Pr-3873/2021
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja E.P., OIB:….., iz
Ž., G. 6A, zastupan po punomoćniku M.V., odvjetniku u S.,
protiv tuženika U. z.z. r. o.s. i. D., OIB:…., iz S., 114. . 14., zastupana po punomoćnicima ZOU I. i M. S., odvjetnicima u S., radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 28. travnja 2022., u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja M. R. i punomoćnice tuženika M. S.e,
a po objavi presude dana 19. kolovoza 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
" I. Utvrđuje se da radni odnos tužitelja kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme broj OPK:17/116 od 01. kolovoza 2019.g. za radno mjesto kuhar nije prestao.
II. Nalaže se tuženiku da u roku od osam dana vrati tužitelja na radno mjesto kuhara sukladno Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme broj broj OPK:17/116 od 01. kolovoza 2019.g.
III. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak u roku od 15 dana uvećan za zatezne kamate koje teku od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotka poena."
II. Dužan je tužitelj u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kn.
Obrazloženje
1.U tužbi koja je zaprimljena kod ovog suda 12. veljače 2021. tužitelj je naveo da je radnik kod tuženika, zaposlen na neodređeno vrijeme od dana 01. kolovoza 2019.g. temeljem Ugovora o radu, broj OPK:17/116 od 01. kolovoza 2019.g. a na radnom mjestu kuhara, s tim da je kod poslodavca neprekinuto proveo 13 godina. Tužitelju da je dana 14. siječnja 2021.g. putem oglasne ploče ustanove uručen otkaz ugovora o radu zbog kršenja obveza iz radnog odnosa Ur. broj 1078 od dana 30. listopada 2020.g. Tužitelj da je sukladno odredbama čl. 133. Zakona o radu (N.N. 93/14, 127/17, 98/19), dana 26. siječnja 2021.g. podnio zahtjev za zaštitu prava radnika, obzirom da je Odluka o otkazu ugovora o radu zbog kršenja obveza iz radnog odnosa ( otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika ) Ur. broj 1078 od dana 30. listopada 2020.g. nezakonita. T
užitelj u tužbi navodi da je odluka o raskidu radnog odnosa nezakonita i to iz razloga što je odredbama čl. 120. Zakona o radu jasno propisano kakvi moraju biti oblik, obrazloženje i dostava otkaza, a poslodavac da to nije učinio sukladno citiranim zakonskim odredbama, te da prije svega poslodavac nije postupio u skladu s odredbama čl. 119. Zakona o radu jer da nije na propisani način omogućio radniku da se očituje o predmetnom događaju, a niti da ga je propisno pisano upozorio kako smatra da bi njegovo ponašanje bilo neprimjereno. Poslodavac da je povrijedio odredbe čl. 120. st. 3. Zakona o radu jer da nije na propisani način dostavio odluku o otkazu ugovora o radu podnositelju zahtjeva. Nadalje, da su povrijeđene i odredbe čl. 150. Zakona o radu jer da se prije donošenja odluke nije savjetovao s radničkim vijećem, te da su u odluci kojom se otkazuje ugovor o radu iznesene neistine. Tužitelj da nije učinio ono za što ga se optužuje u otkazu ugovora o radu, te da isti nije nacrtao zvijezdu na čelu drugog radnika, a niti da ga je na bilo koji način omalovažavao. Tužitelj da se u trenutku otkaza nalazio na bolovanju, pa da je iz tog razloga otkaz ugovora o radu nezakonit. Slijedom navedenog tužitelj je predložio sudu donošenje presude na način da se utvrdi da radni odnos tužitelja kod tuženika za radno mjesto kuhar nije prestao, kao i da se naloži tuženiku da u roku od 8 dana vrati tužitelja na radno mjesto kuhara sukladno Ugovoru o radu na neodređeno vrijem broj OPK: 17/116 od 1. kolovoza 2019.
2.U odgovoru na tužbu zaprimljenom kod ovog suda dana 30. travnja 2021. tuženik je naveo kako u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan. Tužitelj da neistinito navodi da je poslodavac postupio protivno odredbama čl.119. Zakona o radu jer da nije na propisan način omogućio tužitelju da se očituje o predmetnom događaju, a niti ga je propisno pisano upozorio kako smatra da bi njegovo ponašanje bilo neprimjereno. Tužitelj da je u svom radnom vijeku kod tuženika prethodno imao nekoliko pisanih upozorenja radi kršenja obveza iz radnog odnosa i mogućnosti otkaza i to upozorenje od 13.08.2007.g. upozorenje od 18.06.2018.g. i upozorenje od 07.02.2019.g. Osim toga, protiv tužitelja da je u studenom 2019.g. tuženiku podnio prijavu radi vrijeđanja i maltretiranja na radnom mjestu i radnik M.M. koji je osoba s invaliditetom i ometena u psihofizičkom razvoju. Nadalje navodi vezano za događaj koji je prethodio predmetnoj odluci, a koji da se zbio dana 02.10.2020.g. oko 10:30 sati u prostoru restorana gdje se objeduje kada je tužitelj u prisutnosti nekolicine radnika osobi s invaliditetom I.K. ničim izazvan nacrtao na čelu znak zvijezde crvenim flomasterom te se potom udaljio, tuženik da je prethodno zatražio izjave radnika I.K., zatim radnika koji su bili prisutni kad se zbio nemili događaj i to
N.B., K.F., A.L. te da je zatraženo očitovanje stručne
službe za incident o čemu je sastavljena službena bilješka sociologinje S.B. i stručne radnice A.L.. Tužitelj da se očitovao na događaj dana 12.listopada 2020.g. u kojem je priznao da je crtao po čelu osobi s invaliditetom ali da nije nacrtao zvijezdu nego cvijet. Stoga da je iz svega gore navedenog kako je tuženik postupio sukladno odredbi čl.119 Zakona o radu te omogućio tužitelju očitovanje o događaju nakon kojeg je uslijedila Odluka tuženika o otkazu ugovora o radu. Nadalje, da ne odgovara istini navod da je tuženik povrijedio odredbe čl.120.st.3. Zakona o radu jer da nije na propisan način dostavio odluku o otkazu ugovora o radu tužitelju. Naime, kad je tužitelj doznao namjeru tuženika o otkazu, tužitelj da je otvorio bolovanje dana 22.10.2020.g. te da se nije vraćao na posao. Naposljetku, iz svega navedenog da je razvidno da je odluka o otkazu tužitelju potpuno opravdana, da je tužitelj ni jednim svojim očitovanjem nije doveo u sumnju. Također da je nesporno da se tužitelj prema radnim kolegama koje su osobe s invaliditetom ponašao na diskriminirajući način što da je kod tuženika kao ustanove kojoj je glavna svrha zapošljavanje i profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom, nedopustivo i nastavak radnog odnosa s takvim radnikom da nije moguć. Slijedom navedenog tuženik je predložio sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.
3.U dokaznom postupku sud je pregledao Zahtjev za zaštitu prava radnika od 25. siječnja 2021., Potvrdu o primitku, Odluku o otkazu Ugovora o radu od 30. listopada 2020., prijavu M.M. od 27. studenog 2019., Upozorenje od 13. kolovoza 2017., upozorenje o obvezama iz radnog odnosa od 18. lipnja 2018., Izjavu tužitelja od 6. lipnja 2018., Dodatak ugovoru o postavljanju držača U. "D." od 4.
lipnja 2018., Upozorene od 7. veljače 2019.,očitovanja na zahtjev za zaštitu prava radnika od 5. veljače 2021., Službene bilješke od 5. listopada 2020., Očitovanja N.B. od 8. listopada 2020., očitovanja A.L. od 9. listopada 2020., a izveden je i dokaz saslušanjem tužitelja, zz tuženika, te svjedoka N.B.,
A.L. i K. F..
4.Tužbeni zahtjev nije osnovan.
Među strankama nije sporno da je tužitelj radnik kod tuženika zaposlen na neodređeno vrijeme temeljem Ugovora o radu od 1. kolovoza 2019. na radnom mjestu kuhara
Kao sporno ostalo je za raspraviti da li su osnovani razlozi, te da li je zakonit i dopušten otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme tužitelja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) Ur. broj 1078 od 30. listopada 2020.
4.1. Prema čl. 115. Zakona o radu poslodavac može redovno otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ( redoviti otkaz) ako za to ima opravdan razlog između ostalog i ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). Odredbom čl. 135. St. 3. Zakona o radu propisano je da u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako je on ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.
4.2.U svom iskazu na ročištu održanom 23. veljače 2022. tužitelj je naveo da kod tuženika radi oko 15 godina na radnom mjestu kuhara, a da se zaposlio kao hrvatski branitelj i da je imao zakonskih prednosti. Što se tiče spornog događaja koji je prethodio odluci tuženika o otkazu ugovora o radu zbog njegovog skrivljenog ponašanja kazao je da se isti dogodio 2. listopada 2020. i to u vrijeme jutarnje marende kada je prišao djelatniku I.K. koji je sjedio za stolom s kolegicom
L., te kada je vidio I. s kojim da je imao kolegijalan odnos da ga je pomilovao po kosi i rekao: "Gdje si moj maslačak?", nakon toga da je uzeo flomaster crvene boje te mu na čelu nacrtao cvijet i rekao mu kroz šalu: "Sad si pravi moj maslačak.", nakon toga da se udaljio jer su počeli dolaziti beskućnici u kuhinju kojima on da dijeli jelo.I. da je invalidna osoba koja teže hoda i kod tuženika da obavlja poslove čišćenja, da su imali normalnu komunikaciju, te da ne zna ima li on kakvih mentalnih poteškoća. Nakon toga da je došla kolegica M.B. i I. izbrisala taj
cvijet koji mu je on nacrtao. Isti dan da je čuo od šefice kuhinje Đ., koja više tamo ne radi, da je najbolje da neko vrijeme ode na godišnji odmor dok se ova situacija zbog ovog događaja ne riješi. Isto tako da je čuo da su kolegu K.odveli
gore u
upravu i da je on cijeli slučaj prijavio. Navodi da je cjelokupni događaj
shvatio kao šalu iako ne može objasniti zbog čega je to napravio. Dva dana nakon povratka s godišnjeg odmora kolega M. da mu je donio paket papira i taj isti
dan kad se vratio da je dao pismeno očitovanje na taj događaj. Isto tako da je tražio da ga ravnateljica primi, ali da je njegov zahtjev bio odbijen. Nakon toga da je shvatio da će vjerojatno dobiti otkaz i da je to dosta loše prihvatio radi čega je otvorio bolovanje, te se liječio na bolničkom liječenju i dan danas da se javlja jednom mjesečno liječniku zbog psihičkih tegoba. Što se tiče dostave odluke o otkazu, da je za nju saznao na način da su ga obavijestili iz kuhinje, a kako nije bio kući, da je ista izvješena na oglasnu ploču, nakon toga da je dobio i na kućnu adresu, nakon čega da se javio odvjetniku i ustao zahtjevom za zaštitu prava, a nakon toga i tužbom. Navodi da je zbog svog ponašanja od strane tuženika imao i ranije upozorenja pod prijetnjom otkaza i to zbog parkiranja na neprimjerenom mjestu, vezano za odvoz pomoći C. k. kolegici, zbog kašnjenja na posao, te zbog potpisivanja dokumentacije za koju nije bio ovlašten vezano za promjenu držača za ubruse, međutim, da smatra da su to bila neopravdana upozorenja.
4.3. U svom iskazu na ročištu od dana 23. veljače 2022. zz tuženika E. M.
D. je navela da je na mjestu ravnateljice tuženika od 19. ožujka 2018. U. D. da je zaštićena
radionica kojoj da je prioritet zapošljavanje i rehabilitacija osoba
s invaliditetom. U firmi da postoji i posebna služba za rehabilitaciju koja je zadužena za pomoć osobama s invaliditetom. Ta služba da ima tri stručne radnice, od kojih da je jedna voditeljica i to A.L.. Za predmetni događaj od 2. listopada 2020., isti dan, da je saznala po kazivanju Voditeljice stručne S.z.r. A.L.,
koja da u stvari i komunicira s osoba s invaliditetom, kao što se dogodilo i ovaj put. Naime, za taj se incident odmah saznalo i daljnje radnje da obavlja stručna služba, a ne neki ljudi koji odvode nekoga u upravu, kako je izjavio tužitelj. Navela je da je točan podatak da je tužitelj upućen na godišnji odmor, o čemu da ga je obavijestila voditeljica kuhinje, te da je prije ovoga događaja tužitelj imao incident s djelatnikom M.M., koji da je također osoba s intelektualnim poteškoćama, s
kojim se često izrugivao, tražio od njega da glumi avion, što je kod njega izazvalo psihičku krizu, a što je javila njegova majaka, dok da je tužitelj pokušavao kod njega izazvati određeni strah da to ne prijavi, a kako se to ne bi ponovilo u slučaju K.,
da su ga uputili na godišnji odmor. Nadalje, zz tuženika je navela da je I.K. osoba sa smetnjama u psihofizičkom razvoju, stupanj invaliditeta da je kod njega takav da i laik može to zaključiti, on da je poslovno nesposoban i tada da je radio kao čistač, a sada da radi u jedinici kartonaže. Nakon tog događaja, on da je sutradan prijavio da je imao fizičke tegobe i da je događaj prijavio svom bratu koji da mu je rekao da će to ustanova riješiti. Nakon što se tužitelj vratio s godišnjeg odmora od njega da je zatraženo pisano očitovanje koje je on i dao. Što se tiče djelatnika M.
M., a da se slično dogodilo s djelatnikom M.R., koje da je
također tužitelj na sličan način ismijavao, te smatra da se s tužiteljem nije imalo dalje o čemu razgovarati, jer da je njegovo ponašanje neprihvatljivo, posebno s djelatnicima koje su osobe s teškoćama u psihofizičkom funkcioniranju. Takvim osobama treba postupati s posebnom pažnjom, stoga da je takvo ponašanje neprihvatljivo s normalnim osobama, a posebno ne s osobama s teškoćama u razvoju, a posebno ne u ustanovi koja je utemeljena za pomoć i rehabilitaciju takvim osobama. Što se tiče dostave odluke o otkazu tužitelju ista da je pokušana u dva navrata, prvom da je odbijen primitak, a u drugom da nije predignuta, te da je prema njihovom pravilniku izvješena na oglasnu ploču, a nakon toga da mu je dostavljena. U u. D. a da nije osnovano radničko vijeće, ali da je suglasnost zatražena od sindikalnog povjerenika J.M., pri sindikatu S.t. I U., nakon čega je donjeta odluka o otkazu.
4.4. U svom iskazu na ročištu od dana 28. travnja 2022. svjedokinja N.B. je navela da već 15 godina radi kod tuženika kao pomoćni radnik u kuhinji, a
što se tiče događaja od 2. listopada 2020. o tome da je dala izjavu ravnateljici kod koje i dalje u cijelosti ostaje. Nadalje je navela da se događaj dogodio pred kraj marende oko 10,30 ujutro 2. listopada 2020. te da ona nije vidjela točno tužitelja , već ga je vidjela iz daleka, ali pri izlasku iz restorana da je vidjela I.K. i vidjela
je da mu je nešto na čelu nacrtano. Kad se on približio da je vidjela da je petokraka zvijezda koja je samo jednim donjim dijelom falio dio, vjerojatno kada je isti išao obrisati čelo rukom, međutim jasno da se vidjela petokraka. Tada da je uzela dezinficijens i odmah mu to obrisala sa čela i da joj je bio cilj da to nitko ne vidi i da se za to ne sazna. Da li se radilo o šali ili nekakvoj drugoj komunikaciji tužitelja i I.K., da misli da bi mogla biti šala, zbog čega da ona i nije htjela prijaviti,
te da se ne može sjetiti kada ju je ravnateljica zvala na davanje izjave ali misli da je to bilo kada je I.K. o tome obavijestio ostale djelatnike.
4.5. U svom iskazu na ročištu od dana 28. travnja 2022. svjedokinja K.F.
je navela da ostaje pri svojoj izjavi koju je dala ravnateljici od 6. listopada 2020.Ona da je zaposlena kod tuženika u odjelu kartonaže kao krojač kutija, a u kom odjelu radi i I.K.. Tog dana 2. listopada 2020. da je i ona bila na marendi u restoranu i primijetila je I.K. kako sjedi par metara dalje od nje za stolom i
s njim da je još bilo drugih djelatnika između ostalih i A.L., te da se ne može točno precizirati da li je tužitelj sjedio s njima za stolom ili je došao do njih, ali da je vidjela da nakon što su nešto kratko razgovarali kako uzima flomaster i I.K. crta
nešto
na čelo, te da je ona čula kako K. govori ne, ne. Ubrzo
nakon toga da je došla gospođa B. i I.K. to uklonila sa čela. Nakon
toga da je I.K. došao u kartonažu i da je zamijetila da je bio zbog toga uzbuđen jer da u tom krugu ljudi je predmet ismijavanja. Tada da ga je uputila kod gospođe S., socijalne radnice koja nadgleda sve odjele pa tako i kartonažu, kojoj je ispričao što se dogodilo i onda je taj događaj išao u daljnji postupak kod ravnateljice pa da je i ona iz tog razloga pozvana na davanje izjave. Obzirom na odmak vremena i svojih privatnih problema drugih stvari se da se ne može sjetiti. Nadalje je navela da joj nije poznato u kakvim su odnosima tužitelj i I.K. bili.
4.6. U svom iskazu na ročištu od dana svjedokinja A.L. je navela da kod tuženika radi kao pomoćna radnica u kuhinji i taj dan 2. listopada 2020. da je sjedila u njihovom restoranu sama i došao je I.K. i sjeo pored nje, da je s njim razgovarala te da je u jednom trenutku došao tužitelj i da je bez ikakve prije komunikacije s I.K. uzeo flomaster crveni i u jednom trenutku mu
nacrtao zvijezdu petokraku na čelo, ona da je reagirala i govorila mu ne, ne E. kamere, te da je mislila da će ga to zaustaviti, te da je odmah nakon toga otišao.
Navodi da je bila u strašnom šoku, jer da je inače osjetljive naravi zbog dijagnoza koje ima, dok je I.K. rukom pokušao obrisati to sa čela, tako da je donji dio zvijezde uklonio sam, a nakon toga da je gospođa N. sa dezinficijensom sve
do kraja uklonila. Naime, I.K. da je djelatnik tuženika ali osoba sa posebnim potrebama koja ne može shvatiti značaj te radnje i nažalost mnogim djelatnicima je predmet ismijavanja i zbijanja šala kao što se dogodilo i tada. Ona to apsolutno da nije shvatila kao šalu. Navela je da je ostala u šoku i nije zamijetila da se itko smijao na taj čin, posebno što je sala bila prazna, te osim nje i K., te tužitelja koji je odmah otišao, nikoga nije ni bilo. To da ju je toliko šokiralo, da je još dugo ostala u sali. I.K. da je djelatnik sa posebnim potrebama i da nema izraženu emociju kojom bi se usprotivio nasrtaju na sebe, a jako je druželjubiva osoba, te je sklon šalama, ali je i samim time i predmet ismijavanja kod drugih djelatnika.
5. Analizom i ocjenom cjelokupnog dokaznog postupka, svih dokaza zajedno i svakog dokaza zasebno sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/93, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 25/13 – u daljnjem tekstu ZPP), ovaj sud smatra da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan. Zakon o radu ne propisuje što se smatra kršenjem obveze iz radnog odnosa skrivljenim ponašanjem radnika. Opravdani razlog za otkaz u slučaju takvog ponašanja je ustrajnije neizvršavanje obveza iz radnog odnosa, kršenje radne discipline i nedopušteno ponašanje radnika. Stoga cijeneći iskaz tužitelja, z.z. tuženika te ostalih svjedoka ovaj sud smatra da je tužitelj svojim ponašanjem kršio radnu disciplinu ponašajući se nedolično i neprihvatljivo prema djelatniku tuženika koji je uz to i osoba s posebnim potrebama s kojima treba postupati s posebnom pažnjom, posebno u ustanovi koja je utemeljena za pomoć, rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba. Valja naglasiti da se ponašanje tužitelja ne može podvesti pod šalu, bez obzira o kakvom se crtežu radi, jer je djelatnik s kojim se tužitelj "šalio", osoba koja se zbog svoje invalidnosti ne može usprotiviti nasrtaju na sebe, samim time postaje sredstvo ismijavanja u konkretnom slučaju tužitelja, što je nedopustivo. Stoga ustanove koje su same po sebi osnovane radi zaštite,
reintegracije u društvo te zapošljavanje invalidnih osoba kao ciljem svog postojanja, trebaju prvenstveno raditi na zaštiti invalidnih osoba u svom okruženju kako oni zbog svog hendikepa ne bi postali sredstvo zlostavljanja bilo fizičkog ili psihičkog, što se nažalost događa. Također je bitno naglasiti da je tužitelj ranije u više navrata bio pismeno opominjan uz upozorenje pred otkaz zbog raznih kršenja radnih obveza, stoga je takvo ponašanje tužitelja koje nije evidentirano prvi put u cijelosti nedolično i neprihvatljivo te je poslodavac imao opravdani razlog za donošenje odluke kojom mu se otkazuje ugovor o radu uvjetovan njegovim skrivljenim ponašanjem, a koju je donio dana 30. listopada 2020. Stoga ovaj sud smatra u smislu odredbe čl. 135. st. 3. ZR-a, da je tuženik dokazao da imao opravdani razlog za redoviti otkaz tužitelju uvjetovan tužiteljevim skrivljenim ponašanjem, sukladno odredbi čl.115. st. 1. toč. 3. ZR-a, a da tužitelj u ovom postupku nije dokazao da mu je otkazan ugovor o radu suprotno odredbi čl. 115 st.1. toč. 3, ZR-a. Nije osnovan prigovor tužitelja da se tuženik nije savjetovao sa sindikalnim povjerenikom obzirom da je u spisu priloženo očitovanje sindikalnog povjerenika od 26. listopada 2020. (list spisa 19/20). Nadalje prigovori tužitelja, da tuženik nije donio odluku o otkazu u zakonskom roku od 15 dana, da tužitelju nije bila dana mogućnost iznošenja obrane, kao i da tužitelj nije bio ranije upozoravan zbog svog ponašanja su u cijelosti neosnovani. Iz dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da je tužitelju dana mogućnost iznošenja obrane što je on i sam naveo u svom iskazu, a isto proizlazi i iz priloženih dokaza (list spisa 53,54,55). Nadalje u konkretnom slučaju radi se o redovnom, a ne o izvanrednom otkazu, za koji nije zakonom propisan prekluzivni rok za njegovo donošenje, a tuženik je dostavio i dokaze da je tužitelj i ranije u tri navrata bio opominjan pod prijetnjom otkaza za svoje ponašanje (list spisa 25,27,28,32,33). Isto tako nije od utjecaja na zakonitost otkaza ni to što je tužitelj u vrijeme donošenja odluke bio na bolovanju. Stoga je valjalo u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u izreci ove presude.
5.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st.1. Zakona o parničnom postupku, a u skladu s točkom 7. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, pa je pun. tuženika priznat parnični trošak koji se sastoji od jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak od 2.000,00 kn, + 25% PDV, tako da ukupno obistinjeni trošak tuženiku iznosi 2.500,00 kuna.
U Splitu, 19. kolovoza 2022.
Sudac
Jelena Kvarantan Karuza,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste.
