Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Zk-461/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja I. B., OIB: …, iz Z., zastupanog po punomoćnici S. P. U., odvjetnici iz Z., protiv protustranaka K. M.[1] , OIB: …, iz Z., T. B., OIB: …, iz Z., i N. P., OIB: …, iz Z., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi protustranaka protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-69751/2021 (Ozn. Z-62193/2021) od 25. ožujka 2022., 11. kolovoza 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba protustranaka uvažava se kao osnovana te se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-69751/2021 (Ozn. Z-62193/2021) od 25. ožujka 2022. preinačuje tako da se odbija prijedlog predlagatelja od 24. studenoga 2021., nalaže brisanje provedenog upisa i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u zk.ul.br. 8316 k.o. V..

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane rješenjem broj Z-21468/2022 od 26. travnja 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

"I. Uvažava se prigovor predlagatelja kao osnovan, preinačuje se rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta ovog suda posl. br. Z 62193/2021 od 15. prosinca 2021., te rješava:

U zk.ul. 8316 k.o. V.,

- na nekretnini upisanoj kao ZK tijelo I (jedan), koja se sastoji od zk.čbr. 1437/8, površine 410 m2, u društvenom vlasništvu s upisanim pravom korištenja M. K.[2] u 85/410 dijela, M. K.[1] u 14,1666/410 dijela, B. T. u 7,0833/410 dijela, P. N. u 7,0833/410 dijela, B. T. u 28,3333/410 dijela te P. N. u 28,3333/410 dijela, na temelju Presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni br. P-385/21 od 30. rujna 2021., upisuje se pravo korištenja predlagatelja I. B., OIB …, Z. u omjeru od 85/410 dijela; u prvenstvenom redu zabilježbe spora upisane pod Z-9905/2019.

II. Brišu se zabilježbe odbijenog prijedloga pod Z-62193/2021 i zabilježba spora Z- 9905/19.

III. Nalaže se provedba."

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijele su protustranke 19. travnja 2022. zbog nepotpuno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja te predlažu da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje.

3. Odgovor na žalbu nije dan.

4. Žalba je osnovana.

5. Rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-62193/2021 od 15. prosinca 2021. odbijen je prijedlog predlagatelja radi uknjižbe prava vlasništva na 85/410 dijela na nekretnini označenoj kao čkbr. 1437/8 upisana u zk.ul.br. 8316 k.o. V., a na temelju pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P- 385/21 od 30. rujna 2021.

5.1. Prijedlog je odbijen jer da je predlagatelj zatražio upis prava vlasništva, a da prema stanju zemljišne knjige knjižni prednici (tuženici) nemaju uknjiženo to pravo, već pravo korištenja zemljišta na temelju članaka 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta i da nije izvršeno brisanje društvenog vlasništva, a da to više i nije moguće samo na temelju zakonskih odredbi bez dodatnih isprava. Isto tako, da se ne može dopustiti niti uknjižba prava korištenja u korist predlagatelja u istom opsegu i na isti način na koji su upisani knjižni prednici jer je stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15.-pročišćeni tekst - dalje: ZV) 1. siječnja 1997. (greškom u pisanju naveden datum 1. srpnja 1997.), prestala mogućnost stjecanja ograničenog stvarnog prava kao što je pravo korištenja. Da bi se moglo udovoljiti zahtjevu predlagatelja da je prije svega potrebno izvršiti brisanje društvenog vlasništva uz dostavu navedene presude i drugih odgovarajućih isprava.

5.2. U prigovoru predlagatelj navodi da društveno vlasništvo više ne postoji jer su pretvorbom tog vlasništva temeljem zakonskih odredbi nekretnine u društvenom vlasništvu postale vlasništvo do tada upisanih korisnika te da je trebalo dopustiti upis prava vlasništva u formi prava korištenja na suvlasničkim dijelovima protustranaka, kako je to i naloženo sudskom odlukom.

5.3. Prvostupanjski sud je prihvatio prigovor i dopustio upis prava korištenja predlagatelja u prvenstvenom redu zabilježbe spora upisane pod Z-9905/2019, te naložio brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe spora.

5.4. U obrazloženju svoje odluke prvostupanjski sud se pozvao na članak 117. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19. – dalje: ZZK) kojim je propisano da će sud, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu, nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena, utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i isprave imaju potreban oblik.

5.5. Prvostupanjski sud ocjenjuje da su ispunjene sve pretpostavke iz navedenog članka i da u stanju zemljišne knjige ne postoji zapreka određivanju predloženog upisa.

6. U svojoj žalbi protustranke navode samo jedan razlog za pobijanje navedenog rješenja, a to je da je na presudi koja je temelj za upis ukinuta klauzula pravomoćnosti i ovršnosti rješenjem suda broj P-385/21-45 od 25. siječnja 2022.

6.1. Prema odredbi članka 116. ZZK-a, za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno je stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu. To znači da zemljišnoknjižni sud o prijedlogu, a nakon toga i o prigovoru neke od stranaka, odlučuje prema sadržaju prijedloga kakav je on bio u trenutku podnošenja prijedloga i uz prijedlog priloženih isprava te prema stanju zemljišne knjige kakvo je bilo u vrijeme podnošenja prijedloga.

6.2. Prema članku 48. stavak 1. ZZK-a, upisi u zemljišnu knjigu dopustit će se samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost. Isprave na temelju kojih se može dopustiti upis mogu biti privatne ili javne isprave. Sudska odluka je javna isprava i prema članku 60. stavak 1. točka b) ZZK-a, da bi se na temelju iste mogao dopustiti upis mora se raditi o sudskoj odluci koja se prema propisima o ovrsi smatra ovršnom ispravom prikladnom za upis prava u zemljišnu knjigu i mora sadržavati točnu oznaku zemljišta ili prava na koje se odnosi upis.

6.3. Prema članku 25. stavak 1. i 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20.), sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje ovršna je ako je postala pravomoćna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostave odluke ovršeniku, ako zakonom nije drukčije određeno. Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko trpljenje ili nečinjenje (propuštanje) ovršna je ako je postala pravomoćna, osim ako je u ovršnoj ispravi određen poseban rok za usklađivanje ponašanja ovršenika s njegovom obvezom.

6.4. U konkretnom slučaju, uz sudsku odluku na kojoj se temelji prijedlog i koja sadrži nalog na trpljenje i brisanje upisa društvenog vlasništva, kao i prava korištenja tuženika uz istovremeni upis prava vlasništva tužitelja priložena je potvrda pravomoćnosti i ovršnosti izdana od Općinskog građanskog sud u Zagrebu.

6.5. Kako je uz prijedlog priložena sudska odluka koja isprava je sastavljena u obliku propisanom za njezinu valjanost, koja je ovršna isprava i koja je bila opremljena potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti, to je nebitna za odlučivanje o prijedlogu činjenica da je naknadno, nakon podnošenja prijedloga, rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-385/21-45 od 25. siječnja 2022. ukinuta potvrda pravomoćnosti i ovršnosti presude broj P-385/21 od 30. rujna 2021.

6.6. Prema članku 99. stavak 2. ZZK-a, u zemljišnoknjižnim postupcima se postupa prema pravilima izvanparničnog postupka, a podredno parničnog postupka, ako ZZK- om nije drugačije određeno. Člankom 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP) propisano je da povodom žalbi stranaka, drugostupanjski sud, po službenoj dužnosti pazi na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka.

2., 4., 8., 9. 13. i 14. ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6.7. Ispitujući pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka, ocjena je ovog suda da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu na koju se pazi po službenoj dužnosti.

6.8. Međutim, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je dopustio traženi upis.

6.9. Uvidom u zk.ul.br. 8316 k.o. V. utvrđeno je da je u istom upisana kčbr. 1437/8 pranica u R. ukupne površine 410 čhv u AI (jedan) u društvenom vlasništvu, obiteljska stambena zgrada u Z., sagrađena na 111/410 dijela čkbr. 1437/8, upisana kao z.k. tijelo AII (dva) u suvlasništvu P. B. i P. D. i obiteljska kuća u Z., sagrađena na 129/410 dijela čkbr. 1437/8 upisana kao z.k. tijelo AIII (tri) u suvlasništvu B. B., B. Ž., M. B. B. i B. M.. Na teretnom listu upisano je pravo korištenja zemljišta u AI (jedan) po člancima 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta u korist M. K.[2] u 85/410, M. K. u 14,1666/410 dijela, B. T. u 7,0833/410 dijela, P. N. u 7,0833/410 dijela, B. T. u 28,3333/410 dijela i P. N. u 28,3333/410 dijela.

6.10. Prema članku 2. stavku 3. ZV-a, nekretnine su čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno. Prema članku 9. stavku 1. ZV-a, pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje... Člankom 4. stavak 2. ZZK-a propisano je da sve što je sa zemljištem trajno povezano na površini ili ispod nje, u pravnom smislu, sastavni je dio zemljišta i dijeli njegovu pravnu sudbinu… S obzirom na navedene odredbe na nekretnini koja je navedena kao z.k. tijelo AI, sagrađene su dvije obiteljske zgrade koje se vode kao z.k. tijelo AII i AIII na kojima je upisano suvlasništvo fizičkih osoba različitih od osoba protustranka, pa s obzirom na načelo jedinstva nekretnine, nije bilo moguće upisati suvlasništvo predlagatelja na zemljišnoj čestici upisanoj kao z.k. tijelo AI.

6.11. Pored toga članak 367. stavak 1. ZV-a propisuje, da ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada u nečijem vlasništvu te je upisana u zemljišnoj knjizi kao zemljišnoknjižno tijelo zasebno od zemljišta na kojem je izgrađena, vlasnik zgrade steći će pravo vlasništva cijele nekretnine spajanjem svih tih zemljišnoknjižnih tijela u jedno uz upis prava vlasništva na spojenom tijelu u korist vlasnika zgrade. To bi značilo da su upisani suvlasnici na obiteljskim zgradama upisanim u zk.tijelo AII i AIII i vlasnici zemljišta na kojem su zgrade izgrađene, a koje je upisano kao zk.tijelo AI, a na koje se presuda ne odnosi. Dok protustranke kao korisnici zemljišta upisanog kao zk. tijelo AI ne mogu biti upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine, bez da se prije toga ne izvrši parcelacija i formiranje novih čestica na kojima su obiteljske kuće i čestice koja će biti samo zemljište, polazeći od činjenice da su obiteljske kuće sagrađene na 111/410 i 129/410 dijela, pa do cijelog preostaje 240 dijela.

6.12. Pored toga, pravo korištenja više nije moguće upisati jer stupanjem na snagu ZV-a, 1. siječnja 1997., prestala je mogućnost stjecanja ograničenog stvarnog prava kao što je to bilo pravo korištenja.

7. Kako se pobijana odluka ne može provesti zbog stanja zemljišne knjige to je ovaj sud uvažio žalbu protustranaka te preinačio pobijano rješenje, odbio prijedlog, naložio brisanje provedenog upisa, uspostavu prijašnjeg stanja i brisanje zabilježbe žalbe, primjenom članka 149. stavak 1. točka b. ZZK-a.

Koprivnica, 11. kolovoza 2022.

Sutkinja

Vesna Rep v. r.