajući kod svog nalaza i mišljenja kakvog je sastavio u pisanom vještačenju, s tvrdnjom da se sa sigurnošću ne može izjasniti o položaju međa između nekretnina označenih kao čest. zem. 38/2 i čest. zem. 38/3, obje k.o. T., sa nekretninom označenom kao čest. zem. 2390/1 k.o. O., za koju nekretninu se vještak izjasnio da je ista upravo Ulica...

9. Međutim, predlagateljica je podnijela sudu prijedlog za uređenje međe u kojem predlažu da sud uredi (pravilno-ispravi) među između predmetnih nekretnina.

10. Pogrešno je pravno stajalište prvostupanjskog suda u kojem navodi da postupak uređenja međe u odnosu na nekretninu protustranke nije u sudskoj nadležnosti. Naime, navedeno stajalište nema uporišta niti u jednoj zakonskoj odredbi, a pravno stajalište da postupak uređenja međe nije u nadležnosti upravnog tijela izraženo je i u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Us-7504/11 od 23. svibnja 2013.

11. Odredbom čl. 103. ZV-a propisane su pretpostavke pod kojima je dopušteno uređenje međe u izvanparničnom postupku obnavljanjem ili ispravkom međe i propisan je način na koji se međa obnavlja ili ispravlja.

12. U konkretnom slučaju predlagateljica zahtijeva da se međa ispravi te u odnosu na položaj predmetnih nekretnina, u prijedlogu se navodi kako predmetne nekretnine međusobno graniče, a zbog potpune nepreciznosti granične linije, odnosno međe između njih predlaže se istu konačno utvrditi bilo prema katastarskom planu, koji predlagateljica prilaže uz prijedlog, bilo sporazumom susjeda, bilo posljednjeg mirnog posjeda, ali i pravične ocjene i odluke suda.

13. Obzirom na navedeno zaključak prvostupanjskog suda da zbog toga što cesta kao javno dobro predstavlja stvar izvan prometa i što se na javnom dobru ne može steći posjed, niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, a u čemu nalazi pravnu prepreku za uređenje međe u konkretnom slučaju, protivan je stanju u spisu i navodima predlagateljice koja je istakla "da već godinama pokušava riješiti svoj problem da se uredi međa“ jer da ona ne spori da čest. zem 2390/1 K.O. O. predstavlja javno dobro, ali da je postupak pokrenula da se utvrdi gdje je granica izmeđut tih dviju nekretnina te da će čest. zem. 2390/1 K.O. O. i dalje biti javno dobro, a da na njoj ne polaže nikakva vlasnička prava, samo želi utvrditi gdje je granica između javnog puta označenog kao čest. zem. 2390/1 K.O. O. i njezine nekretnine, pa slijedom navedenoga predlagateljica očito ne polaže nikakvo pravo na nekretninu protustranke, a što ponavlja i u žalbenim navodima, već zahtijeva uređenje međe kao jedno od susjedskih prava s nekretninom protustranke, radi čega je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer su razlozi o odlučnim činjenicama u protivnosti sa cjelokupnim stanjem u spisu.

14. Uzimajući u obzir da Zakon o cestama ("Narodne novine" broj 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19 i 144/22.- dalje u tekstu: ZC) u čl. 4. definira što čini javnu cesti, nejasno je u čemu se nalazi pravni interes za protivljenje da se međa ispravi na jedan od načina propisanih čl. 103. st. 3. ZV.

15. Slijedom navedenoga, ostvario se žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP budući je činjenično stanje odlučno za donošenje odluke u ovoj izvanparničnoj pravnoj stvari ostalo nepotpuno utvrđeno.

16. Radi nepravilnosti odluke prvostupanjskog suda o prijedlogu predlagateljice, kao nepravilna ukazuje se i odluka prvostupanjskog suda o zahtjevima stranaka za naknadu troška izvanparničnog postupka.

17. Kako su stoga osnovani žalbeni navodi predlagateljice, ovaj sud je prihvatio žalbu i primjenom čl. 380. toč. 3. i čl. 369. st. 1., u vezi s čl. 381. ZPP ukinuo rješenje u pobijanom dijelu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. U ponovnom postupku prvostupanjski sud je dužan postupiti u skladu s prijedlogom, provesti dokaze koje stranke predlože i donijeti novu odluku sukladno zakonskoj ovlasti.

18. Kako je odluka suda prvog stupnja ukinuta u pobijanom dijelu i predmet vraćen na ponovan postupak, ostavljeno je sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP da se o troškovima nastalima u povodu pravnoga lijeka odluči u konačnoj odluci.

U Zagrebu, 22. kolovoza 2022.

Sudac:

Vlasta Feuš, v.r.