Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 81 Gž-2333/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza ostavitelja M. Z. od F., s posljednjim mjestom prebivališta u Š., E., odlučujući o žalbi nasljednika N. Z., F. F. Z. i A. A. M. podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj O- 977/2021-4 od 17. lipnja 2022., dana 17. kolovoza 2022.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba nasljednika N. Z., F. F. Z. i A. A. M. kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj O-977/2021-4 od 17. lipnja 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
Obrazloženje
1.Pobijanim rješenjem je odbijen prigovor nasljednika N. Z., F. F. Z. i A. A. M. te je održano na snazi rješenje suda prvog stupnja poslovni broj O-977/2021-16 od 28. travnja 2022.
2.Protiv prvostupanjskog rješenja žale se nasljednici N. Z., F. F. Z. i A. A. M., pobijajući to rješenje u cijelosti zbog žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnoga prava iz čl. 353. st. 1. t. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22– dalje: ZPP), koji se primjenjuje temeljem čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj: 48/03, 163/03, 127/3 i 33/15), predlažući rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3.Na žalbu nije odgovoreno.
4.Žalba je osnovana.
5.Predmet odlučivanja u ovom žalbenom stadiju postupka je prvostupanjska odluka kojom se Općinski sud u Pazinu oglasio nenadležnim za postupanje po prijedlogu za vođenje ostavinskog postupka iza pok. M. Z., pok. F. s posljednjim boravištem u Š.
6.Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje kako u prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, ali je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju sadržajno ukazuje žalba.
7.Naime, pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje bi opravdavale donošenje tog rješenja, slijedom čega isto nije moguće ispitati.
8.Iz spisa predmeta proizlaze sljedeća utvrđenja:
- da se javni bilježnik N. J. M. rješenjem poslovni broj O-977/2021-16, UPP/OS-92/2021-16 od 28. travnja 2022. oglasila nenadležnom za vođenje ostavinskog postupka iza umrlog M. Z., pok. F.,
- da su protiv navedenog rješenja nasljednici izjavili prigovor,
- da je pobijanim rješenjem prigovor odbijen kao neosnovan.
9.Temeljem navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio kako su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za primjenu članka 4. Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju (dalje Uredba (EU) br. 650/2012), prema kojoj odredbi sudovi države članice u kojoj je umrli imao svoje uobičajeno boravište u trenutku smrti imaju nadležnost odlučivati o nasljeđivanju u cijelosti, s tim što je člankom 83. propisano da se Uredba primjenjuje na nasljeđivanje osoba koje umru 17. kolovoza 2015. ili nakon toga. Osim toga, i kako se u smislu članka 15. Uredbe kad se pred sudom države članice pokrene postupak o nasljednoj stvari za koji taj sud u skladu s Uredbom nije nadležan, sud po službenoj dužnosti proglašava nenadležnim. S obzirom kako je ostavitelj preminuo nakon početka primjene predmetne Uredbe, da je umro u Š. te da je prema podacima iz Smrtovnice u Š. imao prebivalište, to se javni bilježnik po službenoj dužnosti oglasio nenadležnim za postupanje po prijedlogu za provedbu ostavinskog postupka.
10.Odredbom čl. 15. Uredbe (EU) br. 650/2012 propisano je da kad se pred sudom države članice pokrene postupak o nasljednoj stvari za koji taj sud u skladu s Uredbom nije nadležan, sud se po službenoj dužnosti proglašava nenadležnim.
11.Uvidom u Smrtovnicu priloženu u spisu utvrđeno je da je ostavitelj u trenutku smrti imao prijavljeno prebivalište u Š. te da je umro u Š.
… 2019.
12.Pravilno se prvostupanjski sud poziva na citiranu Uredbu. Uredba regulira područje nadležnosti kao jedno od najvažnijih instituta međunarodnog privatnog prava. Uredba sadrži pravila za uspostavljanje opće nadležnosti sudova država članica.
13.Kao opće nadležne za odlučivanje o nasljeđivanju u cijelosti, Uredba određuje sudove države članice u kojoj je ostavitelj imao uobičajeno boravište u trenutku smrti (čl. 4. Uredbe). Poveznica za određivanje opće nadležnosti je dakle uobičajeno boravište ostavitelja u trenutku smrti, a ne prebivalište ili nacionalnost.
14.Nadležni sud će, u skladu s Uredbom, u cijelosti odlučivati u ostavinskom postupku, kako u pogledu pokretne tako i nepokretne imovine ostavitelja, bez obzira na to gdje se nalazi imovina (u drugoj državi članici ili u trećoj državi).
15.Poveznica uobičajenog boravišta bi trebala osiguravati postojanje stvarne veze između pojedinca i države u kojoj se provodi postupak (t. 23. Preambule Uredbe). Uredba također sadrži kriterije na temelju kojih bi se trebalo cijeniti „uobičajeno boravište“.
16.U skladu s t. 23. Preambule Uredbe, tijelo koje odlučuje o nasljeđivanju treba: napraviti ukupnu procjenu životnih okolnosti ostavitelja tijekom posljednjih godina njegovog života i u trenutku njegove smrti, uzimajući u obzir sve relevantne činjenice, posebno koliko dugo (trajanje) i koliko često (element stalnosti) je ostavitelj boravio u dotičnoj državi članici, kao i uvjete i razloge boravka; pri utvrđivanju uobičajenog boravišta treba uzeti u obzir, na primjer: obiteljski status i obiteljske veze, trajanje i kontinuitet prisutnosti u dotičnoj državi članici, zaposlenje (posebice mjesto u kojem se obično obavlja posao), trajnost stambenog položaja, državu u kojoj pojedinac plaća porez, razloge preseljenja i, naravno, druge kriterije koji jasno upućuju na činjenice koje se odnose na boravak u određenoj državi članici: tako utvrđeno uobičajeno boravište trebalo bi imati blisku i stabilnu vezu s odnosnom državom članicom, uzimajući u obzir konkretne ciljeve Uredbe.
17.Na listu 21 spisa je priložena mail poruka iz koje proizlazi da je ostavitelj veći dio godine živio u Hrvatskoj gdje je bilo težište njegovih životnih odnosa, a da je samo manji dio godine boravio u Š.
18.Sadržaj navedene mail poruke sud prvog stupnja nije cijenio, pa samim time nije niti mogao navesti u obrazloženju pobijanog rješenja. Zbog navedenog za sada, zbog ukazanih propusta, ne može se ocijeniti pravilnost pobijanog rješenja jer nedostaju činjenični navodi iz kojih bi se moglo utvrditi gdje je ostavitelj imao uobičajeno boravište u trenutku smrti.
19.Kako je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju sadržajno ukazuje žalba, to je primjenom čl. 380. t. 3. ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
20.U nastavku postupka prvostupanjski sud će utvrditi sve odlučne činjenice i donijeti novu zakonitu odluku.
21.Zbog navedenog je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.
U Zagrebu 17. kolovoza 2022.
Sutkinja
Vlasta Mrzljak, v.r.
