REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu – Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška, Trg kralja Tomislava 6

Poslovni broj: 1 Ovr-941/2022-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški po sutkinji Lidiji Klašnja-Petrović u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H. Ž. P. p. d.o.o. Z., OIB: … zastupanog po punomoćnici S. P., dipl. iur. protiv ovršenika A. Z. iz S. P. S., OIB: … zastupanog po punomoćniku T. D., odvjetniku iz Z., povodom pravnog sredstva ovršenika u postupku izravne ovrhe, dana 11. kolovoza 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika A. Z. iz S. P. S., OIB: …, za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate od 29. srpnja 2022., kao neosnovan.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik A. Z. iz S. P. S., OIB: …, u roku 15 dana od dana dostave ovog zaključka, pokrenuti parnicu protiv ovrhovoditelja H. Ž. P. p. d.o.o. Z., OIB: … radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom na temelju presude Općinskog suda u Novoj Gradiški poslovni broj 7 P-582/13 od 21. srpnja 2014. iz razloga navedenih u članku 50. stavak 1. točka 9. i 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – odluka Ustavnog suda RH, 73/17 i 131/20 – dalje OZ).

Obrazloženje

1. Ovršenik A. Z. iz S. P. S., OIB: … podnio je 29. srpnja 2022. prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izravne ovrhe.

2. U prijedlogu navodi da je ovrhovoditelj H. Ž. P. p. d.o.o. Z., OIB: … dana 15. lipnja 2022. dostavio Financijskoj agenciji Zahtjev za izravnu naplatu navodno nepodmirenog dijela potraživanja na temelju presude Općinskog suda u Novoj Gradiški poslovni broj 7 P-582/13 od 21. srpnja 2014., a prema specifikaciji priloženoj u zahtjevu za izravnu naplatu: na ime glavnice u iznosu od 11.401,89 kn uvećane za pripadajuću kamatu i iznos od 6.598,90 kn na ime kamata zajedno s procesnim zateznim kamatama od dana podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu pa do isplate. Ovrhovoditelj je predmetni zahtjev neosnovano dostavio jer je ovršenik izvršio podmirenje cjelokupnog dugovanog iznosa, odnosno ovršenik je u razdoblju od 30. rujna 2013. do 31. prosinca 2014. izvršio uplatu cjelokupnog iznosa od 46.223,05 kn. Prvotno dugovanje ovršenika nastalo je prema pravnom predniku ovrhovoditelja H. Ž. d.o.o. Z. Budući da je došlo do statusnih promjena i osnivanja novih trgovačkih društava iz navedenog društva, a koji su stupili u pravni položaj prednika ovrhovoditelja, ovršenik je izvršio plaćanje duga pravnim sljednicima u cijelosti, odnosno ovrhovoditelju i trgovačkim društvima H.Ž. C. i H.Ž. I. d.o.o. Ovrhovoditelj je bio u poziciji solidarnog vjerovnika s navedena dva trgovačka društva. Uslijed navedenog vjerojatno je da primljene uplate nisu pravilno knjižene te se uplatama ovršenika nije zatvarala glavnica, troškovi parničnog postupka i zakonske zatezne kamate. U odnosu na nepodmireni iznos zakonskih zateznih kamata koje se pokušavaju naplatiti Zahtjevom za izravnu naplatu od 15. lipnja 2022. nastupila je zastara sukladno odredbi članka 233. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima pa je i podneseni Zahtjev za izravnu naplatu nezakonit. Osim toga ovrhovoditelj potražuje iznos od 6.598,90 kn s procesnim kamatama od dana podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu. Odredbom članka 31. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima propisano je da na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu. U svezi toga potraživanje ovrhovoditelja je protupravno i protuzakonito. U odnosu na prijedlog za odgodu ovrhe ovršenik navodi da će mu provedbom ovrhe nastati nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta iz razloga što je umirovljeni hrvatski branitelj s malim primanjima pa nezakonita naplata podmirenog duga i nezakonito obračunavanje zakonskih zateznih kamata predstavlja znatan teret njegovim prihodima koji se temelje na mirovini, kao i onemogućavanje podmirenja mjesečnih obveza. Ovršenik ima izrazito mala mjesečna primanja koja nakon pljenidbe i prijenosa ne bi bila dostatna za dostojanstven život. Provedbom pljenidbe i prijenosa ovršenik neće imati sredstva za svakodnevne životne potrebe i podmirenje redovitih troškova.

Predlaže da sud na temelju članka 210. OZ-a, a u svezi sa člankom 50. i 65. OZ-a proglasi nedopuštenom pljenidbu i prijenos novčanih sredstava ovršenika te alternativno predlaže da sud, ukoliko smatra da je ovakav prijedlog neosnovan, donese rješenje o odgodi prijenosa novčanih sredstava ovršenika i zaključak o upućivanju ovršenika u parnični postupak.

3. U odgovoru na prijedlog ovrhovoditelj obrazlaže odredbe članka 210. stavka 2. OZ-a i odredbe članka 50. stavak 1. istog zakonskog propisa. Navodi da je presudom Općinskog suda u Novoj Gradiški poslovni broj P- 582/13 od 21. srpnja 2014., koja je u cijelosti potvrđena presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž- 1918/14 od 30. listopada 2014. naloženo platiti A. Z., ovdje ovršeniku na ime naknade štete iznos od 26.534,55 kn zajedno sa zateznom kamatom tužiteljima H.Ž. P. p. d.o.o., H. Ž. C. d.o.o. i H.Ž. I. d.o.o. te je osim toga dužan platiti i troškove postupka u iznosu od 9.270,00 kn sa kamatom od 21. srpnja 2014. Od dosuđenih iznosa društvo H. Ž. P. p. d.o.o., sukladno omjerima utvrđenim Planom podijele trgovačkog društva H. Ž. H. ž. d.o.o. pripada iznos od 11.401,89 kn uvećan za pripadajuću zakonsku kamatu kao i iznos od 4.638,00 kn za troškove postupka sa zateznom kamatom od 21. srpnja 2014. do isplate. Dana 21. studenog 2014. ovršenik je na račun društva H.Ž. P. p. d.o.o. uplatio iznose od 4.635,00 kn i 11.409,85 kn, dakle ukupno iznos od 16.044,85 kn, a kojim uplatama nije podmiren dug po predmetnoj pravomoćnoj presudi u cijelosti. Zakonska zatezna kamata na dan uplate koja ovrhovoditelju pripada na parnični trošak iznosi 187,43 kn, a na glavno potraživanje iznosi 17.821,32 kn. Sukladno odredbi članka 172. Zakona o obveznim odnosima, ako dužnik pored glavnice duguje u kamate i troškove, prvo se namiruju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica. Iznosom uplaćenim od strane ovršenika prvo su namireni troškovi sa zateznim kamatama do 21. studenog 2014. u iznosu od 4.822,43 kn te dio kamata na glavno potraživanje u iznosu od 11.222,42 kn. Stoga je na ime kamata ostao ne podmiren iznos od 6.598,90 kn te glavnica u iznosu od 11.401,90 kn. Budući da ovršenik nije uplatio navedene iznose ovrhovoditelj je na temelju članka 5. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima podnio zahtjev za izravnu naplatu. Da ovršenik nije platio ukupno potraživanje ovrhovoditelja vidljivo je i iz dokaza o izvršenim uplatama koje je dostavio ovršenik. Protivno navodima ovršenika, ovrhovoditelj je jasno specificirao potraživanje, a što je vidljivo upravo iz dopisa na koji ukazuje ovršenik. Isto tako neutemeljeni su navodi ovršenika iz točke 3. njegovog prijedloga budući da iz izreke predmetne pravomoćne presude jasno proizlazi da je A. Z. naloženo platiti tužiteljima H. Ž. P. p. d.o.o., H. Ž. C. d.o.o. i H. Ž. I. d.o.o. na ime naknade štete iznos od 26.534,55 kn zajedno s pripadajućom zateznom kamatom kako je navedeno u stavku 1. izreke presude, a na ime troška postupka isplatiti tužiteljima H. Ž. P. p. d.o.o. i H. Ž. C. d.o.o. iznos od 9.270,00 kn zajedno s kamatom od presuđenja do isplate, odnosno od 21. srpnja 2014. do isplate. Ovršenik nadalje pogrešno tumači da je za nepodmireni iznos zakonskih zateznih kamata nastupila zastara pozivajući se pri tome na odredbe članka 226. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima u svezi s odredbom članka 233. stavak 2. istog zakona. Ovrhovoditelj se poziva na naprijed citiranu odredbu članka 172. Zakona o obveznim odnosima o uračunavanju duga i ističe da je na ime stranaka ostao nepodmiren iznos od 6.598,90 kn i glavnica u iznosu od 11.401,90 kn pa je riječ o uglavničenoj kamati na koju teku procesne kamate, sve sukladno odredbi članka 31. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, koji se protivno tumačenje ovršenika analogno primjenjuje i u postupku podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu Financijskoj agenciji kao nadležnom tijelu. Dakle, ne postoji niti jedan razlog propisan člankom 50. stavak 1. Ovršnog zakona za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i za podnošenje istog pa ovrhovoditelj predlaže ovaj prijedlog odbaciti kao nedopušten.

U odnosu na prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, ovrhovoditelj se poziva na odredbe članka 65. OZ-a i dodaje da ovršenik nije ispunio kumulativne uvjete za odgodu ovrhe. Ovršenik svojim paušalnim navodima da će mu u slučaju ovrhe nastati nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta iz razloga što je umirovljeni Hrvatski branitelj s malim primanjima, bez dostavljanja potvrde o imovnom stanju, ni na koji način nije dokazao da bi provedbom ovrhe pretrpio ne nadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Upravo suprotno, ovrhovoditelj trpi štetu jer ovršenik odbija ovrhovoditelju podmiriti dug na temelju pravomoćne i ovršne presude, zbog čega je ovrhovoditelj i pokrenuo postupak prisilne naplate. Predlaže da sud zbog ne ispunjenja zakonskih uvjeta odbaci prijedlog za odgodu ovrhe kao nedopušten.

4. Na temelju čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a, nakon što ovršenik sazna da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke, može predložiti sudu da donese rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. OZ-a).

5. Ovršni sud je na temelju odredbe članka 52. stavak 3. OZ-a ovlašten uputiti ovršenika u parnicu kada je ovršenik podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz čl. 210. OZ-a (Zaključak Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske Su-IV-148/2018 od 21. studenog 2018.).

6. Razlozi zbog kojih ovršenik smatra da je izravna ovrha nedopuštena predstavljaju žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točka 9. i 11. OZ-a.

Odredbom članka 52. stavak 3. OZ-a propisano je da ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje razloga na koje se ovršenik poziva u smislu članka 50. stavak 1. točka 7. i 9. do 11. OZ-a ili se o tim razlozima ne očituje u roku od 8 dana, sud prvog stupnja donijet će zaključak kojim će uputit ovršenika da u roku od 15 dana od dostave zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz navedenih žalbenih razloga. Ukoliko ovršenik svoje tvrdnje može dokazati javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ukoliko su činjenice na kojima se temelji njegova žalba općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim presumpcijama, sud neće ovršenika uputiti u parnicu, nego će prihvatiti njegov prijedlog, ukinuti sve provedene radnje i obustaviti ovrhu, odnosno u ovom slučaju proglasiti pljenidbu i prijenos nedopuštenim.

7. Ovrhovoditelj je osporio postojanje razloga na koje se ovršenik poziva u smislu članka 50. stavak 1. točka 9. i 11. OZ-a. Ovršenik nije svoje tvrdnje dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno činjenice na kojima se temelji njegova žalba nisu općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim presumpcijama.

8. Stoga je sud zaključkom uputio ovršenika, u roku 15 dana od dana dostave zaključka, pokrenuti parnicu protiv ovrhovoditelja H. Ž. P. p. d.o.o. Z., , OIB: …, radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom na temelju presude Općinskog suda u Novoj Gradiški poslovni broj 7 P-582/13 od 21. srpnja 2014., iz razloga navedenih u članku 50. stavak 1. točka 9. i 11. OZ-a

9. Na temelju članka 210. stavak 1. i 2. OZ-a Ovršnog zakona ("nakon što ovršenik sazna da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke, može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o odgodi ovrhe.

10. Na temelju članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek. Ovršenik je izjavio pravni lijek u skladu s odredbama Ovršnog zakona (pravna sredstva ovršenika u postupku izravne ovrhe), međutim ovršenik nije učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

11. Ovršenik odgodu izravne ovrhe predlaže iz razloga što ima izrazito mala mjesečna primanja koja nakon pljenidbe i prijenosa ne bi bila dostatna za dostojanstven život. Ističe da zbog provedbe ovrhe neće imati financijska sredstva za svakodnevne životne potrebe i podmirenje redovitih životnih troškova. Međutim, za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete, već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Pod takvom štetom se podrazumijeva šteta koju ovršenik u slučaju uspjeha u postupku ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao, ali uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Pri tome ovršenik nije dužan dokazati nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, ali je dužan dostaviti dokaze kojim će učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za njega nastupila takva šteta. Dakle vjerojatnost nastanka štete i razlozi za odgodu ovrhe ovise isključivo o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, u konkretnom slučaju pravne osobe HŽ Putnički prijevoz d.o.o. Zagreb, a ne ovršenika. Na ove okolnosti nema prijedloga i dostavljenih dokaza od strane ovršenika.

12. Iz navedenih razloga nisu ispunjeni kumulativni uvjeti za odgodu ovrhe propisani člankom 65. stavak 1. OZ-a, a u svezi članka 210. stavak 1. i 2. OZ-a pa je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe odbijen kao neosnovan.

13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

Nova Gradiška, 11. kolovoz 2022.

Sutkinja

Lidija Klašnja- Petrović, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležni Županijski sud.