REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53200 Gospić

Poslovni broj 13 P-277/2019-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice R. S. iz K., OIB: … koju zastupa punomoćnik K.S., odvjetnik u Odvjetničkom društvu V. i S. iz Z., protiv tuženika Hrvatske elektroprivrede d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 28921978587 koju zastupa punomoćnica N.M., dipl. iur., radi predaje u posjed, nakon glavne i javne rasprave zaključene 5. srpnja 2022. u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika stranaka i nakon objave 19. kolovoza 2022.

p r e s u d i o j e :

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskoj elektroprivredi d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 28921978587 da tužiteljici R. S. iz K., OIB: … u roku od 15 dana preda posjed dijela k.č.br. 5608/1 k.o. Cesarica Nova upisane u zk. ul. broj 3636 na način da izgrađeni nasip u površini od 229 m², a koja površina je prikazana na skici lica mjesta sudskog vještaka Zdravka Pavelića iz Ureda ovlaštenog inženjera geodezije u Otočcu iz srpnja 2020., izmjesti s nekretnine u vlasništvu tužiteljice.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatskoj elektroprivredi d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 28921978587 da tužiteljici R.S. iz K., OIB: … u roku od 15 dana plati trošak ovog postupka u iznosu od 11.150,00 kuna (jedanaesttisućastopedesetkuna) zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 19. kolovoza 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj dana 23. prosinca 2019. koju je podnijela protiv Hrvatske elektroprivrede d.d. tužiteljica navodi kako je vlasnica nekretnine opisane kao kč.br. 1742/1 u naravi zgrada pašnjak dolac ukupne površine 30734 m² (stambena zgrada površine 64 m² i pašnjak površine 30670 m²) upisane u zk. ul. broj 307 k.o. C. koja odgovara po katastarskom operatu katastarskoj čestici broj 5608/1 u naravi put, jedna zgrada i pašnjak ukupne površine 22160 m² upisanoj u pl. 449 k.o. C.. Nadalje navodi kako je tuženik vlasnik susjedne nekretnine označene kao k.č.br. 1742/2 u naravi pašnjak površine 1585 čhv upisane u zk. ul. broj 1605 k.o. C. koja odgovara po katastarskom operatu katastarskoj čestici broj 5609 u naravi trafostanica, dolac i dvorište ukupne površine 5451 m² k.o. C.. Tuženik je, kako navodi tužiteljica, na već spomenutoj nekretnini izgradio potporni nasip u površini cca 400 m², a nije riješio imovinsko pravne odnose s tužiteljicom niti s njezinim prednicima pa shodno tome opisanu nekretninu drži bez pravnog osnova. Tužiteljica se obvezuje, po izvršenom predloženom vještačenju uz očevid na licu mjesta, po potrebi uskladiti svoj tužbeni zahtjev. S obzirom da je tuženik uzurpirao vlasništvo tužiteljice na opisani način, tužiteljica smatra da su nastupili uvjeti za ovu tužbu radi zaštite prava vlasništva i predaje posjeda te slijedom navedenog predlaže da se nakon dovršenog dokaznog postupka donese presuda kao u izreci.

2. Podnescima od 10. rujna 2020. i 7. travnja 2022. tužiteljica je uredila svoj tužbeni zahtjev sukladno provedenom geodetskom vještačenu te uslijed promjene numeracije katastarskih čestica zbog osnivanja zemljišne knjige za katastarsku općinu C.N..

3. U odgovoru na tužbu od dana 3. veljače 2020. tuženik je u cijelosti osporio tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan i neutemeljen. Tuženik je istaknuo prigovor prekluzije i zastare budući da su u predmetnom slučaju istekli objektivni i subjektivni rokovi propisani odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Također, tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer tužiteljica ničim nije dokazala da bi tuženik oduzeo posjed tužiteljici i izvršio čin smetanja posjeda niti tuženik obavlja poslovnu djelatnost kojom bi mogao izvršiti smetanje posjeda na predmetnoj nekretnini. Tuženik, nadalje, ocjenjuje tužiteljičin zahtjev kao paušalan, proizvoljan i neosnovan budući da tuženik svojim ponašanjem ni na koji način ne smeta tužiteljicu u korištenju odnosno posjedovanju njene nekretnine, a sve iz razloga što istu nije oduzeo iz posjeda. Navodi kako nije ispunjena nužna pretpostavka za aktivnu legitimaciju tužitelja pa stoga tužbeni zahtjev treba odbaciti kao neosnovan te navodi kako su navodi tužiteljice da je tuženik izgradio na nekretnini tužitelja potporni nasip potpuno neosnovani s obzirom da u naravi ne postoji umjetno izgrađen nasip od strane tuženika, već je uzvišenje tla/kosina koje tužiteljica naziva „nasipom“ nastalo prirodnim putem odnosno uvjetovano je konfiguracijom terena. Dakle, tuženik osporava da bi na nekretnini izgradio potporni nasip ili izvršavao bilo kakve vlasničke ovlasti te navodi kako na nekretnini u svojem vlasništvu, a koja je susjedna predmetnoj nekretnini, ima izgrađen elektroenergetski objekt koji je izgrađen na temelju izvršnih i pravomoćnih odluka. Nadalje osporava navod tužiteljice da je „izgrađeni nasip“ u površini cca 400 m² ističući kako je u potpunosti netočan i neistinit jer osim što nasip nije izgrađen, predmetno uzvišenje/kosina prekriva dvostruko manju površinu od utužene odnosno maksimalno cca 210 m² što je jasno vidljivo iz fotografije mikrolokacije. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da sud odbaci, a podredno odbije tužbeni zahtjev u cijelosti uz obvezu tužitelja da nadoknadi tuženiku trošak postupka u visini sudskih pristojbi.

4. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka pročitao i pregledao cjelokupnu dokumentaciju u spisu i to e-izvadak iz zemljišne knjige (list 4 i 7 spisa, list 20 i 21 spisa)), e-posjedovni list (list 5, 6 i 8 spisa, list 22 i 23 spisa), kopiju plana s ucrtanim nasipom (list 9 i 24 spisa), identifikaciju katastarskih čestica (list 10 spisa), e- izvadak iz zemljišne knjige, posjedovni list za kč.br. 5609 i kč.br. 5608/2, fotografije mikrolokacije (list 25-28 spisa), uporabnu dozvola izdana za elektroenergetsku građevinu (list 29-31 spisa), očitovanje Ureda državne uprave u Ličko - senjskoj županiji od 29. rujna 2005. (list 34 spisa), građevinsku dozvolu od 20. travnja 1979. (list 35 spisa), građevinsku dozvola od 12. svibnja 1981. (list 36 spisa) i dozvolu za upotrebu od 1. ožujka 1983. (list 37 spisa). U prisutnosti geodetskog vještaka obavljen je očevid na licu mjesta (list 45 i 46 spisa) te su saslušani svjedok M.S. (list 72 spisa i tužiteljica (list 77 spisa). Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

5. Na temelju izvedenih dokaza sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

6. Među strankama nije sporno da je tužiteljica vlasnica nekretnine opisane kao k.č.br.1742/1 upisane u zk. ul. broj 307 k.o. C. koja po katastarskom operatu odgovara k.č.br. 5608/1 upisanoj u pl. 449 k.o. C.; nije sporno da je tuženik Hrvatska elektroprivreda d.d. vlasnik susjednih nekretnina označenih kao k.č.br. 1742/2 pašnjak površine 1585 čhv upisane u zk. ul. broj 1605 k.o. C. koja po katastarskom operatu odgovara k.č.br. 5609 - trafostanica, dolac i dvorište ukupne površine 5451 m² k.o. C. i nekretnine označene kao kč.br. 1742/3 pašnjak površine 619 čhv upisane u zk. ul. broj 1656 k.o. C. koja po katastarskom operatu odgovara k.č.br. 5608/2 pašnjak dolac ukupne površine 2848 m² k.o. C. nije sporno da je na nekretnini tuženika izgrađen elektroenergetski objekt na temelju valjane građevinske dozvole.

7. Između stranaka je sporno je li tuženik svojim ponašanjem oduzeo posjed tužiteljici odnosno je li izgradio potporni nasip na nekretnini tužiteljice bez pravne osnove.

8. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige sud je utvrdio da je tužiteljica R. S. vlasnica nekretnine oznake k.č.br. 1742/1 upisane u zk. ul. broj 307 k.o. C. koja odgovara po katastarskom operatu k.č.br. 5608/1 upisanoj u pl. 449 k.o. C.; da je tuženik Hrvatska elektroprivreda d.d. vlasnik nekretnina označenih kao kč.br.1742/2 pašnjak površine 1585 čhv upisane u zk. ul. broj 1605 k.o. C. koja odgovara po katastarskom operatu k.č.br. 5609 u naravi trafostanica, dolac i dvorište ukupne površine 5451 m² k.o. C. i nekretnine označene kao kč.br. 1742/3 pašnjak površine 619 čhv upisane u zk. ul. broj 1656 k.o. C. koja odgovara po katastarskom operatu k.č.br. 5608/2 pašnjak dolacu kupne površine 2848 m² k.o. C.; nadalje, iz fotografija mikrolokacije vidljiva je ograda i nasip koji se nalazi na predmetnoj nekretnini; iz uporabne dozvole utvrđeno je da je dozvoljena uporaba izgrađene elektroenergetske građevine –TS 110/20 Kv izgrađene na k.č.br. 5609 k.o. C. u vlasništvu tuženika, a iz građevinske dozvole utvrđeno je da je tuženiku odobreno izvođenje radova za izgradnju trafostanice.

8.1. Sud je kao vjerodostojne prihvatio sve pročitane isprave s tim da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima i odredbama zakona.

9. Iz iskaza svjedoka M. S. proizlazi da je bio zaposlenik HEP-a do 2016. te da osobno ne poznaje tužiteljicu iako je poznavao njenog oca M. L.. Svjedoku nije poznato da li je tužiteljica vlasnica nekretnine koja je po sudskom vještaku bila identificirana na licu mjesta. Svjedok navodi da je on svakodnevno bio na objektu trafostanice koja se nalazi u neposrednoj blizini predmetne nekretnine te da je nastavio istu obilaziti i nakon 2016. Svjedok tvrdi da tuženik nije ostavio nikakvu šutu na nekretnini tužiteljice, u to je siguran 100% iz razloga što tuženik ne koristi građevinski materijal pa tako ni šutu budući da bi to primijetio jer je svakodnevno obilazio trafostanicu. Nadalje navodi kako mu je poznato da je 1986. I. iz Z. izvodila radove na vodovodu i hotelu Z. i oni su tamo na mjestu nasipa napravili vanjski lager za njihov materijal pa se shodno tome ovdje ne radi o nasipu nego o poravnatom terenu. Iskazuje kako je ograda prema parceli postavljena 1979., a postojeća ograda postavljena je 2007. s time da su iskopani stari temelji te je na istom mjestu postavljena nova ograda s novim temeljima. Tuženik nikad nije izlazio iz gabarita ograde niti je uzurpirao zemljište tužiteljice.

9.1. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka budući da je isti iskazivao životno i uvjerljivo. Naime, svjedok je iskazivao o činjenicama vezanim uz obavljanje svoje službe i sud smatra da je kao takav nezainteresiran za ishod ovog postupka.

10. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka proizlazi da se prijepor - šljunčani pokos nalazi na dijelu k.č.br. 5608/1 - posjed tužiteljice evidentirane u pl. 449 kao D. površine 20688 m². Prema identifikaciji Područnog ureda za katastar Gospić, dio predmetne k.č.br. 5608/1 i dio kč.br. 5607 odgovaraju zemljišnoknjižnoj čestici 1742/1 k.o. C., a ista je evidentirana u zk. ul. broj 307 na vlasnika tužiteljicu R. S.. U nalazu vještak navodi kako je u tijeku izlaganje I verifikacija katastarskih podataka tj. „novih“ brojeva katastarskih čestica tako da „stari“ brojevi zemljišnoknjižnih čestica neće biti u opticaju. Na skici lica mjesta sudski vještak prikazao je položaj i površinu spornog nasipa koji se nalazi na dijelu katastarske čestice broj 5608/1 u vlasništvu tužiteljice i zauzima površinu od 229 m². lazom konstatira da je u oba slučaja u kojem se nalazi prijepor, posjednik i vlasnik tužiteljica R. S.. Zaključno ističe da je zapadno od prijepora katastarska čestica broj 5609 u vlasništvu tuženika, a sam prijepor je širine cca 4 metra i dužine 57 metara.

10.1. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka cijeneći ga stručnim i objektivnim obzirom da je vještak iskazivao u skladu s pravilima znanosti i vještine, a na koji nalaz tužiteljica nije imala primjedbe.

10.2. U očitovanju na nalaz i mišljenje sudskog vještaka tuženik je naveo kako je vještak utvrdio da je prijepor širine 4 metra i dužine 57 metara te površine 229 m² što nije u skladu sa situacijom na skici lica mjesta i markiranim točkama jer je jasno vidljivo i na terenu i na skici lica mjesta da prijepor nije pravilnog oblika pa se ukupna površine ne može izračunati množenjem širine i duljine kako je napravio vještak u nalazu i mišljenju. Tuženik prigovorom predlaže da vještak nadopuni nalaz i mišljenje odnosno da se očituje na navode iz prigovora.

10.3. U odgovoru na prigovor tuženika stalni sudski vještak Z. P. naveo je kako prigovor smatra neosnovanim jer je površinu prijepora iskazao točno odnosno približnu dužinu i širinu prijepora.

11. S obzirom na sporne relevantne činjenice u ovoj pravnoj stvari sud je obavio očevid na licu mjesta na kojem je punomoćnik tužiteljice pokazao tzv. pokos označen na snimci s Geoportala sa zapadne strane k.č.br. 5609 u vlasništvu tuženika u odnosu na k.č.br. 5608/1 u vlasništvu tužiteljice. U obilasku prijepora, vještak je markirao točke tzv. nožice pokosa tj. donjeg dijela pokosa, vrh pokosa uz ogradni zid i željeznu ogradu u vlasništvu tuženika. S GPS uređajem snimio je prijepor koji je u grafičkom i površinskom smislu prikazao na skici lica mjesta.

12. Tužiteljica saslušana kao stranka u postupku navodi da je njoj sada pok. otac pričao da je tuženik izgradio nasip na parceli. Njen otac je umro 2015., a vlasništvo ove nekretnine stekla je nasljeđivanjem iza oca. Njen je otac bio u posjedu predmetne nekretnine i nekretnine na kojoj je prije 2007. izgrađena trafostanica od strane tuženika. Budući da je tuženik gradio bez dopuštenja njenog oca, otac je vodio sudski postupak protiv tuženika u kojem je uspio te ga je tuženik morao isplatiti. Sjeća se da je otac s tuženikom zaključio kupoprodajni ugovor za to zemljište. Međutim, sporni nasip nije bio predmet kupoprodaje jer u vrijeme kupoprodaje taj nasip nije ni postojao. Tuženik je to nasuo tek naknadno, no ne zna je li njen otac nešto poduzimao prema tuženiku vezano uz nasip, misli da nije jer je tada bio dosta bolestan. Tužiteljica nije pozivala tuženika da ukloni nasip prije podnošenja ove tužbe. Ograda na prijeporu je napravljena 2007. od strane tuženika. Tužiteljica ističe kako joj taj nasip smeta jer joj je namjera prodati predmetnu nekretninu. Tužiteljica je putem odvjetnika tražila da se kontaktira tuženik radi otklanjanja nasipa, a to je bilo prije podnošenja tužbe dok osobno nije odlazila u HEP. Navodi kako zna da je ograda postavljena 2007., a nasip je postavljen od strane tuženika poslije toga, ali ne zna točno kada. Da je ograda postavljena 2007. zna od svojeg oca koji joj je to rekao. Nasip je vidjela tek nekoliko godina kasnije. Nasip je i sada tamo, a na pitanje ima li kakav materijalni dokaz da je nasip napravio tuženik iskazuje da nije bila na licu mjesta u trenutku kada je nasip nastao budući da nije tamo živjela, ali je nesporno da je nasip i dalje tamo.

12.1. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice kao vjerodostojan i uvjerljiv budući da je tužiteljica pričala o stanju kakvo je danas i onako kako joj je rečeno. Također, iskaz je u skladu sa dokazima priloženim u spisu.

13. Slijedom svega navedenog utvrđeno je da je na predmetnoj nekretnini koja je u vlasništvu tužiteljice neovlašteno izgrađen nasip od strane tuženika čime je isti oduzeo posjed tužiteljici bez pravne osnove.

14. Sukladno odredi članka 161 Zakona o vlasništvu i drugim stvarni pravima vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. U postupku je utvrđeno kako je tužiteljica vlasnica predmetne nekretnine na kojoj se nalazi neovlašteno izgrađen nasip, a takav dokaz je relevantan s obzirom na ostvarenje svog prava da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva vraćanje posjeda te stvari sukladno odredbi članka 162. stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nadalje, istim člankom potrebno je dokazati da se tuženik nalazi u posjedu takve stvari. S obzirom na iskaze svjedoka i dokumentaciju, sud je zaključio kako je tuženik nasipao dio predmetne nekretnine za vrijeme građenja trafostanice na susjednoj nekretnini i postavljanjem ograde koja dijeli tužiteljičinu i tuženikovu nekretninu jer nije životno ni logično da netko „treći“ tko nema interesa niti koristi izgradi nasip na takvoj nekretnini. Naposljetku, iskazom svjedoka vidljivo je da je upravo tuženik izgradio postojeću ogradu te da su 2007. iskopani stari temelji i da je na istom mjestu postavljena nova ograda s novim temeljima iz čega je vidljivo da je jedino tuženik mogao napraviti taj nasip.

15. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor prekluzije i zastare budući da su u predmetnom slučaju istekli objektivni i subjektivni rokovi propisani odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Kada je riječ o vlasničkoj tužbi za povrat stvari, tada glavni zahtjev ne zastarijeva, dok za sporedne zahtjeve postoji zastara, no u konkretnom slučaju sporednih zahtjeva nije bilo. Shodno tome, a sukladno odredbi članka 161 stavka 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, prigovor tuženika nije osnovan.

16. Tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije jer kako navodi tužiteljica nije ničim dokazala da bi tuženik oduzeo posjed tužiteljici i izvršio čin smetanja posjeda. S obzirom da se oduzeti posjed nalazi pored nekretnine tuženika, a kroz dokumentaciju u spisu utvrđeno je da je jedino tuženik gradio pored predmetne nekretnine u vlasništvu tužiteljice, sud je zaključio da je upravo tuženik oduzeo posjed tužiteljici izgradnjom nasipa koji se i dalje nalazi na predmetnoj nekretnini.

17. Na temelju tako provedenog postupka te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe članka 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22) kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

18. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154 stavka 1 Zakona o parničnom postupku. Zahtjev tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka je osnovan u odnosu na trošak sastava tužbe u iznosu od 100

bodova što iznosi 1.000,00 kuna te u odnosu na troškove zastupanja putem kvalificiranog punomoćnika na četiri ročišta održana 3. ožujka 2020., 17. srpnja 2020., 4. svibnja 2022 i 5. srpnja 2022. u iznosu od po 100 bodova za svako ročište što ukupno iznosi 500 bodova, a pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 10,00 kuna iznosi 5.000,00 kuna. Tužiteljici je, sukladno Tbr. 42 OT priznat i trošak PDV-a od 25% tako da ukupan trošak s PDV-om iznosi 6.250,00 kuna. Nadalje, osnovan je i zahtjev za naknadu troška za vještačenje u iznosu od 4.500,00 kuna jer je taj trošak opravdan budući da je u postupku bilo potrebno utvrditi gdje se nalazi sporni nasip odnosno identificirati nekretninu na kojoj se nasip nalazi. Sud je priznao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 400,00 kuna. Dakle, tužiteljici je sveukupno priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 11.150,00 kuna pa je stoga odlučeno kao u točki II. izreke presude.

U Gospiću, 19. kolovoza 2022.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana održavanja ročišta za

objavu presude za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu odnosno

od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano,

putem ovog suda, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Odvjetnik K. S., Z.

2. Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

Broj zapisa: eb310-50a69

Kontrolni broj: 06fe6-dcfa7-68082

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=MIRJANA KOSANOVIĆ, L=GOSPIĆ, O=OPĆINSKI SUD U GOSPIĆU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Gospiću potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.