Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-283/2022-4
R E P U B L I K A H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Sanje Katušić-Jergović, predsjednice vijeća, te Željka Horvatovića i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog S. M., zbog kaznenog djela iz članka 188. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 105/04., 84/05 i 71/06. – dalje: KZ/97.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnijetoj protiv presude Županijskog suda u Zagrebu od 19. siječnja 2022., broj K-29/19., u sjednici vijeća održanoj 22. kolovoza 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred potpuno izmijenjeno vijeće.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom optuženi S. M., na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08. oslobođen je od optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa – silovanje iz članka 188. stavka 1. KZ/97., činjenično i pravno opisano u izreci te presude.
2. Na temelju članka 149. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.) odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 1. i 2. točke 1. do 8. ZKP/08., padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Protiv ove presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te je predložio da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Spis je, u skladu s odredbom čl. 474. st. 1. ZKP/08., bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
6. Žalba je osnovana.
7. U pravu je državni odvjetnik kad u žalbi ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje.
8., U optužnici izmijenjenoj 21. rujna 2011., 3. srpnja 2014. i 18. siječnja 2022. državno odvjetništvo optuženom S. M. stavilo je na teret da je: „13. veljače 2011. oko 02,20 sati u Zagrebu, u restoranu „C.“ Z. … protivno volji oštećene K. D. u namjeri da nad istom obavi spolnu radnju (…) snažno je uhvatio za ruku i odvukao je u prostorije muškog toaleta (…), nakon čega ju je snažno pritisnuo uz zid te joj zadigao haljinu i rastrgao najlonke u području genitalija, za koje ga je vrijeme K. D. odgurivala od sebe (…), te je isti unatoč njezina otpora i protiv njezine volje grubo prstima prodro u njezinu vaginu, a potom joj je jezikom dodirivao spolovilo…“, na koji način je počinio kazneno djelo silovanja iz članka 188. stavka 1. KZ/97.
9. Optuženi S. M. očitovao se da se ne smatra krivim, a u svojoj obrani je naveo da je s oštećenom K. D. otišao u muški WC gdje mu je ista prišla te su se poljubili, kojom je prilikom oštećenom podigla jednu nogu te mu je stavila oko struka, no u tom momentu u WC ušla dva muškarca pa su on i oštećena izašli iz WC-a.
10. Oštećena K. D. je kao svjedok na okolnosti inkriminiranog kaznenog djela ispitana u pet navrata, te je u svezi djela u svakom od tih iskaza, uz određene manje razlike, navela da je optuženi silom uveo u prostoriju WC, stisnuo je uz zid te joj poderao najlonke i prstima prodro u njezinu vaginu. Međutim, prvostupanjski je sud, nalazeći određene razlike, njezin svjedočki iskaz cijenio kao „konfuzan, kontradiktoran i neuvjerljiv“ te ga nije prihvatio kao istinit.
11. S pravom državni odvjetnik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud u pogledu onog što se između oštećenice i optuženika kritične zgode desilo u toaletu restorana „C.“, pogrešno bez adekvatnog argumenta ocijenio da svjedočki iskaz oštećene K. D. nije vjerodostojan te da nije potvrđen iskazima ispitanih svjedoka.
12. Prije nego se ovaj drugostupanjski sud dalje očituje o žalbi državnog odvjetništva, bitno je navesti da je u ranijem postupku koji je prethodio pobijanoj presudi, Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem broj. broj IKž 295/2015. od 2. travnja 2019., a nakon što je prvostupanjski sud optuženika proglasio krivim te je njegovo postupanje prema oštećenici kvalificirao kao kazneno djelo pokušaja silovanja, od kojega je isti dragovoljno odustao, ovu odluku ukinuo s obrazloženjem da se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da bi se radilo o pokušaju silovanja budući da sud neutemeljeno nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz oštećenice da joj je optuženik prodro prstima u spolni organ, s obzirom na to da je ista tijekom sva četiri ispitivanja u svojstvu svjedoka ustrajala u tvrdnji da joj je optuženik prstima prodro u spolni organ.
12.1. U kontekstu onog što je prethodno navedeno, s pravom državno odvjetništvo u žalbi ističe da je oštećenica tijekom cijelog postupka o bitnim okolnostima djela odnosno o načinu na koji ju je optuženik uveo u prostoriju toaleta te opisujući silu koju je tom prilikom prema njoj primijenio u cilju da nad njom obavi spolnu radnju, stiskajući je tijelom uza zid te trgajući joj najlonke u području genitalija, nakon čega je prstom joj prodro u vaginu, te navodeći da je tada izvadio i svoje spolovilo, iskazivala identično i dosljedno, a njezin iskaz su potvrdili i svjedoci P. D. i I. G. kojima se ista obratila neposredno nakon što je izašla iz toaleta.
12.2. Naime, svjedokinja D. navela je da joj je oštećenica iskazala da ju je optuženik odvukao u WC i da je izvadio spolovilo, a kad mu je rekla da će zvati policiju da ju je pustio van, dok je svjedok G. iskazao da je vidio kad je izašla iz WC-a da je oštećenica bila sva raščupana, poderanih najlonki i vidno uzrujana te je čuo da rekla da ju je netko u WC-u pokušao silovati odnosno ugurati prste u vaginu.
12.3. Dakle, suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda, proizlazi da je o odlučnim činjenicama oštećena iskazivala jasno i dosljedno, a njezin iskaz u bitnom su potvrdili i svjedoci po čuvenje P. D. i I. G.. Osim toga, i materijalni dokaz– poderane najlonke koje je oštećena kritične zgode imala na sebi, potkrepljuje vjerodostojnost njezina iskaza.
12.4. Doduše, o nekim okolnostima djela, odnosno je li optuženik kritične zgode izvadio svoje spolovilo ili ga je pokušao izvaditi, jesu li vrata toaleta bila zatvorena ili zaključana, je li s optuženikom razgovarala o tome da će mu dati broj svog mobitela, oštećena je tijekom postupka donekle različito iskazivala, međutim, ne radi se o bitnim okolnostima koje bi upućivale na to da je njezin iskaz neistinit, a ove okolnosti treba dovesti u vezu s činjenicom da je oštećena, kako je to i sama iskazala, tijekom večeri u restoranu popila određenu količinu alkoholnog pića, kao i njezinom psihičkom stanju proizašlom počinjenjem kaznenog djela, koje je u svom iskazu, vrlo plastično, opisao i svjedok G., a u to se uklapa i tvrdnja oštećene da je u toaletu bio mrak, dok iz iskaza svjedoka proizlazi da su svjetla u toaletu bila upaljena.
13. U odnosu na utvrđeno činjenično stanje valja navesti da nije logično da prvostupanjski sud, kako to navodi u obrazloženju pobijane presude u točkama 11. i 12., a vezano uz ono što se kritične zgode događalo u toaletu restorana „C.“, ne vjeruje oštećenoj, ali isto tako ne poklanja vjeru niti optuženiku, smatrajući da je u tom dijelu njegova obrana „usmjerena na to da od sebe otkloni kaznenu odgovornost“. Osnovna zadaća suda je utvrđenje postoji li (ili ne postoji) kazneno djelo. Ukoliko sud kao vjerodostojnu ne prihvaća niti jednu od verzija koje su iznesli sami sudionici događaja - optuženik i oštećena, proizlazi da niti sudu nije jasno što se zapravo kritične zgode dogodilo među njima u toaletu, niti kome je poklonio vjeru vezanu uz okolnosti događaja.
14. Prema tome, s obzirom na sve naprijed iznesene manjkavosti u ocjeni vjerodostojnosti svjedočkog iskaza oštećene K. D., s pravom žalitelj ističe da je činjenično stanje, za sada, ostalo pogrešno utvrđeno pa je prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika valjalo ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, pred potpuno izmijenjeno vijeće.
17. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će za osnovu uzeti prijašnju, izmijenjenu optužnicu te će izvesti sve one personalne i materijalne dokaze koje je već jednom izveo, a ako nađe potrebnim i nove dokaze, koje će potom savjesno i temeljito ocijeniti, svaki posebno i u njihovoj međusobnoj vezi, a nakon što raspravi sva sporna činjenična pitanja na koje ga je upozorio ovaj drugostupanjski sud, donijeti će novu, pravilnu i zakonitu presudu.
Zagreb, 22. kolovoza 2022.
Predsjednica vijeća:
Sanja Katušić-Jergović,v.r.
