Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-436/22-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Tihani Pivac, na temelju nacrta odluke koji je izradila viša sudska savjetnica Ana Buklijaš, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja Republike Hrvatska, OIB: ..., zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, Stalnoj službi u Daruvaru, protiv protivnika osiguranja D. M., OIB: ..., radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, pod poslovnim brojem Ovr- 820/22-2 od 14. travnja 2022. godine, dana 16. kolovoza 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, pod poslovnim brojem Ovr-820/22-2 od 14. travnja 2022. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem, na temelju ovršne isprave-presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kž-584/17-8 od 30. studenog 2020. godine, radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja u iznosu od 1.093.250,00 kuna, određeno je osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagateljice osiguranja na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. 352 k.o. B., na kčbr. 336/3 kuća i dvorište 2161 m2. Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi će se naznačiti ovršnost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena, a uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti tražbine imaju učinak da se ovrha na predmetnoj nekretnini smije provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

2. Žali se protivnik osiguranja pobijajući prvostupanjsko rješenje ne navodeći određeno žalbeni razlog iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 dalje: ZPP) koji je primijeniti temeljem članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ-a), te ne predlažući određen način odlučivanja ovog suda.

3. Predlagateljica osiguranja je odgovorila na žalbu osporavajući žalbene navode s prijedlogom da se ista odbije i potvrdi pobijano rješenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljice osiguranja Republike Hrvatske, protiv protivnika osiguranja D. M., radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, temeljem ovršne isprava-presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kž-584/17-8 od 30. studenog 2020. godine.

6. Postupak osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, o kakvom je ovdje riječ, reguliran je odredbama članaka 295. – 298. OZ-a pa tako:

- na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja (članak 296. OZ-a),

- dok je odredbom članka 297. stavak 1. OZ-a propisan način zasnivanja založnog prava tako da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom.

7. Spisu prileži zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu na kojoj je određeno predloženo osiguranje, iz kojeg proizlazi da je protivnik osiguranja vlasnik iste za cijelo.

8. Iz prednjeg slijedi da u postupku osiguranja ove vrste ovršni sud donosi rješenje o osiguranju kojim, pod uvodno navedenim pretpostavkama, određuje prisilno zasnivanje založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja uknjižbom tog prava u zemljišne knjige.

9. Prvostupanjski sud je utvrdio da su za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini navedenoj u prijedlogu ostvarene propisane zakonske pretpostavke jer je prijedlog sukladan i utemeljen na ovršnoj ispravi, a nekretnina predstavlja vlasništvo protivnika osiguranja.

10. Dakle, temeljna pretpostavka za donošenje takvog rješenja je postojanje ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagateljice osiguranja koja se osigurava. Ovršna isprava je, među ostalim, ovršna sudska odluka (članak 23. točka 1. u vezi članka 24. stavak 1. OZ-a) a ista stječe svojstvo ovršnosti pod pretpostavkama iz članka 25. OZ-a.

11. Na žalbene navode kojim protivnik osiguranja tvrdi da se radi o jedinoj nekretnini i da stoga nisu ostvarene zakonske pretpostavke za prisilno zasnivanja založnog prava radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja, valja odgovoriti slijedeće:

Ovaj sud smatra da predlagateljica osiguranja Republika Hrvatska, nije bila dužna uz prijedlog za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava dostaviti suglasnost protivnika osiguranja za provedbu ovrhe na jedinoj nekretnini ili dostaviti isprave kojima bi se dokazalo da ovršenik ima drugu nekretninu podobnu za stanovanje, s obzirom da u ovom slučaju ovršnu ispravu predstavlja pravomoćna i ovršna presuda donesena u kaznenom postupku vođenom protiv protivnika osiguranja kao okrivljenika zbog počinjenja kaznenog djela opisanog u navedenoj presudi (odluka o oduzimanju imovinske koristi), koja je u svojim pravnim učincima izjednačena s pravomoćnom i ovršnom sudskom odlukom donesenom u građanskom postupku.

12. U izloženim okolnostima, kako u ovom slučaju ovršnu ispravu predstavlja pravomoćna i ovršna sudska odluka, prihvaćanjem pravnog zaključka usvojenog na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog on line 31. ožujka 2021. godine poslovni broj Su IV – 162/2021, nije bilo pravno odlučnih zapreka za donošenje pobijanog rješenja.

13. Slijedom navedenog, valjalo je, temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, žalbu protivnika osiguranja odbiti kao neosnovanu, pobijano rješenje potvrditi te riješiti kao u izreci.

U Splitu, 16. kolovoza 2022.

Sutkinja:

Tihana Pivac, v. r.