REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: 88 K-176/22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu Dubravki Škalabrin, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jelene Kolanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog V.P., zbog protupravnih djela zakonskih obilježja kaznenih djela iz čl. 139. st. 2. u vezi st. 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 - u daljnjem tekstu: KZ/11) sve u vezi čl. 51. i čl. 24. KZ/11 koji je pokrenut povodom optužnice ODO Zadar br. KO-DO-583/2021 od 11. listopada 2021., izmijenjene na raspravi 13. travnja 2022., nakon provedene javne rasprave održane 13. travnja 2022. i 11. svibnja 2022., a koja je i zaključena 11. svibnja 2021. u nazočnosti zastupnice optužbe V.V., zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Zadru, okrivljenog V.P. osobno, te zamjenika branitelja okrivljenika A.G. odvjetnika u Zadru, 13. svibnja 2022. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 - dalje u tekstu: ZKP/08) utvrđuje se da je okrivljeni V.P.

u neubrojivom stanju

dana 26. kolovoza 2020., oko 11,35 sati u Zadru, u Ulici ***, na makadamskom putu koji vodi u borovu šumu, prilikom postupanja policijskih službenika žrtve oštećenika A.M. i žrtve oštećenika Š.V., uslijed duševne bolesti paranoidne shizofrenije uslijed čega nije mogao vladati svojom voljom i shvatiti značenje svog postupanja u cilju da ih uplaši i uznemiri, iskočio iz grmlja, držeći u svakoj ruci nož dužine oko 35 cm, potom prišao žrtvi oštećenicima te im se obratio riječima " Tko to mene traži, što hoćete?!", a nakon što mu je žrtva oštećenik A.M. izdao naredbu da odloži noževe na pod, isto odbio učiniti te istodobno žrtvama oštećenicima upućivao više puta riječi: "Što oćete od mene, ubit ću vas, zaklat ću vas?!", a kad ste im se približio te nakon što je žrtva oštećeni Š.V. uporabio raspršivač s nadražujućom tvari, dao se u bijeg, a kada su ga žrtve oštećenici sustigli, stavili mu sredstva za vezivanje i posjeli ga u vozilo, na putu prema hitnoj pomoći rekao im je da bi ih bio zaklao da im je mogao prići bliže, a što je kod obje žrtve oštećenika izazvalo osjećaj uznemirenosti i straha,

dakle, u neubrojivom stanju drugima ozbiljno prijetio da će ih usmrtiti, a djelo je počinjeno prema službenim osobama,

čime je počinio dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2 u vezi st. 3. KZ/11, sve u vezi čl. 51. i čl. 24. KZ/11.

II. Temeljem odredbe čl. 554. st. 1. ZKP/08 i čl. 51. st. 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine“ broj 76/14, u daljnjem tekstu: ZZODS) okrivljenom V.P.

o d r e đ u j e  s e

PRISILNI SMJEŠTAJ U PSIHIJATRIJSKU USTANOVU

u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

III. Temeljem čl. 79. KZ/11 od okrivljenog V.P. se oduzimaju predmeti i to:

- 2 (dva) rebrasta kuhinjska noža, dužine oko 30 cm, od čega je dužina oštrice oko 20 cm, oduzeti potvrdom o privremeno oduzimanju predmeta PU zadarske serijskog broja 01230922.

IV. Privremeno oduzeti predmeti za koje je izdana potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU zadarske serijski broj 01230920 i to crna torba s osobnim stvarima (odjeća), plava torba s osobnim stvarima (odjeća, kablovi, upaljači), zippo upaljač zlatni, zelene škare, mobitel Redmi plavi, tablet Samsung sivi i bluetooth zvučnik sivi, temeljem čl. 189. st. 3. ZKP/08 vratit će se okrivljeniku V.P. ako postavi zahtjev u roku od godine dana od pravomoćnog okončanja ovog kaznenog postupka, u protivnom će se uništiti.

V. Temeljem odredbe čl. 148. st. 6. ZKP/08 okrivljeni V.P. se oslobađa od obveze da naknadi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1.- 6. ZKP/08.

Obrazloženje

1. U ovoj pravnoj stvari Općinsko državno odvjetništvo u Zadru je dana 12. listopada 2021 podnijelo optužnicu broj KO-DO-583/2021 protiv okrivljenog V.P., koju je izmijenilo na raspravi 13. travnja 2022., tereteći ga da je počinio dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2 u vezi st. 3. KZ/11, sve u vezi čl. 51. i čl. 24. KZ/11.

2. U svojoj izjavi o osnovanosti optužbe okrivljenik je naveo kako se ne smatra krivim za učin kaznenih djela koje mu se stavljaju na teret, a obranu je iznosio na početku dokaznog postupka.

3. U tijeku postupka prilikom prvog ispitivanja i na raspravama je bila nazočna vještakinja dr. V.K. koja je osim ubrojivosti tempore criminis vještačila i na okolnost raspravne sposobnosti okrivljenika u smislu članka 552. ZKP/08.

4. Okrivljeni V.P. prilikom ispitivanja pred Općinskim državnim odvjetništvom 8. listopada 2021. (l.s. 97) nije bio raspravno sposoban i nije ispitan.

4.1. Ispitan na raspravi 11. svibnja 2022. (l.s. 156) naveo je kako je navedene prigode htio noževe baciti u vozilo koje skuplja komunalni otpad, a tada je vidio policijske službenike i čuo dernjavu "spusti noževe i to je napravio", a policijski službenici su mu se počeli približavati i uperili su pištolje prema njemu i procijenio je da je najbolje da noževe stavi u torbu kako oni ne bi pomislili da im želi učiniti nešto nažao i u tom trenutku je osjetio mlaz suzavca kojim su mu posprejali oči. Navodi kako se nakon spremanja noževa u torbu počeo udaljavati od policijskih službenika, odnosno na njihovu zapovijed da spusti noževe je spustio jedan nož i policija je i dalje nasrtala na njega i uporabili su suzavac pa je odlučio noževe spremiti u torbu i udaljiti se. Morao se od njih udaljiti jer je smatrao da je u opasnosti kada ima toliko oružja oko njega. Nije u niti jednom trenutku prijetio policijskim službenicima. Nikome nije prijetio. Na upit zastupnice optužbe naveo je kako je po dolasku policijskih službenika trčao kako bi ulovio kombi koji skuplja otpad i kako bi u isti bacio noževe. Kada su mu stavili sredstva za vezivanje odnosno lisice došlo je policijsko pojačanje. Policijski službenici su ga odveli u bolnicu kako bi mogao oprati oči od suzavca. Dok je bio u policijskom vozilu nije ništa govorio policijskim službenicima. U to vrijeme kada se to dogodilo nisam pio terapiju, odnosno nije uzimao lijekove.

5. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao vještakinju dr. V.K. (l.s. 156), svjedoka oštećenika Š.V. (l.s. 143), svjedoka oštećenika A.M. (l.s. 155) te je uz suglasnost stranaka pročitao zapisnik o ispitivanju svjedoka oštećenika Š.V. (l.s. 31- 33), zapisnik o ispitivanju svjedoka-oštećenog A.M. (l.s. 28-30), liječničku prijavnicu za osumnjičenika (list 5 spisa), potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta serijski brojevi 01230920 i 01230922 (listovi 6-7 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu serijski brojevi 01860459 i 01860460 (listovi 16 i 17 spisa) i izvadak iz kaznene evidencije (l.s. 51 i l.s. 141).

5.1. Svjedok – oštećeni A.M. ispitan pred Općinskim državnim odvjetništvom (l.s. 28-30) je naveo kako su te prigode on i njegov kolega Š.V. bili upućeni na intervenciju povodom dojave da neka osoba viče u šumi i baca kamenje na cestu. Kada su došli na mjesto događaja, u prijepodnevnim satima, počeli su pretraživati tu šumu te je jednom prilikom iz jednog putića iskočio jedan muškarac za kojeg su kasnije utvrdili da se radi o osumnjičenom V.P., a kojom prigodom je u rukama imao dva noža dužine oko 30 cm. U tom trenutku su prilazili istom kako bi utvrdili identitet i otklonili moguću opasnost jer je isti bio vidno agresivan. Tada mu je rekao da odloži noževe kako bi mogli normalno pričati. Kako su se približavali osumnjičeniku, a isti je i dalje u ruci držao noževe i oglušio se na njegovu zapovijed, kolega Š.V. je na udaljenost od 3 m uporabio sprej s nadražujućom tvari prema osumnjičenom. Tada je isti počeo trčati šumskim putem od njih, u jednom trenutku došao je do dijela gdje je držao svoje privatne stvari jer on živi u toj šumi, odnosno boravi u toj šumi, gdje je zastao te mu je prišao na 3 metra, a pošto je isti mahao tim noževima i dalje pritom obraćajući im se riječima "maknite se ubit ću vas". Mora napomenuti da se zbog proteka vremena ne može točno sjetiti riječi koje je te prigode izgovorio osumnjičenik, ali svakako zna da se radilo o izravnoj prijetnji. S obzirom da je isti i dalje bio vidno agresivan on je ponovno uporabio raspršivač s nadražujućom tvari prema istome, a nakon čega je isti počeo trčati ulicom *** pri čemu je u trku spremio noževe u torbu. U jednom trenu on i kolega Š.V. su ga sustigli i nad istim uporabili zahvat rušenjem te zahvat ključ na laktu nakon čega mu je kolega Š.V. stavio sredstva za vezivanje – lisice, čime su otklonili daljnju opasnost. Napominje da je u tom trenutku tu prijetnju shvatio ozbiljno, s tim da isto tako napominje kako se radi o psihički bolesnoj osobi. Ne postavlja imovinskopravni zahtjev.

5.1.1. Ispitan na raspravi 11. svibnja 2022. (l.s. 155) naveo je kako u cijelosti ostaje kod danog iskaza. Na upit zamjenika branitelja okrivljenika naveo je kakao je u tom trenutku kada se odgađaj odvio postojala opasnost da im okrivljenik naudi i bio je svjestan te opasnosti iako ka o policijski službenik posjeduje sredstva kako bi suzbio napad. Ipak, u tom trenutku brineš za svoj život kao i život kolege, nije ti svejedno, ali moraš postupati.

5.2. Svjedok – oštećeni Š.V. ispitan pred Općinskim državnim odvjetništvom (l.s. 31-33) je naveo kako je te prigode zajedno s kolegom A.M. upućen je u Ulicu *** zbog dojave da nepoznata osoba svakodnevno izlazi iz šume i baca kamenja po zidovima fasada obližnje kuće. Nakon toga su se uputili na tu adresu gdje su odmah nakon nekoliko trenutaka uočili tada njima nepoznatu mušku osobu, za koju su kasnije utvrdili da se radi o V.P., koja je tada izašla iz šume držeći dva noža u objema rukama, po njegovom mišljenju radilo se o noževima nalik mačeti duljine oštrice oko 35 cm, nakon čega se spustio te im se obratio riječima "tko to mene traži", zatim su ga upozorili da se smiri i da spusti noževe i da im objasni u čemu je problem. On se oglušio na njihova upozorenja i počeo je mahati s tim noževima, zatim se počeo približavati njemu i kolegi, oni su ga ponovno upozorili da odloži noževe u protivnom da će uporabiti sredstva prisile. Naglasio je da je u tim trenutcima dok su ga upozoravali da odloži noževe osumnjičeni stalno vikao "što oćete od mene ubit ću vas, zaklat ću vas". Budući da se isti počeo približavati njima na blizinu oko 2-3 metra on je uporabio raspršivač s nadražujućom tvari, ali kako je tada puhao malo jači vjetar misli da njega taj raspršivač nije omamio te je ponovno početo trčati u smjeru odakle je došao. Napominje kako su ga on i kolega to cijelo vrijeme pokušavali smiriti, da odloži noževe i da uspostave s njim normalnu komunikaciju. Misli da je tada osumnjičeni gađao kamenjima kolegu A.M. Nakon toga osumnjičenik je počeo trčati u smjeru Ulice **, nakon čega ga je sustigao kolega A.M., pritom je došao on, kada se približio osumnjičeniku isti je zamahnu prema njemu torbom koju je tada nosio sa sobom. Napominje da je on u trenutku mislio da se radi o noževima koje je cijelo to vrijeme držao u ruci, jer nije vidio ranije da je te noževe odložio u torbu. Nakon toga V.P. počinje trčati ponovno, tu ga sustiže A.M., nakon čega primjenjuje zahvat rušenjem, zatim su nad istim primijenili zahvat ključ na laktu, te konačno misli oko 11,45 stavljaju sredstva za vezivanje. Mora priznati da mu nije bilo svejedno kada je isti govorio da će ih zaklati i ubiti, a pogotovo jer je nov u službi. Dodao je da kada su kasnije istog vozili do hitne pomoći da im je isti rekao "da sam vam mogao prići da bih vas zaklao. Tek kada je ova situacija završila tek je tada postao svjestan što se sve moglo dogoditi, a što je u njemu izazvalo osjećaj uznemirenosti.

5.2.1. Ispitan na raspravi 13. travnja 2022. (l.s. 143) naveo je kako u cijelosti ostaje kod danog iskaza, te je na upit branitelja naveo kako je relativno nov u službi i ova situacija ga je poprilično uznemirila. Okrivljenik je tako baratao noževima da je išao prema njima. Nije ih se bojao niti je uzmicao.

5.3. Sud u cijelosti prihvaća iskaze svjedoka oštećenika A.M. i Š.V., a koji svjedoci su iskazivali na temelju osobnih saznanja i to okolnosno, uvjerljivo i razložno u bitnome podudarno, u njihovim iskazima nije bilo kontradiktornosti i nelogičnosti.

5.4. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje dr. V.K. (l.s. 42-47) proizlazi kako je okrivljenik dugogodišnji psihijatrijski bolesnik, liječen pod dijagnozom paranoidne shizofrenije, da je tempore criminis zbog pogoršanja bolesti, nemogućnosti testiranja realiteta i pod uplivom psihopatologije psihotičnih razmjera bio neubrojiv, kao i da postoji stupanj vjerojatnosti da bi mogao počiniti i teže kazneno djelo te da je prema okrivljeniku potrebno primijeniti sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja ambulantnog tipa.

5.4.1. Ispitana na raspravi 11. svibnja 2022. (l.s. 156) navela je kako se kod okrivljenika radi o teškoj duševnoj bolesti i da okrivljenik prestane piti lijekove kada nije pod liječničkim nadzorom te da je u takvom stanju agresivan i potencijalno opasan, te je mišljenja da se još uvijek mora provoditi bolničko liječenje kako bi bolesnik shvatio važnost kontinuiranog uzimanja terapije. Smatra da je okrivljeniku potrebno bolničko liječenje, odnosno prisilni smještaj.

5.4.2. Za napomenuti je da je Sud je prihvatio vještački nalaz i mišljenje vještakinje dr. V.K. s obzirom da je psihijatrijsko vještačenje okrivljenika provedeno od strane nepristrane stručnjakinje, detaljno je i koncizno, jasno i objektivno te je po mišljenju suda vještakinja adekvatno odgovorila na sva relevantna pitanja, koja je dodatno razjasnila pri svom usmenom iskazu i kojeg je sud u cijelosti prihvatio.

6. Analizom provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, te dovođenjem tih dokaza u vezu s obranom okrivljenika ovaj sud nalazi dokazanim da je okrivljenik ostvario zakonska obilježja dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2 u vezi st. 3. KZ/11, sve u vezi čl. 51. i čl. 24. KZ/11.

7. Za napomenuti je da je objekt radnje kaznenog djela prijetnje osobna sigurnost pojedinca, što podrazumijeva apstraktnu mogućnost slobodnog djelovanja svakog pojedinca pa taj delikt ulazi u kaznena djela apstraktnog ugrožavanja. Radnja počinjenja je ozbiljna prijetnja usmjerena na nanošenje nekog zla drugoj osobi. Za postojanje ovog kaznenog djela dovoljno je da se ponašanje počinitelja može objektivno obuhvatiti pojmom ozbiljne prijetnje, neovisno o tome je li počinitelj tu prijetnju namjeravao ostvariti, odnosno kazneno djelo postoji bez obzira na to iz kojih se razloga prijeti i što se time želi postići. Što se tiče oblika krivnje kazneno djelo prijetnje može se počiniti samo sa namjerom (dolusom).

7.1. U konkretnom slučaju okrivljeniku se stavlja na teret učin težeg – kvalificiranog oblika prijetnje iz st. 3. tog članka, a koji oblik postoji ako je kazneno djelo iz st. 1. i 2. počinjeno prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom ili položajem.

8. Kako je okrivljenik učinio nespornim vrijeme i mjesto događaja, sud je utvrdio da se isti odvio dana 26. kolovoza 2020. oko 11,35 sati u Zadru, u Ulici ****, na makadamskom putu koji vodi u borovu šumu

8.1. Nadalje u postupku nije sporno da su navedene prigode oštećenici A.M. i Š.V. kao policijski službenici postupali prema okrivljeniku i izdali mu zapovijed da spusti noževe, jer navedeno proizlazi kako iz okrivljenikove obrane tako i iz iskaza oštećenika.

9. Okrivljenik međutim osporava da bi navedene prigode prijetio policijskim službenicima.

10. S obzirom na navedeno, a sukladno članku 459. stavak 5. ZKP-a, obrazlažu se dalje samo osporene činjenice, odnosno da je okrivljenik izrekao inkriminirane riječi prijetnje i namjera okrivljenika da svojim postupanjem ustraši oštećenike, kao i da se radi o ozbiljnoj prijetnji.

11. Utvrđujući prethodno navedene sporne okolnosti sud je analizirao izvedene materijalne i personalne dokaze. Glede ocjene vjerodostojnosti izvedenih dokaza, za istaknuti je da je sva materijalna dokumentacija ocijenjena istinitom i vjerodostojnom, budući da ista niti jednim izvedenim dokazom nije dovedena u sumnju. Nadalje, a u odnosu na izvedene personalne dokaze, za istaknuti je da su neposredna saznanja o predmetnom kaznenom djelu, odnosno spornim, a odlučnim činjenicama imali svjedoci oštećenici A.M. i Š.V. Sud u cijelosti prihvaća iskaze svjedoka A.M. i Š.V. koji svjedoci su iskazivali na temelju osobnih saznanja i to okolnosno, uvjerljivo i razložno u bitnome podudarno, u njihovim iskazima nije bilo kontradiktornosti i nelogičnosti. Svjedoci su iskazivali logično i životno, držeći se samo događaja i opisujući isti, bez preuveličavanja ili posebnog isticanja. Suprotno navedenom obrana okrivljenika je u većem dijelu ocijenjena neistinitom jer je opovrgnuta izvedenim dokazima.

12. Svjedoci A.M. i Š.V. su svoj iskaz dali pred Općinskim državnim odvjetništvom i na raspravi. Sud analizom tih iskaza zaključuje da su oni u bitnim stvarima iskazivali konzistentno i uvjerljivo. Iz njihova iskaza proizlazi da su kritične zgode upućeni na intervenciju povodom dojave da neka osoba viče u šumi i baca kamenje na cestu. Kada su došli na mjesto događaja, iz jednog putića iskočio jedan muškarac za kojeg su kasnije utvrdili da se radi o osumnjičenom Vjeranu Paveliću, a kojom prigodom je u rukama imao dva noža dužine oko 30 cm. Tražili su od istog da odloži noževe, međutim isti se oglušio na navedenu zapovijed, te im je istodobno prijetio da će ih ubiti. Pri tome je svjedok A.M. naveo kako im se obraćao riječima "maknite se, ubit ću vas", međutim da se zbog proteka vremena ne može sjetiti riječi koje je te prigode izgovorio, ali zna da se radilo o izravnoj prijetnji, dok je svjedok Šime Vidaković iskazao kako im se okrivljenik obratio riječima "što hoćete od mene ubit ću vas, zaklat ću vas", da bi im kasnije u vozilu do hitne pomoći rekao "da sam vam mogao prići da bih vas zaklao"

12.1. Osim toga svjedoci jasno i okolnosno opisuju svoje postupanje spram okrivljenika, navodeći kako je isti bio agresivan, mahao noževima, da su bili primorani uporabiti raspršivač sa nadražujućom tvari, da je isti bježao, te su ga sustigli i nad istim primijenili zahvat rušenjem, a potom ključ na lakat i stavili sredstva za vezivanje odnosno lisice.

12.2. Za primijetiti je kako su iskazi svjedoka A.M. i Š.V. detaljni, konkretni i uvjerljivi sa nizom preciznih i specifičnih momenata, a što se životno i logikom stvari ne očekuje od svjedoka koji neistinito iskazuju o događajima o kojima nemaju stvarnih spoznaja. Sud nije našao razloga ni motiva zašto bi svjedoci lažno teretili okrivljenika.

13. S druge strane sud nije prihvatio obranu okrivljenika u kojoj navodi da oštećenicima nije prijetio, jer se takva obrana čini nelogičnom, te usmjerenom ka izbjegavanju i otklanjanju od sebe kaznene odgovornosti. Okrivljenik između ostalog navodi kako je na zapovijed policijskih službenika da spusti noževe spustio jedan nož i policija je i dalje nasrtala na njega i uporabili su suzavac pa je odlučio noževe spremiti u torbu i udaljiti se, jer je smatrao da je u opasnosti kada ima toliko oružja oko njega.

14. Naime, u postupku nije sporno da je okrivljenik po dolasku policijskih službenika trčao sa noževima u ruci, da su policijski službenici tražili od okrivljenika da spusti noževe, a da je on iste spremio u torbu i nastavio trčati, jer je policijske službenika doživio kao opasnost (imaju oružje, uporabili suzavac), pa je očito okrivljenik imao motiv prema istima reagirati na način kako mu se inkriminira. Stoga je sud kao logičniji i životniji cijenio slijed događaja kako ga opisuju oštećenici A.M. i Š.V., te je njihov iskaz u cijelosti prihvatio istinitim. Svjedok Š.V. je precizno i konkretno naveo sadržaj prijetnji koju im je okrivljenik inkriminirane zgode izrekao i pod kojim okolnostima, a kakvo iskazivanje se životno i logikom stvari ne očekuje od svjedoka koji iskazuje o nečemu što se stvarno nije dogodilo. Nadalje, iskaz oštećenika Š.V. je potkrijepljen iskazom svjedoka A.M. koji se nije detaljno sjećao riječi prijetnje koje im je uputio okrivljenik, ali sjećao se da je između ostalog rekao "maknite se, ubit ću vas", te da se radilo o izravnoj prijetnji.

15. Stoga iskaz okrivljenika u kojem on zapravo pokušava minorizirati ozbiljnost svojeg postupanja te prikazati oštećenike kao osobe koje su ga neosnovano napale sud nije prihvatio te ga je ocijenio neživotnim i usmjerenim ka izbjegavanju kaznenopravne odgovornosti. Iz rezultata dokaznog postupka, po ocjeni suda, ne proizlazi da bi se oštećenici imali motiv bez razloga staviti u poziciju žrtve u kaznenom postupku.

16. Za napomenuti je kako je za postojanje ovog kaznenog djela dovoljno da se ponašanje počinitelja može objektivno obuhvatiti pojmom ozbiljne prijetnje, neovisno o tome je li počinitelj tu prijetnju namjeravao ostvariti, odnosno kazneno djelo postoji bez obzira na to iz kojih se razloga prijeti i što se time želi postići.

17. Da se radi o ozbiljnoj prijetnji, proizlazi prvenstveno iz riječi koje je okrivljenik uputio oštećenicima – „Da će ih ubiti, zaklati", te kada se izgovorene riječi dovedu u vezu s okolnostima u kojima su izrečene (okrivljenik boluje od duševne bolesti paranoidne shizofrenije i u tom trenutku nije bio pod terapijom, iskočio iz grmlja, držeći u svakoj ruci nož dužine oko 35 cm) tako izgovorene prijetnje su svakako podobne izazvati strah i uznemirenost kod oštećenika i to su očito i polučile. Da su oštećenici prijetnju shvatili ozbiljno proizlazi iz njihova iskaza, pa tako svjedok oštećenik Š.V. navodi kako je relativno nov u službi i ova situacija ga je poprilično uznemirila, dok je svjedok A.M. naveo kako je u tom trenutku kada se odgađaj odvio postojala opasnost da im okrivljenik naudi i bio je svjestan te opasnosti iako kao policijski službenik i posjeduje sredstva kako bi suzbio napad, ipak, u tom trenutku brineš za svoj život kao i život kolege, nije ti svejedno, ali moraš postupati.

18. Slijedom navedenog, provedenim dokazima u ovom kaznenom postupku kao i analizom obrane okrivljenika dovedenom u vezu sa ostalim provedenim dokazima ovaj sud je utvrdio da je okrivljenik utužene prigode prilikom postupanja policijskih službenika žrtve oštećenika A.M. i žrtve oštećenika Š.V., uslijed duševne bolesti paranoidne shizofrenije uslijed čega nije mogao vladati svojom voljom i shvatiti značenje svog postupanja u cilju da ih uplaši i uznemiri, iskočio iz grmlja, držeći u svakoj ruci nož dužine oko 35 cm, potom prišao žrtvi oštećenicima te im se obratio riječima " Tko to mene traži, što hoćete?!", a nakon što mu je žrtva oštećenik A.M. izdao naredbu da odloži noževe na pod, isto odbio učiniti te istodobno žrtvama oštećenicima upućivao više puta riječi: "Što oćete od mene, ubit ću vas, zaklat ću vas?!", a kad ste im se približio te nakon što je žrtva oštećeni Š.V. uporabio raspršivač s nadražujućom tvari, dao se u bijeg, a kada su ga žrtve oštećenici sustigli, stavili mu sredstva za vezivanje i posjeli ga u vozilo, na putu prema hitnoj pomoći rekao im je da bi ih bio zaklao da im je mogao prići bliže, a što je kod obje žrtve oštećenika izazvalo osjećaj uznemirenosti i straha. Sud zaključuje da su se u prethodno opisanom postupanju okrivljenika ostvarila kako objektivna tako i subjektivna obilježja dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2 u vezi st. 3. KZ/11, sve u vezi čl. 51. i čl. 24. KZ/11.

19. Nadalje analizom nalaza i mišljenja dr. V.K. sud je utvrdio da je okrivljeni V.P. bio neubrojiv u inkriminirano vrijeme. Prije svega valja navesti da sud nije našao nikakvih nedostataka u provedenom vještačenju. Naprotiv, nalaz i mišljenje su jasni, logični i neproturječni. Štoviše, mišljenje je uvjerljivo i dostatno argumentirano. 20. Kako je sud utvrdio da je okrivljenik počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti sud je trebao odlučiti, temeljem čl. 554. st. 1. ZKP/05, postoje li uvjeti za određivanje prisilnog smještaja okrivljenika u psihijatrijskoj ustanovi ili za psihijatrijsko liječenje na slobodi, sve prema odredbama ZZODS.

20.1. Člankom 51. st. 1. ZZODS propisano je da će sud u kaznenom postupku odredit prisilni smještaj neubrojive osobe u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od šest mjeseci ako je na temelju mišljenja vještaka psihijatra utvrdio da postoji vjerojatnost da bi ta osoba zbog težih duševnih smetnji, zbog kojih je nastupila njezina neubrojivost, mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo i da je za otklanjanje te opasnosti potrebno njezino liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.

20.2. Člankom 51. st. 2. ZZODS propisano je da će sud u kaznenom postupku odredit psihijatrijsko liječenje neubrojive osobe na slobodi u trajanju od šest mjeseci, ako je na temelju mišljenja vještaka psihijatra utvrdio da postoji vjerojatnost da bi ta osoba zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina neubrojivost mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo i da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njezino liječenje na slobodi. Ova odluka sadrži upozorenje neubrojivoj osobi da će biti prisilno smještena u psihijatrijsku ustanovu ako do dana određenog rješenjem o upućivanju u psihijatrijsku ustanovu iz članka 53. stavka 4. toga Zakona ne započne liječenje na slobodi.

20.3. Temeljem članka 27. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama osoba s težim duševnim smetnjama koja zbog tih smjetnji ozbiljno izravno ugrožava vlastiti ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost, smjestiti će se u psihijatrijsku ustanovu po postupku za prisilno zadržavanje i prisilni smještaj.

20.4. Analizom vještačenja dr. V.K. vidljivo je da je okrivljenik tempore criminis bio neubrojiv, te da kod njega zbog težih duševnih smetnji postoji vjerojatnost da bi mogao ponoviti počinjeno kazneno djelo ili počiniti neko drugo teže kazneno djelo, zbog čega postoji potreba izricanja sigurnosne mjere obveznog bolničkog psihijatrijskog liječenja.

20.5. Iz navedenog razloga sud je okrivljeniku odredio prisilni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

21. Sud je temeljem 79. KZ/11 oduzeo od okrivljenog V.P. predmete i to 2 (dva) rebrasta kuhinjska noža, dužine oko 30 cm, od čega je dužina oštrice oko 20 cm, a koji su oduzeti potvrdom o privremeno oduzimanju predmeta PU zadarske serijskog broja 01230922 i to iz razloga jer je u postupku nesporno utvrđeno da je navedene predmete okrivljenik uporabio za počinjenje inkriminiranih protupravnih djela zakonskih obilježja kaznenih djela, a po mišljenju suda, postoji opasnost da bi okrivljenik navedene predmete mogao ponovno upotrijebiti za počinjenje novog protupravnog djela. Naime, sukladno odredbi čl. 79. st. 2. KZ/11 propisano je da predmete i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela sud može oduzeti.

22.Privremeno oduzeti predmeti za koje je izdana potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU zadarske serijski broj 01230920 i to crna torba s osobnim stvarima (odjeća), plava torba s osobnim stvarima (odjeća, kablovi, upaljači), zippo upaljač zlatni, zelene škare, mobitel Redmi plavi, tablet Samsung sivi i bluetooth zvučnik sivi, temeljem čl. 189. st. 3. ZKP/08 vratit će se okrivljeniku V.P. ako postavi zahtjev u roku od godine dana od pravomoćnog okončanja ovog kaznenog postupka, u protivnom će se uništiti.

23. S obzirom da je okrivljenik nezaposlen, nema primanja, sud je okrivljenika oslobodio od dužnosti plaćanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP/08, a koji se odnose na paušalni trošak ovog postupka u iznosu od 500,00 kn, kao i trošak vještačenja, te nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja, sukladno odredbi čl. 148. st. 6. ZKP/08, jer je mišljenja da bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika.

24. Slijedom iznesenoga odlučeno je kao u izreci.

Zadar, 13. svibnja 2022.

Sutkinja

Dubravka Škalabrin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

DNA:

1. ODO Zadar

2. Okrivljenik V.P.

3. Branitelj okrivljenika Z.J.

4. Oštećenik A.M

5. Oštećenik Š.V.

Nakon pravomoćnosti:

- PU zadarska