REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-8186/2022

U IME R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca:

Drage Klasnića predsjednika vijeća, te Renate Popović i Karmen Novak-Hrgović članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika specijalista Zlatka Hasića kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv okrivljene K.M. zbog prekršaja iz članka 282. stavka 1., 4. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17.), odlučujući povodom žalbe okrivljene K.M., podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 5. srpnja 2022., broj: Pp P-8659/2020, u sjednici vijeća održanoj dana 18. kolovoza 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene K.M. i prvostupanjska presuda potvrđuje u osuđujućem dijelu.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. i članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona(„Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), okrivljena K.M. je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna u roku od 3 mjeseca od primitka ove presude.

Obrazloženje

1.Presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 5. srpnja 2022., broj: Pp P- 8659/2020, okrivljena K.M. je proglašena krivom zbog prekršaja iz članka 282. stavka 1., 4. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog u izreci, te joj je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 kuna, koju je kaznu dužna platiti u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti presude i upozoren je ako u tom roku plati 2/3 te kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

Istom presudom okrivljenica je obvezana na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kuna.

Prvostupanjskom presudom okrivljena K.M. je na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobođena optužbe da bi počinila prekršaj iz članka 59. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisan u izreci pod a).

2. Protiv osuđujućeg dijela prvostupanjske presude, okrivljena K.M. je pravodobno podnijela žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

Žaliteljica predlaže da se njezina žalba prihvati.

3. Žalba je neosnovana.

4. Razmotrivši predmet, ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) je utvrdio da presudom nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenice, niti su počinjene one bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Žaliteljica poriče krivnju za navedeni prekršaj i ističe kako je rekla policajcu da ima jaki bronhitis što je bio razlog zbog kojeg se nije mogla podvrgnuti ispitivanju.

6. Suprotno ovim žalbenim navodima po ocjeni ovog Suda prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka valjano utvrdio odlučne činjenice i donio je pravilnu odluku o krivnji okrivljenice.

Prvostupanjski sud je u dokaznom postupku ispitao okrivljenicu i izvršio je uvid i čitanje cjelokupne dokumentacije spisa. Okrivljenica se branila na način da nije prihvatila ponuđeno ispitivanje prisustva alkohola u organizmu jer je imala upalu grla i niski tlak, a istaknula je kako joj policajac nije nudio stručni pregled uzimanje krvi i urina radi utvrđivanja prisustva alkohola u organizmu, a prije ponuđenog ispitivanja na upit policajca odgovorila je kako nije konzumirala alkohol.

7. Nakon ocjene svakog dokaza posebno i svih zajedno prvostupanjski sud je donio pravilan zaključak kako okrivljenica u biti nije porekla prekršaj koji joj je stavljen na teret već je isticala okolnosti koje je smatrala ekskulpirajućima. Međutim, pravilna je odluka prvostupanjskog suda o krivnji okrivljenice za prekršaj iz članka 282. stavka 1., 4. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim je propisano da policijski službenik može vozača podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola i dr., a potom po potrebi i odvesti u zdravstvenu ustanovu na vađenje krvi i uzimanje urina ili na liječnički pregled. Propisano je da je vozač dužan postupati prema zahtjevima policijskog službenika i da će se kazniti vozač koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu. Dakle iz citiranih odredbi proizlazi da je okrivljenica navedene zgode upravljala motornim vozilom na cesti, da ju je policajac zaustavio i ponudio joj da se podvrgne ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, te da je ona to odbila. Navodi obrane kojima okrivljenica nastoji opravdati svoje odbijanje ju ne opravdavaju niti su smetnja provođenju ponuđenog ispitivanja. Policajac je taj koji bira metodu ispitivanja, a u slučaju da nakon provedenog ispitivanja poriče rezultate ispitivanja vozač može zatražiti da ga se vodi na liječnički pregled vađenjem krvi i urina, a što ovdje nije slučaj.

Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da okrivljenica nije porekla prekršaj, odnosno one činjenice koje su odlučne za utvrđivanje je li prekršaj počinjen, navodi njezine obrane su potvrđeni i dokumentacijom spisa, a paušalni žalbeni navodi da je imala jaki bronhitis (pred sudom je isticaja da je imala upalu grla) ju ne ispričavaju niti otklanjaju krivnju za počinjeni prekršaj.

8. Ispitujući potom na temelju članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, odluku o kazni koja je izrečena okrivljenici ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud kod odmjeravanja kazne cijenio sve okolnosti sukladno članku 36. Prekršajnog zakona, da je okrivljenici olakotne oklnosti cijenio osobito olakotnima i izrekao joj ublaženu novčanu kaznu, onu ispod zakonom propisanog minimalnog iznosa za navedeni prekršaj držeći da je ista primjerena za do sada nekažnjavanu okrivljenicu. Okrivljenica je upozorena na zakonsku pogodnost ako u (maksimalno dugom) roku za plaćanje novčane kazne, plati dvije trećine novčane kazne izrečene pobijanom prvostupanjskom presudom, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

9. Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona. Kako je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13), propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 to je visina paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona određena u iznosu od 200,00 kn, što je po mišljenju ovog suda primjereno s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenice.

10. Zbog navedenih razloga na temelju članka 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 18. kolovoza 2022.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Zlatko Hasić,v.r.

Drago Klasnić,v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka : za spis, okrivljenicu i tužitelja.