Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-963/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Feuš, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice D. M. iz O., OIB: …, koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog ureda P. J. i M. J. j.t.d. u O., protiv ovršenika Ž. K. iz O., OIB: …, ranije s prebivalištem u …, sada nepoznatog boravišta i prebivališta, kojeg zastupa privremeni zastupnik V. S., odvjetnik u O., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika, protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-2803/2021-30 od 3. svibnja 2022., dana 16. kolovoza 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba ovršenika odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-2803/2021-30 od 3. svibnja 2022.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je rješenje o ovrsi kojim je radi naplate novčane tražbine ovrhovoditeljice u iznosu od 11.500,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom i radi naplate parničnog troška u iznosu od 4.960,00 kn određena ovrha na nekretnini ovršenika i to na nekretnini upisanoj u k.o. O., zk.ul. 3197, kč.br. 3297 u naravi kuća br. 49 i dvor … ulica, ukupne površine 425 m2, utvrđenjem vrijednosti navedene nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem tražbine ovrhovoditeljice iz postignute prodajne cijene (točka I. izreke). Nadalje, tim rješenjem naloženo je ovršeniku da ovrhovoditeljici naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 1.856,25 kn (točka II. izreke.

2. Protiv rješenja o ovrsi pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je ovršenik dana 27. svibnja 2022. ne navodeći izričito zakonske razloge, a predlaže da ovaj sud usvoji žalbu i pobijano rješenje preinači te odbije prijedlog ovrhovoditeljice. Potražuje trošak žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba ovršenika je neosnovana.

5. Prijedlog za ovrhu temelji se na ovršnoj ispravi, pravomoćnoj i ovršnoj presudi Općinskog suda u Osijeku od 26. svibnja 2014. pod poslovnim brojem P-137/14-6, a radi naplate iznosa od 11.500,00 EUR-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5 postotnih poena, a koja teče od 30. lipnja 2011. do isplate, kao i radi naplate parničnog troška u iznosu 4.960,00 kn zajedno sa zateznom kamatom.

6. Razlozi zbog kojih ovršenik može podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi navedeni su u čl. 50. st. 1. toč. 1. do 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske , 73/17 i 131/20- dalje u tekstu: OZ), a ovršenik se u svojoj žalbi ne poziva izričito ni na jedan od navedenih razloga.

7. Ovršenik u žalbi poziva se na odredbu čl. 80.b. st. 2. i 3. OZ-a kojom je propisano da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kn, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa dužnika i interesa ovrhovoditelja.

8. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz st. 2. ovog članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:

- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,

- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,

- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga,

- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

9. Mišljenje je ovršenika da u konkretnom slučaju sud prvoga stupnja nije na valjan način utvrdio sve iz okolnosti čl. 80.b. st. 2. i 3. OZ, odnosno služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovšenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji jer nije proveo niti jedan dokaz, niti na valjan način obrazložio ispunjenje tog preduvjeta.

10. Odredbom čl. 80. b st. 2. i st. 3. povodom utvrđivanja okolnosti iz (čl. 80.b OZ), određeno je, ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kn, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini, ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

11. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz st. 2. ovoga članka, pravilno je sud prvoga stupnja uzeo u obzir okolnosti slučaja, a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, i ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga.

11.1. Sud prvoga stupnja utvrdio je da iz izviješća I. Policijske postaje O. (list 43-46 spisa) proizlazi da ovršenik ne stanuje na adresi …, na kojoj se nalazi nekretnina koja predstavlja predmet ovrhe, nego stanuje na nepoznatoj adresi u inozemstvu, iz čega je pravilno zaključio da očito predmetna nekretnina ne služi ovršeniku za egzistencijalne potrebe.

11.2. Glede vrijednosti tražbine ovrhovoditeljice u odnosu na vrijednost nekretnine sudski vještak D. K., podneskom od 10. studenog 2021. izvijestio je da nije moguće utvrditi površinu nekretnine bez unutarnjeg pregleda i izmjere, a da je mišljenja da je okvirna vrijednost nekretnine 500.000,00 kn do 800.000,00 kn, što, dakako, predstavlja prevelik raspon cijene da bi ga sud ovdje uzeo u obzir.

11.3. Tražbina ovrhovoditeljice potječe iz 2011., te da iznosi 11.500,00 EUR-a, kao i da na navedeni iznos teku kamate od 30. lipnja 2011., pa je slijedom navedenoga pravilan zaključak suda prvoga stupnja da vrijednost tražbine nije nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrha.

11.4. Nadalje, ovrhovoditeljica je učinila vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, budući da iz potvrde Financijske agencije od 8. prosinca 2021. (list 36 spisa) proizlazi da je na računima ovršenika evidentirano 414 dana neprekidne blokade, odnosno, 180 dana blokade u prethodnih 6 mjeseci zbog neizvršenih osnova za plaćanje evidentiranih u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, a da ovršenik ima evidentirano neizvršenih snova u iznosu od 15.036,72 kn.

12. Zaključno, utvrdio je da ovrhovoditeljica ima osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine budući da je samohrana majka dvoje djece, a da ovršna isprava proizlazi iz postupka koji je ovrhovoditeljica vodila kao zakonska nasljednica supruga D. M. koji je s ovršenikom sklopio ugovor o zajmu na iznos od 11.500,00 EUR-a.

13. Ujedno, na predmetnoj nekretnini ovršenika zabilježeno je založno pravo u iznosu od 15.172,00 EUR-a, na ime M. D., supruga ovrhovoditeljice, kojeg je zajedno sa sinovima naslijedila nakon smrti 14. rujna 2011., kako proizlazi iz rješenja Javnog bilježnika Z. P.-M. pod brojem O-1846/11 od 8. prosinca 2011.

14. Slijedom svega navedenog, pravilan je zaključak suda prvoga stupnja da prodaja nekretnine ne bi narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditeljice.

15. Za svoje tvrdnje da se ovrha na nekretnini ne bi mogla provoditi jer je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditeljice, ovršenik ne prilaže nikakve dokaze iz kojih bi se mogli dobiti podaci na temelju kojih bi sud mogao ocijeniti povredu pravične ravnoteže između interesa stranaka.

16. Kako ovršenik nije podnio žalbu zbog žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 1.-11. OZ-a, to je ovaj sud primjenom odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a ispitao pobijanu odluku u odnosu na razloge iz st. 1. toč. 1., 3. i 5. ovog članka, na okolnost da je u slučaju iz st. 1. toč. 6. ovog članka ovrha određena na predmetima iz čl. 4. st. 4. i 5. ovog Zakona, na pogrešnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede ovršnog postupka kada se na njih tako pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku, te je ocijenio da ne postoji niti jedan od razloga na koje se pazi po službenoj dužnosti a koji bi doveli u pitanje opstojnost pobijanog rješenja o ovrsi.

17. Zbog toga je ovaj sud primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11., 148/11, 25/13., 89/14., 70/19., i 80/22.- u daljnjem tekstu: ZPP) u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odbio žalbu ovršenika kao neosnovanu.

18. Zahtjev ovršenika za naknadu troška žalbenog postupka je odbijen jer je ovršenik odbijen sa žalbom (čl. 154. st. 1. ZPP).

U Zagrebu, 16. kolovoza 2022.

Sudac:

Vlasta Feuš, v.r.