Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: K-805/2020.-33.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Dunje Petrović, predsjednice vijeća, te sudaca porotnika Tomislava Rotha i Ružice Krstonošić, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Pecikozić, u kaznenom predmetu protiv optuženog I. K., zbog kaznenog djela iz članka 222. stavka 3. i 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. - dalje u tekstu: KZ/11.), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, od 17. srpnja 2020., poslovni broj KO-DO-1692/2020-1, nakon javne rasprave održane 3. studenog 2021., 27. siječnja 2022., 5. travnja 2022. i 2. lipnja 2022, a održane i zaključene 17. kolovoza 2022., u prisutnosti zamjenika općinskog državnog odvjetnika u Osijeku Adama Vukovića, optuženog I. K. I njegovog branitelja Vedrana Mesarića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Zagoršćak i partneri d.o.o. Zagreb, te oštećene M. F. i njezinog opunomoćenika po zamjeničkoj punomoći D. M., odvjetnika u O., 19. kolovoza 2022. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I.

Optuženi I. K., zvani „K.“, OIB:, sin I. i M. K. rođene

L.,

rođen

u

O.,

s

prebivalištem

u

V.,

Š. 12, djelatnik sa završenom osnovnom školom, zaposlen u trgovačkom društvu A. B. d.o.o. O., s plaćom oko 4.000,00 kuna, oženjen, otac četvero maloljetne djece u starosti od 17, 13, 12 i 3 godine, suvlasnik u ½ dijela obiteljske kuće u V., koja se nalazi u ulici P. S., vlasnik osobnog automobila O. Z., godina proizvodnje 2010., bez čina i odlikovanja, lošeg imovnog stanja, kazneno i prekršajno neosuđivan,

k r i v  j e

što je:

dana 16. rujna 2019., u O., K. P. S. 40, kao direktor trgovačkog društva K. G. j.d.o.o. V., na gradilištu na kojem je navedeno društvo obavljalo rekonstrukciju stambene i pomoćne građevine, protivno odredbi članka 41. stavak 5. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj: 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18. – dalje u tekstu: ZZR) i članku 6. Pravilnika o uporabi osobne zaštitne opreme, nije osigurao da radnici koriste potrebna osobna zaštitna sredstva koja ih štite od pada s krovne ploče koja je na visini od pet metara, niti je osigurao takva zaštitna sredstva, protivno odredbi članka 36. stavka 1. ZZR-a u vezi s člankom 3. točkama 16., 17. i 18 i člankom 4. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada („Narodne novine“ broj: 5/84. i 71/14.) na poslove zidara rasporedio F. F., iako je bio svjestan da prethodno nije utvrđeno da je imenovani radnik zdravstveno i psihofizički sposoban za obavljanje tih poslova, protivno odredbi članka 28. stavka 1. i 2. ZZR-a, dopustio F. F., koji nije bio osposobljen za rad na siguran način, da na navedenom gradilištu samostalno obavlja poslove zidara, propustivši mu osigurati neposredni nadzor radnika osposobljenog za rad na siguran način, lakomisleno smatrajući da time neće biti doveden u opasnost život i zdravlje F. F. i drugih radnika, pa kada je F. F., oko 15,10 sati, na krovnoj ploči, po nalogu I-okr. I. K., samostalno počeo obavljati poslove demontaže konzolne dizalice O. iori I., nosivosti 300 kilograma, koja je korištena prilikom izvođenja radova, i koja suprotno odredbi članka 42. ZZR-a u vezi s člankom 7. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme („Narodne novine“ broj 16/16.) nije bila propisno ispitana na mjestu gdje je postavljena, imenovani radnik je, uslijed neosposobljenosti za rad na siguran način i izostanka opisanog nadzora, vreće s cementom koje su služile kao protuuteg konzolne dizalice ukrcao na kolica kako bi ih spustio na tlo, uslijed čega je došlo do prevrtanja dizalice koja je povukla i F. F., koji je zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa i sigurnosnog užeta kao zaštite od pada s visine, koja zaštitna sredstva mu nisu bila niti osigurana, pao na tlo s krovne ploče koja je bila na visini od pet metara, uslijed čega je zadobio ranu razderotinu na glavi sljepoočno zatiljno desno, višestruka nagnječenja na mozgu, krvarenje unutar i izvan moždane ovojnice, otvoreni prijelom kvrge donje trećine desne nadlaktice, prijelom palčane kosti na tipičnom mjestu, prijelom kostiju ručja lijeve šake, prijelom rebara desno s pomakom od 3. do 10., nagnječenje desnog plućnog krila i prodor zraka u desno prsište, koje ozljede su teške naravi, od kojih je preminuo u K. bolnici O. 10. ožujka 2020.,

dakle, iz nehaja, nije postupao po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time je izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt jedne osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 3. i 4. KZ/11. u vezi članka 215. stavka 2. i 3. KZ/11.

II. Na temelju članka 222. stavka 4. KZ/11. optuženi I. K.

o s u đ u j e s e

NA KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

III. Na temelju članka 56. stavka 2. i 3. KZ/11. optuženom I. K.

i z r i č e s e

UVJETNA OSUDA

tako što se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine na koju je osuđen neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo.

IV. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje u tekstu ZKP/08.) u vezi članka 145. stavka 2. točki. 1., 6. i 8. ZKP/08. i članka 145. stavka 3. ZKP/08. nalaže se optuženom I. K. podmiriti troškove kaznenog postupka i to trošak provedenog vještačenja po vještaku stručnjaku zaštite na radu u ukupnom iznosu od 3.220,00 kuna (tritisućedvjestodvadesetkuna), trošak za svjedokinju u iznosu od 60,00 kuna (šezdesetkuna) te paušalnu svotu u iznosu od 500,00 kuna (petstokuna), u roku od 15 (petnaest) dana, kao i troškove nagrade opunomoćenika oštećenice o čijoj će visini sud donijeti posebno rješenje (članak 148. stavak 4. ZKP/08.).

V. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08. optuženi I. K. oslobađa se obveze naknade troškova obdukcije mrtvog tijela F. F..

Obrazloženje

1. Optužnicom O. državnog odvjetništva u O. (dalje u tekstu: O. u O.), od 17. srpnja 2020., poslovni broj K.-D.-1692/2020-1, optužen je I. K. zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti – teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 3. i 4. KZ/11. u vezi članka 215. stavka 2. i 3. KZ/11., dok je u trenutku podizanja optužnice još aktivno trgovačko društvo K. G. j.d.o.o. V. bilo optuženo također zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigunosti iz članka 222. stavka 3. i 4. KZ/11. u vezi članka 215. stavka 2. i 3. KZ/11. i u vezi članka 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela („Narodne novine“ broj 151/03., 110/07., 45/11. i 143/12.)

2. T. društvo K. G. j.d.o.o. V. brisano je iz sudskog registra

13. srpnja 2021. godine, na temelju rješenja T. suda u O., od 13. srpnja 2021., poslovni broj, te je utvrđeno da isto nema pravnog sljednika, zbog čega je ovaj sud pravomoćnim rješenjem od 2. prosinca 2021., poslovni broj na temelju članka 380. stavka 1. točke 2. ZKP/08. obustavio kazneni postupak u odnosnu na imenovano trgovačko društvo, dok je postupak nastavljen u odnosu na optuženog I. K..

3. Na raspravi održanoj 17. kolovoza 2022. zamjenik općinskog državnog odvjetnika izmijenio je činjenični opis optužnice, uskladivši ga s nalazom i mišljenjem vještaka stručnjaka zaštite na radu, te je tako izmijenjeni činjenični opis predao u spis u pisanom obliku, kao prilog zapisniku o raspravi (stranice 286-287 spisa).

3.1. Optuženi I. K. očitovao se da se ne smatra krivim u odnosu na kazneno djelo iz izmijenjene optužnice.

4. U tijeku dokaznog postupka ispitana je svjedokinja oštećena M. F., te su ispitani svjedoci I. Š., M. K. i A. D., provedeno je vještačenje po vještaku stručnjaku zaštite na radu D. J., mag. ing. stroj.,

koji je na raspravi neposredno ispitan. Nadalje, pročitani su zapisnik o inspekcijskom nadzoru D. inspektorata, P. ureda O., KLASA:, urbroj: od 13. studenog 2019. (dalje u tekstu: zapisnik

o inspekcijskom nadzoru), zapisnik o očevidu D. inspektorata, P.

ureda O., KLASA:, urbroj: od 18. rujna 2019. s fotografijama mjesta događaja (dalje u tekstu: zapisnik o očevidu D. inspektorata), zapisnik o pregledu dokumentacije D. inspektorata, P. ureda O., KLASA:, urbroj: od 17. listopada 2019., povijesni izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo K. G. j.d.o.o. V., medicinska dokumentacija K. bolničkog centra O. (dalje u tekstu: K. O.) na ime žrtve F. F., zapisnik o očevidu P. uprave o.-b., S. kriminalističke policije, S. za očevide i krim. tehniku, broj: od 16. rujna 2019., zapisnik o toksikološkom vještačenju krvi i urina izuzetih od žrtve F. F. od 3. listopada 2019., te zapisnik o obdukciji pokojnog F. F. K.-a O., K. zavoda za patologiju i sudsku medicinu, od 11. ožujka 2020., na temelju članka 330. stavka 3. i 4. ZKP/08. reproduciran je DVD medij na kojem su pohranjene fotografije očevida, pročitani su izvaci iz prekršajne i kaznene evidencije za optuženika (stranice 262 - 264 spisa), a na kraju dokaznog postupka ispitan je optuženik.

5. Iznoseći obranu optuženi I. K. naveo je da se građevinom bavi već 25 godina s tim da su rođak M. K. i on negdje 2018. ili 2019., ne može se točno sjetiti, zajedno otvorili firmu K. gradnja u kojoj je on bio direktor. F. F. se u njihovoj firmi zaposlio negdje 3 tjedna ili mjesec dana prije ovog nesretnog događaja, a ranije je radio kod "susjednog poslodavca" iz L., također na građevinskim poslovima, a oni su u K. gradnji trebali majstora sa iskustvom. Prvo su F. F. zaposlili na probnom radu, ali nisu ga odmah poslali na osposobljavanje za rad na siguran način, to su namjeravali nakon što su odlučili, negdje nakon 2 tjedna od početka njegovog rada, da će F. ostati raditi kod njih. F. je stalno bio pod njegovim nadzorom dok su radili. Prije ovog nesretnog događaja, F. u njihovoj firmi nije radio niti na jednom drugom gradilištu. Tog kritičnog dana na gradilištu u O., K. P. S. 40, bili su F. F., I. Š., M. K. i on, s tim da su, kao što je to bilo uobičajeno, radili u timovima, tako da je on uglavnom radio s F. F. gore na krovnoj ploči, dok su u timu bili M. K. i I. Š., s

tim da je I. Š. stalno bio dolje i radio kao radnik koji istovara cement, te na miješalici, dok je M. K. uglavnom također bio dolje, ali je povremeno išao gore na krovnu ploču. On (optuženik) je na tom gradilištu bio nadređen svim radnicima, a posebno F. F. koji je bio s njim u timu. Tog dana njihov radni zadatak bio je šalovanje serklaže na radnom krovu. Negdje pred kraj njihovog rada, naložio je F. F. da demontira dizalicu. Inače tu su dizalicu montirali svi zajedno tri dana prije ovog događaja. Ona im je trebala budući da su morali teret dizati visoko, na visinu od 5 metara i dizalicu su osigurali tako da su za protutežu stavili teret i to 5 ili 6 vreća namala. Inače se ta dizalica treba montirati tako da se ubuše dva ankera i stegnu, međutim u ovom slučaju oni je nisu montirali na taj način jer nisu mogli dohvatiti zbog visine od 5 metara, a nisu imali skelu. Zato su našli alternativu i postavili kao protutežu spomenute vreće namala. Kao što je rekao, naložio je F. da demontira dizalicu, pri čemu ga je upozorio da bude oprezan prilikom demontaže, na što je F. njemu rekao zašto ga uči njegovom poslu, da ima više radnog staža od njega. Tada je on sišao dolje s krovne ploče, a F. je ostao sam gore. Kad je sišao, razgovarao je s investitorom A. i M. K., te je bio okrenut leđima u trenutku kad je F. zajedno s vrećama cementa pao dolje. Oni su samo čuli jak udarac i kad su se okrenuli, vidjeli su F. dolje i odmah je dotrčao do njega i pokušao mu pomoći, te su pozvali hitnu. Kritičnog dana na gradilištu bio je štrik s prslukom radi osiguranja radnika od pada s visine, te je bio dostupan radnicima, međutim nitko ga od radnika nije koristio. Po njegovom mišljenju, u konkretnom slučaju nije bilo niti potrebe da se taj štrik koristi budući da su radili na ravnoj ploči, a inače taj štrik otežava kretanje i svi radovi se obavljaju otežano tako da može reći da u njegovom radnom iskustvu taj štrik nikada nije koristio niti je vidio koga da ga koristi. Može reći da mu je jako žao zbog toga što se dogodilo i volio bi da se to nije dogodilo, on je otac četvero djece i peto dijete je na putu, te nije zamišljao svoj život ovako. Otvaranjem firme htio je priskrbiti sebi i svojoj obitelji dostojan život. Konzolna dizalica koju su koristili na gradilištu u vlasništvu je Ž. B., vlasnika firme

Š. d.o.o. V., koji je njegov prijatelj. Dizalica je bila testirana prije nego što je postavljena na gradilište i bila je ispravna dok su je koristili. Nakon ovog događaja na gradilištu oni nisu više koristili dizalicu. Nakon ovog događaja vratili su dizalicu Ž. koji ju je dalje koristio na svojim gradilištima s obzirom da je i nakon pada ostala ispravna. Nakon kritičnog događaja bio je u kontaktu sa Ž. B., a

on nije niti jednom spominjao da bi ta dizalica bila neispravna. On se osobno smatra stručnim majstorom u građevinskoj struci. Po njegovom mišljenju jedan je radnik dovoljan za demontažu dizalice i on to može učiniti sam. U konkretnom slučaju do rastavljanja dizalice nije niti došlo nego je ona trebala biti rastavljena, međutim nije jer je u međuvremenu pala zajedno s F. dolje. Kad je ranije u državnom odvjetništvu rekao da je za rastavljanje dizalice potrebno najmanje 2 radnika, može pojasniti da je tu mislio da je najbolje kad dizalicu rastavljaju 2 radnika, međutim iz njegovog radnog iskustva može reći da je za taj posao dovoljan i jedan radnik. Po njegovom iskustvu na gradilištima je uobičajen rad u timovima tako da stariji i iskusniji radnik nadgleda radnika koji ima manje iskustva u firmi, a pogotovo je to bilo potrebno u njihovom slučaju dok su radili samo njih četvorica. On je vršio nadzor nad radom F. F. i davao mu upute na koji način da radi. Oni su cijelo vrijeme tijekom rada bili u međusobnoj komunikaciji i dogovoru kako će se što napraviti, s tim da je njegova bila zadnja pošto je bio "gazda", a i kad ne bi komunicirali, on je stalno pogledom pratio što i kako F. radi. Može reći da je gledao F. i dok je demontirao dizalicu, međutim dogodio se trenutak da nije pogledao i tada se i dogodila ova nesreća. Kad je već sišao dolje s krovne ploče, a kad je F. gore ostao sam, njih dvojica su i dalje verbalno komunicirali, on mu je rekao da polako spušta vreću po vreću dolje. Nakon toga, on je nastavio svoju komunikaciju s investitorom i tu se dogodio taj trenutak u kojem je F. pao. Poznato mu je da postoji propis pod nazivom Pravilnik o radu na privremenim gradilištima. Oni su u S. postupali u skladu s tim Pravilnikom. Dizalica može bez protuutega spustiti do 60kg tereta. Kad je rekao da dizalica može spustiti do 100kg, tu je mislio da on osobno može na taj način spustiti teret i to je učinio tako da je znao bez protuutega spuštati po 2 vreće cementa od 50kg. On pretpostavlja da je F. spuštao odjednom 5 ili 6 vreća cementa, nije to osobno vidio, ali kasnije na licu mjesta nije bilo nikakvog tereta, sve su vreće bile dolje. Kasnije više nisu koristili u radu konzolne dizalice, radili jesu, ali takve dizalice nisu koristili dok je postojala K. gradnja. Prilikom zapošljavanja F. F. oni nisu odmah obavili njegov liječnički pregled, čak su mu u knjigovodstvu rekli da za njega kao zidara nije niti potreban liječnički pregled. Do ovog nesretnog događaja F. nije obavio liječnički pregled. On (optuženik) je ranije radio u drugim firmama kao zidar i većinom nije obavljao liječničke preglede. U konkretnom slučaju na gradilištu je bio jedan sigurnosni štrik kojeg su oni "ubušili" na krovnoj ploči tako da su ubušili tiplu i zašarafili vijak i okačili su kuku od štrika. On osobno nije htio koristiti taj štrik, a rekao je svojim radnicima da tko hoće neka ga koristi. Nakon što je F. pao, niti on niti itko prisutan nisu dirali mjesto događaja, samo su pokušavali pomoći F. i "otpetljavali" su ga pošto je on bio dolje zatrpan u tome svemu. Nakon što je F. odvezen u bolnicu, tamo je bio s gđom M.. F. je u bolnici posjetio dva puta. Bili su sretni kad se F. bio probudio, a tom prilikom njega nije prepoznao, ali je prepoznao I. Š.. On je nakon što je F. umro kontaktirao oštećenu M. F. i to najviše preko svoje sestre koja se raspitivala o tome kako je M. i što misli i ovome svemu. Trenutno je zaposlen u firmi A. bau d.o.o. O., na neodređeno vrijeme. I dalje radi u građevini, međutim uglavnom radi poslove koji su dolje i koji nisu na visini. Odustao je od toga da ima vlastitu firmu jer to nije psihički više mogao podnijeti, stalno razmišlja o ovom nesretnom događaju. Njegova supruga također je zaposlena, radi na pola radnog vremena, a ostatak koristi porodiljni dopust budući da imaju četvero maloljetne djece u starosti od 17, 13, 12 i 3 godine, s tim da im je i peto dijete na putu. Što se tiče njegovog odnosa s oštećenom M. F., on je nakon sahrane dolazio kod nje. Voljan je i naknaditi joj štetu u novčanom obliku, međutim njemu je problem što ima malu plaću od oko 4.000,00 kuna, od koje treba prehraniti cijelu svoju obitelj. Zbog toga nije trenutno u stanju dići neki veliki kredit kao bi mogao isplatiti oštećenicu u cijelosti, ali voljan je s njom pregovarati i ponuditi joj isplatu štete u obrocima i slično. Može reći da je trenutno lošeg imovnog stanja. Naime, on je na početku rekao da je srednjeg imovnog stanja, međutim u međuvremenu su se promijenile i gospodarske okolnosti u državi, tako da je cijena svega porasla i sada mu je od iste plaće teže prehraniti obitelj, s tim da on i njegova obitelj već 10 godina grade kuću, te se dodatno zadužio.

6. Tijekom postupka nije bilo sporno da je pokojni F. F. bio zaposlen u sada već brisanom trgovačkom društvu K. G. d.o.o. V., u kojem je I. K. bio direktor društva i odgovorna osoba poslodavca. Nadalje, nije bilo sporno da je F. F. kritične zgode na gradilištu navedenom u činjeničnom opisu optužnice prilikom demontaže konzolne dizalice, koju demontažu je vršio samostalno, pao s krovne ploče kojom prilikom je zadobio teške tjelesne ozljede opisane u činjeničnom opisu optužnice od kojih ozljeda je unatoč poduzetim mjerama liječenja i preminuo 10. ožujka 2020.

7. Bilo je sporno je li optuženi I. K. kao odgovorna osoba poslodavca pokojnog F. F. učinio propuste u primjeni mjera zaštite na radu, te jesu li ti propusti u uzročno posljedičnoj vezi s padom i stradavanjem F. F..

8. Svjedokinja oštećena M. F. u iskazu je navela da se nakon ovog događaja u kojem je njezin suprug preminuo, optuženik držao korektno, dolazio joj je kući, doduše ne često, a posjetio je i njezinog pokojnog supruga dok je još bio u bolnici tih šest mjeseci, otprilike pet do šest puta. Što se tiče naknade štete, do sada optuženik nije o tome s njom pregovarao, on nije ništa posebno nudio, a ona nije ni tražila, osim što joj je nakon smrti supruga isplatio 2.000,00 kuna na ime suprugove plaće (nije mogao uplatiti na račun jer su suprugovi računu bili u blokadi) i isplatio joj je osim toga još 2.000,00 kuna i dao je 1.500,00 kuna za sahranu. Prije ovog događaja, njezin pokojni suprug je radio dva tjedna u firmi optuženika. Optuženik ju je radi naknade štete prvi puta kontaktirao nakon prijašnje rasprave koja je bila pred ovim sudom 3. studenog 2021. i gdje je ona došla sa svojim opunomoćenikom, te ju pitao da li mogu razgovarati o naknadi štete. Oni u ovom trenutku još nisu postigli nikakav dogovor vezano za naknadu štete. Troškovi sahrane njezinog supruga bili su oko 13.000,00 kuna. Od nje je optuženi I. K. kupio jednog bravca kojeg je platio po tržišnoj cijeni. Ona ima troje djece i to dva sina i jednu kćer, djeca su joj 1987., 1989. i 1991. godište. Nitko od njezine djece nije radio na građevinskim radovima kod optuženika.

9. Svjedok I. Š. u iskazu je naveo da je u kritično vrijeme radio u K. gradnji, te je tog 16. rujna 2019. radio na gradilištu u O. u S. ulici blizu O. pekare i to na miješalici, nije se penjao na krovnu ploču zgrade. Bio je ispred zgrade kad je od M. K. dobio nalog da istovari cement koji se nalazio sa stražnje strane zgrade i on je taj cement istovarao i stavljao na paletu. Pustio je prvu vreću i kad je krenuo po drugu vreću, čuo je pad kolica, te se okrenuo i onda je vidio da su kolica pala i da je pala dizalica, te je vidio F. F. na podu i dotrčao do njega,

nakon čega su dotrčali i I. i M. K., te investitor A.. Tog dana na gradilištu su radili I. K., M. K., F. F. i on, te su betonirali serklažu.

Bili su podijeljeni u dva tima, tako da je M. K. povremeno bio s njim dolje, a povremeno je bio gore na krovnoj ploči zgrade, dok su F. F. i I. K. cijelo vrijeme bili gore na krovnoj ploči. Oni su beton podizali s kolicima dizalicom koja se nalazila na krovnoj ploči i bila je učvršćena protuutegom – vrećama cementa, ne sjeća se točno koliko je bilo vreća cementa. Inače se ta dizalica ne učvršćuje tako nego sa šipkama armature na kojima su gore žabice. U trenutku kad je on istovarao vreće cementa kako je rekao na početku iskaza, posao, odnosno betoniranje je već bilo pri kraju, a I. i M. K. nalazili su se u prolazu prema ulici i razgovarali su s investitorom A. oko uređenja dvorišta. Njemu nije poznato kakav je nalog

F. F. dobio, da li treba nešto spustiti odozgo ili slično. On je prvi prišao F.

F. kad je vidio da je pao i da leži dolje, zatim su došli i M. i I. K., te investitor A., koji je zvao hitnu pomoć. Ne sjeća se jesu li M. i I. K. poslije pada F. F. komentirali koje je on poslove obavljao. On tog dana nije bio na krovnoj ploči. Konzolna dizalica montirana je par dana prije betoniranja serklaže. Dizalicu može demontirati i jedna osoba sama. On bi demontirao dizalicu tako da bi povukao motor prema nazad, skinuo ga, povukao bi željeznu konstrukciju na sredinu i položio bi je dolje, te bi onda skinuo šarafe. Za demontiranje ove dizalice inače je potrebno dva radnika, ali demontažu može obaviti i jedan radnik, a da je inače potrebno dva radnika za demontažu ove dizalice, poznato mu je jer su tako radili na drugim radilištima nakon ovog događaja, ovo im je bilo prvo gradilište na kojem su koristili konzolnu dizalicu. Kad je vidio F. F. dolje kako leži, misli da je pored njega bilo tri vreće cementa koje su pale s krovne ploče, ali ne sjeća se koje kilaže. Oni nisu ništa dirali, na licu mjesta brzo su došli policija i hitna. Ova dizalica bez protuutega može spustiti i 100kg. Radi zaštite od pada s visine, na gradilištu je bila na krovnoj ploči zgrade špaga utiplana s više tiplova kod dizalice, a koja je montirana kad i dizalica, ne sjeća se kolika je bila duljina te špage. On se nije penjao na krovnu ploču, a da je gore špaga utiplana s više tiplova, rekli su mu I. i M. K. kad se montirala dizalica, ali on osobno nije vidio tu špagu. U vrijeme kad se dogodio ovaj događaj na gradilištu nije znao na koji način se špaga veže, a sada zna da se ona veže na prsluk kojeg bi radnik trebao nositi kada radi na visini. On je tog dana vidio F. da nosi taj prsluk, ali on ga nije imao u trenutku pada, a ostali nisu imali prsluke. Prije ovog događaja, F. je radio u K. gradnji tjedan dana. U. K. gradnji bilo je uobičajeno raditi u timovima. U ovim timovima radili su i na gradilištu kritičnog dana tako da je on bio u timu s M. K., koji je njemu bio nadređeni, a F. F. radio je u timu s I. K., koji je njemu bio

nadređeni. I. K. vršio je nadzor nad radom F. F. tog dana, a i općenito

u tih tjedan dana u kojima je F. F. počeo raditi u firmi. On je vršio nadzor nad radom F. F. na način da mu je davao savjete i govorio kako da radi. Nije se penjao na krovnu ploču nakon što je F. F. pao sa zgrade. Ne zna što se nalazilo na krovnoj ploči nakon što je F. F. pao. Već nakon što je F. F.

pao, on je pored njega vidio tri vreće cementa kraj kolica. On ne zna da li je na krovnoj ploči bilo još vreća cementa osim ove tri. Tog dana kada je dizalica montirana, on je bio na gradilištu, ali također je bio dolje i nije se penjao na krovnu ploču, a dizalicu su montirali I. i M. K.. Kad je montirana dizalica, stavljene su i vreće cementa kao protutežu. Da se inače dizalica montira sa šipkama i žabicama, poznato mu je jer su je na taj način montirali na drugim gradilištima nakon ovog događaja. On je prije ovog događaja radio oko godinu dana u K. gradnji. Ovo je bilo prvo gradilište na kojem je on bio prisutan a da je korištena ova dizalica.

10. Svjedok M. K. u iskazu je naveo da je u kritično vrijeme bio zaposlen u K. gradnji, te su 16. rujna 2019. bili na gradilištu u O. u S. ulici, on, I. K., Š. i F. F.. Radili su šalovanje serklaže na deki, I. K. i F.

F. bili su gore na krovnoj ploči zgrade, dok su on i Š. bili dolje, a on je povremeno kad bi to zatrebalo išao i gore na krovnu ploču pomagati. Kad je počela betonaža, I. K. i F. F. ostali su gore na krovnoj ploči, a on se spustio

dolje kod Š.. Kad su završili, I. K. naložio je F. F. da demontira

dizalicu. O. i I. K. bili su dolje i razgovarali s investitorom, bili su okrenuti leđima tako da nisu vidjeli, ali su u jednom trenutku čuli pad. Kad su se okrenuli, vidjeli su da je pala dizalica i da je F. pao na dizalicu, tu je nastala panika, oni su otišli do F. i pokušavali mu pomoći, zvali hitnu. Ubrzo je došla i hitna pomoć, policija, a onda i inspekcija zaštite na radu. I. K. otišao je s hitnom u bolnicu da vidi što će biti s F., a on i Š. su ostali na gradilištu. Tog dana su za podizanje betona koristili konzolnu dizalicu, a za protutežu su na dizalicu stavili vreće cementa i to 7-8 vreća po 25kg. Inače se ova dizalica ne montira tako da se stavljaju vreće cementa, nego se utipla u beton, mora se izbušiti deka i kroz te rupe staviti željezna armatura, koja viri s jedne i s druge strane, te se na to stavljaju žabice. Ovdje konkretno nisu na taj način montirali dizalicu jer je strop bio 5 metara visine, a nisu imali skelu s kojom bi mogli doći do plafona. Dizalica je montirana tri dana prije ovog događaja. U vrijeme kada je demontirao dizalicu, F. F. je bio sam na krovnoj ploči. I. Š. je tada bio dolje i istovarao cement iz kombija koji se nalazio na uličnoj strani objekta. U. K. gradnji prije ovog događaj nisu koristili konzolnu dizalicu. Bez protuutega ova dizalica može spustiti 70kg, po njegovoj procjeni. Osobno nije nikada spuštao nekakav teret s takvom dizalicom bez protuutega. Za demontažu dizalice dovoljan je jedan radnik. On nije nikada demontirao dizalicu. On se ne može sjetiti tko je montirao dizalicu, ne zna da li je taj dan i bio na gradilištu. Oni nakon ovog događaja u K. gradnji nisu na drugim gradilištima koristili konzolnu dizalicu. Misli da je F. F. prije ovog događaja radio u K. gradnji tjedan dana. U. K. gradnji on nije bio samo zaposlenik nego je bio i suvlasnik firme, ali se ne sjeća u kojem točno dijelu. On ne može reći je li F. F. bio osposobljen za rad na siguran način, za taj dio i za knjigovodstvo bio je zadužen I. K., a nije mu poznato i je li F. F. prošao zdravstveni pregled prije nego što je počeo raditi u firmi. Radi osiguranja radnika i zaštite od pada na krovnoj ploči je bio sigurnosni štrik s prslukom, taj štrik je dužine oko 5 metara, a bio je na krovnoj ploči samo jedan takav štrik s prslukom, a na krovnoj ploči radila su njih dvojica i on, koji je povremeno dolazio gore. On misli da tog dana nitko od njih nije koristio prsluk sa štrikom. Osobno ga on ne koristi iz razloga što on ograničava kretanje prilikom rada. Nitko od njih nije dirao mjesto događaja prije nego je došla policija i inspekcija rada. On kao majstor u građevini ima oko 24 godine iskustva. Smatra se stručnim u svojoj struci. Oni su u Kat gradnji radili u timovima, tako da je I. K. bio u timu s F. F., koji je bio neiskusan i on mu je pokazivao posao, a on je bio u timu s I. Š., koji je također bio noviji. U timovima je postojala određena hijerarhija u smislu da jedan nadzire drugog, a konkretno tu su bili nadređeni I. K. F. F., a on I. Š.. I. K. vršio je nadzor

nad radom F. F. tako što je bio prisutan njegovom radu i komunikacijski,

glasovno, tako da mu je objašnjavao kako treba raditi. Takav način rada da radnik s više iskustva nadzire onog s manje iskustva, uobičajen je u građevini. Misli da se za štrik s prslukom može reći da je to "sigurnosni pojas". Koliko se on sjeća, I. K. je rekao F. F. da utipla štrik koji se nalazio na krovnoj ploči. Da je itko od radnika htio koristiti štrik s prslukom, mogao je. Direktor K. gradnje bio je I. K.. On i I. K. su međusobno komunicirali i dogovarali se oko poslova (kao suvlasnici firme), ali papirologiju je vodio I.. Poznato mu je da postoji Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima, a odlučivanje o tome treba li se na gradilištima postupati u skladu s ovim pravilnikom bilo je u nadležnosti I. K..

Konzolna dizalica koju su koristili u vlasništvu je jedne od firmi Ž. B., a misli da je to bila Š. d.o.o. sa sjedištem u V.. Dizalica je bila testirana i po njegovim saznanjima bila je ispravna. Oni tu dizalicu nakon ovog događaja više nisu koristili, ona je vraćena vlasniku, a vjeruje da su je nakon toga koristili neki drugi. Nema saznanja o tome da li se dizalica sada koristi. Od trenutka kad se ovaj događaj dogodio, vlasnik dizalice nije mu ni u jednom trenutku spominjao da dizalica ne bi bila ispravna. Jedan radnik može demontirati dizalicu tako da skine motor, ima nekih 16 vijaka koje treba odšarafiti i sklopiti konstrukciju. Dizalica se inače montira uz pomoć željezne armature zbog sigurnosti, odnosno da se ne bi "prebacila". I vreće cementa postavili su na dizalicu kao protutežu iz istog razloga, odnosno da se ona ne bi prebacila. I. K. i on su zajedno u građevini oko 20 godina, a ne može točno reći da li više radnog iskustva ima I. K. ili on. On osobno smatra da nije niti potrebno da njemu I. K. kaže da on treba staviti sigurnosni prsluk. Kad ocijeni da je nekakav rizik, on ga stavi sam. On se ne može sjetiti je li I. K. naložio F. F. da koristi štrik s prslukom. Njemu osobno nije nikada rekao da bi trebao koristiti taj štrik s prslukom. Taj štrik s prslukom stavlja se na gradilište zapravo da bi bio tamo u slučaju da naiđe inspekcija zaštite na radu, koja bi kaznila firmu da tog prsluka sa štrikom nema na gradilištu. Ovdje konkretno smatra da nije bio takav rizik da su trebali staviti prsluk sa štrikom zbog toga jer su se okolo bili zidovi visine oko 80 centimetara i po njegovom mišljenju nije bilo tolike bojazni od pada.

11. Svjedok A. D. u iskazu je naveo da je on bio investitor na predmetnom gradilištu. Tog dana, na poziv ovdje optuženog I. K., došao je na gradilište negdje pred kraj radnog vremena da vidi je li sve u redu vezano za gradilište, te da se dogovore dalje oko radova koje je bilo potrebno izvesti na podrumu. Naime, gradilište se nalazilo u dvorištu iza postojećeg objekta, u kojem je bila proizvodnja koja je radila. U trenutku pada radnika, on se nalazio u podrumu s I. K., a da se dogodio pad, shvatio je po tome što ga je čuo. Kad su to shvatili, istrčali su van i vidjeli su čovjeka kako leži, negdje oko dva i pol metra od izlaza iz podruma. Pokušali su mu pomoći i pozvali hitnu pomoć. Ne može se točno sjetiti tko je sve od radnika bio na gradilištu, bilo ih je 4 ili 5, i on ih je znao viđati da hodaju gore po krovu i jednom je prilikom čak K. u šali rekao "Što ti to radnici tako hodaju po krovu", a on mu je odgovorio da su vezani štrikom i da se ništa ne brine. Svu komunikaciju vezano za gradilište obavljao je s I. K.. Ne može

se sjetiti gdje se koji radnik nalazio kad je on došao na gradilište. On se nikada nije popeo na tu krovnu ploču. Krovna ploča postavljena je otprilike mjesec dana prije nego se dogodio ovaj nesretni događaj, to je radni krov. Prije nego što su otišli u podrum, I. K. i on bili su u dvorištu, na krovu su bili neki radnici, a on se ne može sjetiti je li radnik sam ili je bilo više njih, I. K. je stalno pogledavao gore. Između I. K. i njegovih radnika uvijek je bila neka zafrkancija i komunikacija,

ali se on ne može konkretno sjetiti što su oni pričali. Oni su prije odlaska u podrum dobrih 10 minuta bili u dvorištu i pregledavali gradilište, a kad su ušli u podrum, nije možda prošlo ni 5 minuta i već se čuo pad radnika. U tom razdoblju kad su bili u dvorištu, I. K. je konstantno pričao s tim radnikom koji je bio na krovu, bila je komunikacija između njih jer su još nešto nosili gore i radili nešto prije nego što su oni otišli. I. K. privatno ne poznaje, s njim je isključivo poslovno surađivao, a u ovom trenutku nemaju nekih poslovnih suradnji.

11.1. Sud je iskaze ispitanih svjedoka ocijenio vjerodostojnim, s obzirom da su okolnosni i detaljni, te međusobno suglasni, izuzev iskaza sjedoka I. Š. i

M. K. u dijelu u kojem su naveli da je na gradilištu bio sigurnosni pojas („štrik“) radi zaštite radnika od pada s visine. Naime, njihovi su iskazi u tom dijelu suprotni materijalnoj dokumentaciji koja priliježe spisu, odnosno zapisniku o inspekcijskom nadzoru D. inspektorata, te zapisniku o očevidu D.

inspektorata iz kojih proizlazi da je očevidom na krovnoj ploči predmetnog gradilišta, s koje je pao pokojni F. F., utvrđeno da gradilište nema nikakvu zaštitu od pada s visine (što uključuje nepostojanje sigurnosnog pojasa i sigurnosnog užeta) te da na ploči nema nikakvih dijelova dizalice koji služe za stabilizaciju kao uteg. Nasuprot iskaza svjedoka I. Š. (koji prema vlastitom kazivanju i nije osobno vidio sigurnosni "štrik") i M. K., koji optuženika osobno poznaju i očito mu ovakvim iskazivanjem žele pogodovati, zapisnike o inspekcijskom nadzoru i očevidu D. inspektorata je sastavio neovisni i nepristrani službenik državnog tijela – voditelj S. K. K. dipl. ing., a u vjerodostojnost tih zapisnika sud

nije imao nikakvih razloga posumnjati.

12. Provedenim vještačenjem po vještaku stručnjaku zaštite na radu D. J.

mag. ing. stroj. utvrđeno je da je u trenutku ozljeđivanja radnik F. F. radio poslove s posebnim uvjetima rada jer je radio poslove na visini većoj od tri metra kod kojih se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može spriječiti povećana opasnost od pada radnika s mjesta rada. Radnik F. F. nije bio upućen na provjeru zdravstvenog stanja, te nije smio biti raspoređen na poslove s posebnim uvjetima rada na temelju članka 36. stavka 1. ZZR-a. Nadalje, radnik F. F. nije bio osposobljen za rad na siguran način za poslove koje je obavljao, niti je radio pod nadzorom radnika koji je osposobljen za rad na siguran način, te mu poslodavac nije smio dozvoliti obavljanje poslova na temelju članka 28. stavka 1. i 2. ZZR-a. Dizalica kojom je u trenutku događaja rukovao radnik F. F. nije bila pregledana i ispitana prije korištenja na mjestu rada što je u suprotnosti s člankom 7. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme. Obzirom na poslove koje je obavljao, radnik F. F. je trebao koristiti sigurnosni pojas i sigurnosno uže kao zaštitu od pada s visine. U trenutku događaja radnik F. F. nije koristio sigurnosni pojas i sigurnosno uže kao zaštitnu od pada s visine. U trenutku događaja poslodavac nije osigurao da radnik koristi potrebna osobna zaštitna sredstva koja štite radnika od pada s visine, što je protivno članku 41. stavku 5. ZZR-a i članku 6. Pravilnika o uporabi osobne zaštitne opreme. Okolnost da radnik F. F. nije bio osposobljen za rad na siguran način i okolnost da radnik nije koristio sigurnosni pojas i sigurnosno uže kao zaštitu od pada s visine se mogu dovesti u uzročno-posljedičnu vezu s ozljeđivanjem. Za provođenje mjera zaštite na radu je bio odgovoran poslodavac temeljem članka 17. stavka 1. ZZR-a.

12.1. Ispitan na raspravi od 5. travnja 2022. vještak je dodao da na mjestu događaja zbog tehnologije radova nije bilo moguće postavljanje određenih zaštitnih ograda koje bi spriječile pad radnika s visine. U takvom slučaju kad radnik radi na visini većoj od tri metra i prijeti neposredna opasnost od pada s visine, radnik treba koristiti posebnu zaštitnu opremu, tj. zaštitu od pada s visine i pada u dubinu. U konkretnom slučaju, radnik je od osobne zaštitne opreme mogao koristiti opremu za ograničavanje pristupa koja onemogućuje radnika da pristupi u mjesto gdje postoji opasnost od pada, te opremu za zaustavljanje pada (sigurnosni pojas i uže), koji u slučaju pada radnika sprječava udar tijela u podlogu. Stradali radnik na mjestu rada mogao koristiti navedenu osobnu zaštitnu opremu. Prema stanju spisa se može zaključiti da je događaju prethodila radnja betoniranja armirane betonske ploče, pa na rubu ploče nije bilo moguće postaviti zaštitnu ogradu koja bi spriječila pad radnika s visine. Stoga je prema pravilima zaštite na radu radnik trebao koristiti osobnu zaštitnu opremu za zaštitu od pada s visine, odnosno sigurnosni pojas i sigurnosno uže. Okolnost da u trenutku događaja stradali radnik nije koristio sigurnosni pojas i sigurnosno uže su utvrđeni temeljem dokumentacije u spisu. Da je u trenutku događaja radnik koristio navedenu osobnu zaštitnu opremu na ispravan način, ista bi spriječila pad radnika i udar u podlogu, te nastajanje ozljeda. Zapisnikom o očevidu je evidentirano da na krovnoj ploči nisu pronađeni elementi zaštite od pada radnika s visine. Sadržaj iskaza optuženika i saslušanih svjedoka se može utvrditi iz dokumentacije koja priliježe spisu. Prema pravilima struke, inspektor zaštite na radu prilikom inspekcijskog nadzora kod ozljeda na radu, evidentira svu osobnu zaštitnu opremu koja je pronađena na mjestu rada. Iskustveno mogu reći da su iskazi optuženika i svjedoka subjektivne naravi, dok se inspekcijskim nadzorom objektivno utvrđuje stanje na mjestu rada. Nije neuobičajeno da se vještačenje provodi dvije godine nakon događaja. Tehnički gledano vještačenje je moguće provesti i nakon duljeg vremena, ukoliko je prilikom očevida na mjestu događaja stanje detaljno fiksirano (zapisnik o inspekcijskom nadzoru). Ukoliko je za postupak potrebno, vrši se i pregled gradilišta (postupak osiguranja dokaza). U konkretnom slučaju, nije bio potreban pregled gradilišta prilikom vještačenja. Navedeno smatra obzirom da je stanje na mjestu događaja fiksirano i evidentirano radnjama inspektora zaštite na radu. Ne smatra da bi rezultati vještačenja bili drugačiji da je neposredno nakon događaja izvršio pregled predmetnog gradilišta. Pregledom zapisnika o inspekcijskom nadzoru nije uočio nepravilnosti koje bi utjecale na rezultate vještačenja. Postoje slučajevi kada postoje određene nejasnoće o samom događaju i kada po nalogu tijela koje provodi očevid (državno odvjetništvo, policija, inspektorat), izlazi na mjesto događaja i prisustvuje očevidu. Okolnost da radnik u trenutku događaja nije radio pod nadzorom radnika koji je osposobljen za rad na siguran način, utvrdio je iz okolnosti opisanog događaja, inspektora zaštite na radu, te iskaza saslušanih optuženika i svjedoka. U trenutku događaja stradali radnik se nalazio se na mjestu rada i nije bio pod nadzorom radnika koji je osposobljen za rad na siguran način. Iz iskaza optuženika slijedi da se isti u trenutku događaj nalazio u dvorištu P. O. i razgovarao s investitorom, a stradali radnik se nalazio na krovnoj ploči. Iz iskaza svjedoka I. Š. slijedi da se optuženik u trenutku događaja nalazio u dvorištu i razgovarao s investitorom. Iz iskaza svjedoka M. K. slijedi da je u trenutku događaja optuženik razgovarao leđima okrenut prema građevini na kojoj se nalazio stradali radnik. Slijedi da u trenutku događaja stradali radnik nije bio pod nadzorom optuženika. Ne zna na kojoj udaljenosti se nalazilo mjesto na kojem se nalazio optuženik u odnosu na mjesto na kojem se nalazio stradali radnik. U konkretnom slučaju, stanje u trenutku događaja na mjestu rada se moglo utvrditi isključivo na temelju dokumentacije inspektorata, te iskaza optuženika i saslušanih svjedoka.

12.2. Nalaz i mišljenje vještaka stručnjaka zaštite na radu prihvaćen je u cijelosti jer je dan jasno, potpuno i sukladno pravilima znanosti, iskustva i struke, te njegova vjerodostojnost nijednom okolnošću nije dovedena u pitanje.

13. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru D. inspektorata (stranice 15 – 20 spisa), zapisnika o očevidu D. inspektorata (stranice 23 – 41 spisa), kao i zapisnika o pregledu dokumentacije D. inspektorata, P. ureda O., KLASA:, urbroj: od 17. listopada 2019. (stranice 100 – 103 spisa) proizlazi da je analizom poslova zidara i uvidom u procjenu rizika je utvrđeno da su poslovi zidara poslovni s posebnim uvjetima rada sukladno odredbama članka 3. točki 16., 17. i 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada („Narodne novine“ broj 5/84. i 71/14.) jer zahtijevaju teško fizičko naprezanje, rad na visini iznad 3m gdje se osnovnim pravilima zaštite na radu ne može spriječiti pad s visine, te je izložen nepovoljnoj mikroklimi, buci, vibracijama I potresanjima. Rok za provjeru zdravstvenog stanja je 12 mjeseci. Poslodavac je postupio protivno odredbama članka 36. stavka 1. ZZR-a jer je rasporedio radnika F. F. na obavljanje navedenih poslova, a da prethodno nije na propisani način utvrdio da je F. F. zdravstveno i psihofizički sposoban za izvršavanje tih poslova.

13.1. Nadalje, kako to proizlazi iz spomenutih zapisnika, poslodavac nije dokazao zapisnikom o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način da je F. F. osposobljen za poslove zidara u K. gradnja j.d.o.o. V.. U vrijeme nastanka ozljede F. F. je samostalno obavljao poslove što je u suprotnosti s odredbama članka 28. stavka 1. ZZR-a kojim je propisano da poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način. Također, utvrđeno je da poslodavac nije vodio pisanu evidenciju o zaduživanju osobne zaštitne opreme i radne opreme. Predočena je dokumentacija o kupovini zaštitnih cipela i radnih hlača. Zaštitne kacige su se nalazile na radilištu u vrijeme nastanka ozljede, time da je optuženik izjavio da su i namjenski korištene.

13.2. Nadalje, u vrijeme nastanka ozljede na radu F. F. je rukovao konzolnom dizalicom proizvođača O. I. I. nosivosti 300kg. Dizalica je u vlasništvu

Š. d.o.o. iz V., Š. 16B. Za dizalicu je predočen Zapisnik o

ispitivanju broj, koji je sačinila A. za razvoj i kontrolu sigurnosti

d.o.o. T. 5. studenog 2018. Mjesto ispitivanja je bilo u O., I. ulica.

Poslodavac nije dokazao da je dizalica ispitana na mjestu gdje je postavljena – u O., K. P. S. 40. Sukladno članku 7. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme („Narodne novine“ broj 16/16.) poslodavac koji je korisnik radne opreme navedene u članku 1. stavku 2. tog Pravilnika dužan je na propisan način osigurati preglede i ispitivanja radne opreme, između ostalog, prije korištenja na novom mjestu rada ako je radna oprema premještena s jednog mjesta na drugo pa je zbog toga rastavljena i ponovno sastavljena. Ovaj se Pravilnik na temelju članka 103. ZZR-a primjenjuje kao propisano pravilo zaštite na radu. Ovakav je način rada u suprotnosti s odredbama članka 42. ZZR-a koji kaže da je poslodavac obvezan u skladu s tim zakonom, njegovim provedbenim propisima, pravilima zaštite na radu, posebnim propisima, odnosno uputama proizvođača obavljati preglede, odnosno ispitivanja sredstava rada koja se koriste radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje radnika.

13.3. Ozlijeđeni radnik F. F. prilikom sastavljanja zapisnika D.

inspektorata nije bio u zdravstveno psihičkom stanju dati izjavu u svezi događaja koji je rezultirao ozljedom na radu, te je događaj opisan na temelju utvrđenih činjenica. Očevid na mjestu događaja je započet 16. rujna 2019. u 15,30 sati, temeljem poziva službe 112. Na mjestu događaja uz dvorišnu zgradu u O., K. P. S. 40 su zatečena dva djelatnika temeljne policije, zaposlenici K. G. I. Š. i

M. K., te predstavnik investitora A. D.. Direktor I. K. nije

bio nazočan jer je otišao u K. O. s ozlijeđenim. Ravni krov skladišta je na visini oko 5m u odnosu na nivo dvorišta, a oko njega je parapet visine 0,5m sazidan u dva bloka i završnim betonskim rubom, širine oko 0,25cm. Očevidom na krovnoj ploči je utvrđeno da nema nikakvu zaštitu od pada s visine, da na ploči nema nikakvih dijelova dizalice koji službe za stabilizaciju kao uteg. Na dijelu parapeta (povišenja po rubu objekta) preko kojeg je pala dizalice, vide se tragovi oštećenja na betoniranom dijelu. Uz dizalicu se nalaze građevinska kolica na kojima su bile tri vreće građevinskog materijala NAMAL u pakovanjima od 25kg koje je vjerojatno F. spuštao pomoću dizalice u 15,10 sati. U dvorištu ima otpadnog materijala, dizalica je pala s dijela krova iznad ulaza u objekt, a na kosini na ulazu u podrum se vide tragovi krvi. U blizini je i zaštitna kaciga koja je vjerojatno pala s glave ozlijeđenog radnika. Tog su dana radnici K. G. j.d.o.o. završili poslove na krovu zgrade i započeli čišćenje radilišta.

13.4. Zaključno, provedenim inspekcijskim nadzorom utvrđeni su propusti poslodavca u vezi s odredbama članka 28. stavka 1., članka 36. stavka 1. i članka 42. ZZR-a, odnosno poslodavac nije planirao, pripremao i provodio radne postupke, te razradio i primjenjivao tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u svezi s radom, što je u suprotnosti s odredbama članka 44. stavka 1. ZZR-a.

14. Iz zapisnika o očevidu P. uprave o.-b., S.

kriminalističke policije, S. za očevide i krim. tehniku, broj: od 16. rujna 2019. (stranice 87 – 89 spisa) proizlazi da se na lijevoj, južnoj strani predmetnog dvorišta nalazila gomila - više desetaka razbacanih PVC vreća s otpadnim materijalom, kao i drugi otpadni građevinski materijal. S desne sjeverne strane nalazila se terasa na kojoj se nalazilo više desetaka raznih PVC kantina i dr. U podnožju lijevog dijela navedene terase se nalazilo stepenište od deset stepenica koje vode prema dolje, odnosno u podrumske prostorije, dok su rubni dijelovi stepeništa betonski rubnjaci. Na udaljenosti tri metra od sjevernog zida u pravcu juga i 5,9 metara od istočnog zida u pravcu zapada, na spomenutom betonskom rubu podrumskom stepeništa, na PVC cijevi promjera 11cm tj. na površini od 54,46cm zatečeno je više tragova crvene boje nalik na krv u vidu gravitacijskih kapljica, prožimanja i brisotina. Opisani tragovi s označeni brojem 1, te je sa istih pomoću sterilnog vatenog štapića izuzet bris koji je upakiran u omot 1. Nadalje, na zemljanoj površini dvorišta na udaljenosti 2,8 metara od sjevernog zida zgrade u pravcu juga i 4,4 metara od istočnog zida u pravcu zapada zatečena je PVC zaštitna kaciga žute boje s crnim pamučnim trakama u unutrašnjosti i s natpisom s unutarnje strane R. M. in G.. Opisana zaštitna kaciga označena je brojem 2. Uz

samo podrumsko stepenište na podu se zatečen je zidarski čekić, prevrnuta PVC kantica s većom količinom čavala u unutrašnjosti iste, kao i čavala koji su razasuti po tlu. U zapadnom dijelu dvorišta se nalazila se zgrada u izgradnji koja je visine 5,2 metra, širine kao i dvorište 11,9 metara, ispred koje se gledajući s lijeva udesno nalazi više hrpa raznog građevinskog materijala (letve, daske, focne i dr.), hrpa šljunka, mješalica za beton i dr. U sjevero-zapadnom dijelu dvorišta nalazio se metalni nosač sačinjen od metalnih "U" profila i okruglih metalnih cijevi, ukupne dužine 3,3 metra, visine 2 metra u najširem dijelu širine 1,5 metar, koji je prevrnut na bočnu stranu neposredno uz zapadni dio zgrade u izgradnji, odnosno na udaljenosti 2.8 metara od sjevernog zida u pravcu juga i 8,4 metra od istočnog zida u pravcu zapada. U sjevernom dijelu nosača nalazio se elektromotor s automatskom dizalicom i prekidačem, jedan namotaj el. kabla, dok je ispod južnog dijela nosača zatečeno pet drvenih palata. U središnjem dijelu nosača bliže zapadnom zidu zgrade u izgradnji nalazila su se prevrnuta građevinska kolica s tri vreće "namala" od 25kg, te je u središnjem dijelu kolica zatečen dodatak metalne armature za kuku, te metalna sajla promjera 6mm, na kojoj se na samom kraju nalazi kuka s utegom, a ista se pruže u duljini od 2,6 metara prema elektromotoru gdje je ostatak sajle namotan. U neposrednoj blizini navedenih građevinskih kolica na podu je zatečena crvena šilt kapa s natpisom na bočnoj strani I. gimnazija O. 2008./2009. godina, s tragovima prašine i maltera. Opisani nosač i dr. označeni su brojem 3. Druge pojedinosti na mjestu događaja nisu uočene.

14.1. Na fotografijama očevida vidljivo je da su se na licu mjesta, u podnožju objekta u izgradnji, nalazila prevrnuta građevinska kolica s tri vreće "namala" od 25kg, zajedno s prevrnutom konzolnom dizalicom, dok nije bilo fotografija krovne ploče.

15. Iz zapisnika o toksikološkom vještačenju krvi i urina izuzetih od žrtve F. F. od 3. listopada 2019. (stranice 97 - 98 spisa) proizlazi da je izvršenom analizom krvi i mokraće utvrđeno da je imenovani u trenutku događaja bio trijezan. 16. Iz medicinske dokumentacije K.-a O. na ime žrtve F. F., kao i zapisnika o obdukciji pokojnog F. F. K.-a O., K. zavoda za patologiju i sudsku medicinu, od 11. ožujka 2020. (stranice 130 – 134 spisa) proizlazi da je pokojni F. F. umro nasilnom smrću uslijed obostrane upale pluća koja je nastupila kao posljedica ozljeđivanja. Imenovani je 16. rujna 2019. nastradao na radnom mjestu pri padu s visine od oko 4,5 metara (pad s krova). Unatoč mjerama aktivnog liječenja došlo je do smrtnog ishoda 10. ožujka 2020. Iz medicinske dokumentacije kao i iz obdukcijskog protokola proizlaze sljedeće ozljede: rana razderotina na glavi sljepoočno zatiljno desno, višestruka nagnječenja na mozgu, krvarenje unutar i izvan moždane ovojnice, otvoreni prijelom kvrge donje trećine desne nadlaktice, prijelom palčane kosti na tipičnom mjestu, prijelom kostiju ručja lijeve šake, prijelom rebara desno s pomakom od 3. do 10., nagnječenje desnog plućnog krila i prodor zraka u desno prsište. Sve navedene ozljede se kvalificiraju pojedinačno na svom zbroju kao teške tjelesne ozljede koje su bile takvog intenziteta značajki da su unatoč dugotrajnom liječenju prouzročile smrt. Iz medicinske dokumentacije proizlaze i vanjske ozljede u smislu nagnječenja i oguljotina na desnoj nadlaktici, na obje potkoljenice i oba stopala. Radi se o lakim tjelesnim ozljedama. Sve navedene ozljede su nastale padom s visine.

17. Iz izvatka iz prekršajne evidencije i kaznene evidencije proizlazi da optuženik nije prekršajno kažnjavan niti kazneno osuđivan.

18. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i sve zajedno, primjenom materijalnog prava na utvrđeno činjenično stanje, nedvojbeno je utvrđeno da je optuženi I. K. počinio kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret.

19. Da je tomu tako, proizlazi iz provedenog vještačenja po vještaku stručnjaku zaštite na radu, kao i materijalne dokumenatcije koja priliježe spisu (zapisnici D. inspektorata, zapisnik o obdukciji mrtvog tijela F. F.), koje dokaze

je sud prihvatio u cijelosti vjerodostojnim. Činjenica da optuženi I. K., kao odgovorna osoba poslodavca pokojnog F. F. kritične zgode nije postupao po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama, proizlazi djelomično i iz same obrane optuženika, koji nije osporio da njegov radnik F. F. nije prije početka rada bio zdravstveno pregledan, da nije bio osposobljen na siguran način, a da je ipak raspoređen na radno mjesto zidara. Nadalje, optuženik u obrani nije osporio niti da konzolna dizalica na gradilištu nije bila montirana na pravilan način, ukazavši pri tom i na razlog zbog kojeg je tomu tako (na gradilištu nisu imali skelu), nego su kao protuuteg uporabljene vreće građevinskog materijala – namala (zidarski cement). Optuženik je u obrani na raspravi nadalje naveo da je konzolna dizalica prije uporabe bila ispitana, međutim da je to učinjeno prije nego što je postavljena na gradilište, što je suglasno i zapisniku o inspekcijskom nadzoru koji potvrđuje navode optuženika (navodi se da je dizalica ispitana u O., I. ulica). Međutim,

sukladno zapisniku o inspekcijskom nadzoru poslodavac nije dokazao da je dizalica ispitana na mjestu gdje postavljena – u O., K.P.S. 40, što uostalom izrijekom nije osporio niti optuženik. Optuženik je nadalje navodio da je prilikom obavljanja poslova stalno obavljao nadzor nad F. F., međutim nije osporio da je F. F. on osobno naložio da sam rastavi konzolnu dizalicu, da je

F. F. postupio po njegovom nalogu i u trenutku kad se dogodio pad samostalno obavljao taj posao, nalazeći se sam na krovnoj ploči, dok je optuženik za to vrijeme u dvorištu pričao s M. K. i investitorom gradilišta. Konačno,

optuženik je obrani tvrdio (a što su potvrdili svjedoci I. Š. i M. K.) da je

na gradilištu, na krovnoj ploči bio postavljen „štrik“ s prslukom radi osiguranja radnika od pada s visine, te je bio dostupan radnicima, međutim sud u tom dijelu njegovu obranu nije prihvatio, kao što nije prihvatio te dijelove iskaza imenovanih svjedoka, budući da je takva obrana optuženika suprotna materijalnoj dokumentaciji koja priliježe spisu, a iz koje proizlazi da na licu mjesta nije bilo nikakve zaštitne opreme od pada s visine, držeći takvu obranu optuženika (i dijelove iskaza svjedoka I. Š. i M. K.) usmjerenom na ublažavanje njegove kaznene odgovornosti.

19.1. U odnosu na činjenicu je li na krovnoj ploči bio postavljen i dostupan sigurnosni pojas i sigurnosno uže kao zaštita od pada s visine, ističe se da, čak i da je bilo onako kako to tvrdi optuženik (iako je u postupku dokazano suprotno, a kako je to već obrazloženo), nesporno je da optuženik nije osigurao da pokojni F. F. koristi sigurnosni pojas i sigurnosno uže na propisan način pri obavljanju poslova, čime je postupio protivno članku 41. stavku 5. ZZR-a, kako je to i utvrđeno provedenim vještačenjem. Prema tome, čak i da je sigurnosni pojas bio na raspolaganju radnicima, optuženi I. K. kao odgovorna osoba i nadređeni svim radnicima, a posebno F. F. koji je s njim radio u timu, bio je dužan naložiti

F. F. da koristi propisanu zaštitnu opremu na pravilan način, odnosno zabraniti mu rad bez odgovarajuće zaštitne opreme.

19.2. Optuženik je u svojoj obrani izložio razloge zbog kojih smatra da u konkretnom slučaju nije bilo potrebno koristiti zaštitnu opremu od pada s visine (jer se radilo o ravnom krovu pa po mišljenju optuženika nije postojala velika opsanost od pada), te je izložio razloge zbog kojih on osobno takvu opremu ne koristi (otežano obavljanje poslova, teža pokretljivost zidara), međutim to ne otklanja njegovu odgovornost da je kao direktor građevinske tvrtke, bio dužan voditi računa o pravilima zaštite na radu koje propisuje ZZR, a posebno imajući u vidu da već dugo vremena radi u građevini zbog čega je zasigurno bio svjestan da su poslovi koje je obavljao F. F. (na visini većoj od tri metra) poslovi s posebnim uvjetima rada, na kojima radnik mora koristiti sredstva za zaštitu od pada s visine.

19.3. Iz obrane optuženika proizlazi da se on u suštini ne smatra krivim zbog toga jer je na gradilištima (po kazivanju optuženika) zapravo uobičajeno da se ne poštuju propisi i tehnička pravila o zaštitim mjerama, odnosno iz njegovog višegodišnjeg iskustva on kao odgovorna osoba na gradilištu nije postupio ništa drugačije nego što bi to učinila većina poslodavaca u građevini, pogotovo kad se radi o tome da poslove obavljaju radnici „s iskustvom“, međutim takav stav optuženika nipošto ne može umanjiti njegovu kaznenu odgovornost, posebno imajući u vidu da je upravo zbog takve njegove lakomislenosti ovdje došlo do najteže moguće posljedice – smrti radnika.

20. Kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 3. i 4. KZ/11. u vezi članka 215. stavka 2. i 3. KZ/11. čini onaj tko, iz nehaja, ne postupa po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazove opasnost za život i tijelo ljudi, te kaznenim djelom prouzroči smrt jedne osobe.

21. Optuženi I. K. počinio je navedeno kazneno djelo tako što je kritičnog dana, kao direktor trgovačkog društva K. G. j.d.o.o. V., na gradilištu na kojem je navedeno društvo obavljalo rekonstrukciju stambene i pomoćne građevine propustio poduzeti bilo kakve mjere radi osiguranja radnika od pada s krovne ploče građevine koja je na visini od pet metara, na poslove zidara rasporedio F. F., iako je bio svjestan da prethodno nije utvrđeno da je imenovani radnik zdravstveno i psihofizički sposoban za obavljanje tih poslova, te dopustio F. F. koji nije bio osposobljen za rad na siguran način da na navedenom gradilištu samostalno obavlja poslove zidara, propustivši mu osigurati neposredni nadzor radnika osposobljenog za rad na siguran način, lakomisleno smatrajući da time neće biti doveden u opasnost život i zdravlje F. F. pa kada je F. F. oko 15,10 sati na krovnoj ploči po nalogu I. K., samostalno počeo obavljati poslove demontaže konzolne dizalice O. iori I., nosivosti 300 kilograma, koja je korištena prilikom izvođenja radova nije bila propisno ispitana na mjestu gdje je postavljena, imenovani radnik je, uslijed neosposobljenosti za rad na siguran način i izostanka opisanog nadzora, vreće s cementom koje su služile protuuteg konzolne dizalice ukrcao na kolica kako bi ih spustio na tlo, uslijed čega je došlo do prevrtanja dizalice koja je povukla i F. F., koji je uslijed izostanka bilo kakve zaštite od pada radnika s krovne ploče, pao na tlo s visine od pet metara, uslijed čega je zadobio više ozljeda teške naravi, od kojih je preminuo u K. bolničkom centru O. 10. ožujka 2020.

22. Optuženi I. K. pri tom je postupao sa svjesnim nehajem, odnosno bio je svjestan da radnik F. F., koji prethodno nije obavio zdravstveni pregled i koji nije bio osposobljen za rad na siguran način, radi na visini od pet metara, te da bez odgovarajućeg nadzora i uporabe zaštitne opreme može doći do njegovog pada s visine i ozljeđivanja, pa i smrti, međutim lakomisleno je smatrao da se to neće dogoditi. Da je tomu tako, slijedi iz same činjenice da je notorno kako rad na visini od pet metara, bez zaštitne opreme predstavlja opasnost za radnika, čega bi svaki prosječan čovjek u konkretnoj situaciji bio svjestan, a osobito čovjek približnih godina, struke i iskustva kao što je to optuženi I. K., koji se prema vlastitom kazivanju građevinom bavi već 25 godina.

23. Ubrojivost optuženika, kao niti njegova svijest o protupravnosti, nije dovedena u pitanje.

24. Tijekom postupka nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

25. Slijedom svega navedenog, nedvojbeno je utvrđeno da je optuženi I. K. počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 3. i 4. KZ/11. u vezi članka 215. stavka 2. i 3. KZ/11. koje mu se stavlja na teret, te je za navedeno djelo i proglašen krivim.

26. Sukladno članku 47. KZ/11., pri izboru vrste i mjere kazne, sud je, polazeći od stupnja krivnje (svjesni nehaj) i svrhe kažnjavanja (članak 41. KZ/11.), ocijenio sve okolnosti koje utječu na to da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža.

26.1. Tako je sud od olakotnih okolnosti optuženiku u obzir optuženikovu dosadašnju prekršajnu i kaznenu neosuđivanost, činjenicu da je nakon nesretnog događaja pokojnog F. F. posjećivao u bolnici, a da je nakon njegove smrti ostvarivao kontakt s oštećenom M. F., te je (iako u manjem dijelu) sufinancirao pogreb F. F., da je svojim držanjem na raspravi izrazio iskreno kajanje zbog počinjenog te je bilo evidentno da je ovaj nesretni događaj na optuženika ostavio teške psihičke posljedice (tijekom davanja iskaza više puta je počeo plakati, te je "zastajkivao" u iskazivanju), da je izrazio spremnost da oštećenici naknadi štetu u novčanom obliku, te činjenicu da je zaposlen i otac četvoro maloljetne djece koju uzdržava, s tim da mu je supruga trudna s petim djetetom.

26.2. Od otegotnih okolnosti sud je optuženom I. K. uzeo u obzir činjenicu što je unatoč svojoj osobnoj prisutnosti na mjestu rada, učinio više propusta koji se ogledaju prvotno u činjenici da konzolna dizalica koju su rabili na gradilištu nije bila pravilno montirana (kao protuuteg bile su stavljene vreće građevinskog materijala umjesto da je bila pravilno montirana), rasporedio je pokojnog F. F. na radno mjesto zidara svjestan da isti nije podvrgnut zdravstvenom pregledu kao i da nije bio osposobljen za rad na siguran način, a u konačnici prilikom samog rada nije radniku osigurao sigurnosnu opremu radi zaštite od pada s visine i nije njemu (a niti ostalim radnicima) naložio da istu koriste, odnosno nije im zabranio da rade bez zaštitne opreme. Dakle, u konkretnoj situaciji optuženik je počinio više različitih propusta koji su svi zajedno doveli do najteže moguće posljedice – smrti radnika.

27. Analizirajući olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženog I. K., ovaj sud nalazi da će se svrha kažnjavanja, u smislu članka 41. KZ/11. (specijalna i generalna prevencija), u konkretnom slučaju postići izricanjem kazne zatvora u okviru zakonom propisane za navedeno kazneno djelo, te je optuženik, na temelju članka 222. stavka 4. KZ/11. za počinjeno kazneno djelo osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, koja kazna predstavlja zakonski minimum kazne za navedeno kazneno djelo.

28.1. Iako na strani optuženika postoje i otegotne okolnosti, sud ga je ipak odlučio osuditi na zakonski minimum kazne, sve kako bi mu na temelju članka 56. stavka 1. i 2. KZ/11. mogao izreći uvjetnu osudu. Naime, sud je mišljenja da optuženik i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela, sve imajući u vidu da ga posljedice njegovog djela teško psihički pogađaju i da će ga svijest o učinjenom pratiti kroz cijeli život. Pri tom valja imati u vidu da je optuženik otac četvoro maloljetne djece, te bi odlaskom optuženika u zatvor bilo dovedeno u pitanje njihovo uzdržavanje, ali i opstojnost same obitelji. Imajući u vidu da niti sama oštećena M. F. tijekom postupka nije izrazila želju za tim da se optuženika kazni bezuvjetnom kaznom zatvora (naprotiv, njezin je opunomoćenik u završnom govoru rekao da oštećenica smatra kako bi se uvjetnom osudom ostvarila svrha kažnjavanja), sud je odlučio optuženika osuditi na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, te mu izrekao uvjetnu osudu, međutim s duljim rokom provjeravanja u trajanju od četiri godine (imajući u vidu teške posljedice počinjenog kaznenog djela).

29. O imovinskopravnom zahtjevu sud nije odlučivao budući da je opunomoćenik oštećenice na raspravi od 17. kolovoza 2022. izjavio da će oštećenica imovinskopravni zahtjev ostvarivati u posebnom postupku.

30. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. u vezi članka 145. stavka 2. točki. 1., 6. i 8. ZKP/08. i članka 145. stavka 3. ZKP/08. naloženo je optuženom I. K. podmiriti troškove kaznenog postupka i to trošak provedenog vještačenja po vještaku stručnjaku zaštite na radu u ukupnom iznosu od 3.220,00 kuna, trošak za svjedokinju u iznosu od 60,00 kuna, te paušalnu svotu u iznosu od 500,00 kuna koja je odmjerena s obzirom na složenost i trajanje ovog kaznenog postupka, sukladno točki I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka („Narodne novine“ broj 101/12.). Navedene troškove optuženik dužan uplatiti u državni proračun nakon pravomoćnosti presude, o čemu će primiti pisani poziv suda s uplatnicom. Također, optuženik je dužan podmiriti i troškove nagrade opunomoćenika oštećenice o čijoj će visini sud donijeti posebno rješenje (članak 148. stavak 4. ZKP/08.). Konačno, na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08. optuženik je oslobođen obveze naknade troškova obdukcije mrtvog tijela F. F., sve imajući u vidu da bi, pored svih ostalih troškova, plaćanjem navedenog troška (4.000,00 kuna) bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje optuženika i njegove obitelji, s obzirom na to da isti ima mjesečnu plaću oko 4.000,00 kuna, dok mu supruga radi na pola radnog vremena (ostatak je na porodiljnom dopustu), a otac je četvoro maloljetne djece.

31. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Osijek, 19. kolovoza 2022.

Predsjednica vijeća

Dunja Petrović

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke i branitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. ODO u Osijeku, na poslovni broj KO-DO-1692/2020

2. optuženi I. K.

3. branitelj optuženika Vedran Mesarić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Zagoršćak i partneri d.o.o. Zagreb 4.

4. oštećena M. F.

5. opunomoćenik oštećenice Damir Pavičić, odvjetnik u Slavonskom Brodu

Broj zapisa: eb310-787df

Kontrolni broj: 05da0-29a64-72ab3

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=DUNJA PETROVIĆ, L=OSIJEK, O=OPĆINSKI SUD U OSIJEKU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web

adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-

dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Osijeku potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.