Poslovni broj: 19. Psp-39/2022
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU
Stjepana Radića 81
R J E Š E N J E
Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji Ani Kević Brakus, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: M. A., iz Z., OIB: .., zastupana po punomoćniku Š. M., odvjetniku iz Š., protiv tuženika: R. E., iz S., OIB : … radi smetanja posjeda, povodom prijedloga za određivanjem privremene mjere, izvan ročišta, dana 10. kolovoza 2022.g.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanjem privremene mjere koji glasi:
"I. Određuje se privremena mjera osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice na način da se zabranjuje tuženiku izvođenje bilo kakvih radnji kojima bi se provele promjene na nekretnini označenoj kao čest.zem. 7212 K.O. J., i to pod prijetnjom izricanja novčane kazne, sve u roku od 24 sata i pod prijetnjom ovrhe.
II. Ovo rješenje ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka."
Obrazloženje
1. Tužitelj je dana 10. kolovoza 2022. godine podnio tužbu protiv tuženika radi smetanja posjeda. U tužbi navodi kako je tužiteljica stvarna i zemljišnoknjižna vlasnica i posjednica nekretnine oznake čest.zgr. 19/1 K.O. J. koja da u naravi predstavlja obiteljsku kuću tužiteljice, a tuženik da je suvlasnik susjedne čest.zem. 7212 K.O. J. koja u naravi čini njegovu obiteljsku kuću, a koju česticu je isti formirao tijekom ishodovanja građevinske dozvole za rekonstrukciju svoje kuće, te da je tom promjenom u čest.br. 7212 nezakonito obuhvatio i dio ispred kuće tužiteljice a koji je oduvijek bio sastavni dio njezine nekretnine čest.zgr. 19/1 K.O. J..
2. Tužiteljica da je do svoje nekretnine oduvijek dolazila preko središnjeg dijela nekretnine današnje oznake čest.zem. 7212 K.O. J. da je oduvijek i bila otvorena za prolaz te da drugog puta do kuće tužiteljice nema. Tužiteljica da prebiva u Z., a dana 16.7.2022. da je došla u J. na ljetovanje te da je na nekretnini čest.zem. 7212 K.O. J. zatekla izgrađenu metalnu ogradnu konstrukciju od profila sa žičanom mrežom koju je postavio tuženik a kojom je on sam odredio kuda bi trebao ići pristupni put do kuće tužiteljice i to kao vrlo uski prolaz sa puno lomova što da je za tužiteljicu potpuno neprihvatljivo. Ujedno tuženik da je na navedenu nekretninu postavio nekoliko nadzornih kamera koje snimaju tužiteljicu i njezinu obitelj zbog čega da se ona osjeća ugroženo.
3. O navedenom tužiteljica da je odmah izvršila prijavu policiji, da je izvršeno uredovanje policije i sačinjen službeni zapisnik. Tužiteljica navodi da tuženik nasilno
pokušava nametnuti tužiteljici pristupni put koji nije niti malo adekvatan, koji je s puno lomova i neprolazan kako za osobe tako i za kolica ili nosila i u slučaju hitnih intervencija, a pored toga taj put da je ogradio dva metara visokom žičanom ogradom i postavio nadzorne kamere što da je potpuna devastacija prostora i životnih uvjeta, a tužiteljica i njezina obitelj, kao i njezini prednici prije nje, svojoj kući da pristupaju i da su pristupali isključivo sredinom nekretnine današnje oznake čest.zem. 7212 K.O. J. U skladu s tim tužiteljica da je i pokrenula postupak radi (između ostalog) utvrđenja prava služnosti koji se kod Općinskog suda u Šibeniku vodi pod poslovnim brojem P-2110/2020 u kojem postupku da je sud bio na očevidu dana 4.3.2022. godine i tada sporne metalne ogradne konstrukcije i kamera da nije bilo. Ujedno u tom spisu da se nalaze fotografije ranijeg stanja iz kojih se vidi da ogradne konstrukcije i kamera tada nije bilo.
4. Tuženik da se u zadnje vrijeme prema tužiteljici i njezinoj obitelji ponaša nasilno, konstantno da im umanjuje kvalitetu života, uništava njihovo vlasništvo radi čega je tužiteljica već podnijela nekoliko kaznenih prijava te da ih tuženik zapravo nasilno želi otjerati iz njihove kuće te radi navedenog predlaže donošenje privremene mjere na način opisan u izreci ovog rješenja.
5. Prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.
6. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane su odredbom čl. 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ) koja propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnim opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
7. Člankom 347. stavkom 2. OZ-a je propisano da sud može odrediti privremenu mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama ako je to nužno radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda (tzv. regulacijska mjera).
8. Učiniti vjerojatnim postojanje tražbine ne znači i dokazati da ona zaista postoji. U postupku osiguranja sud odlučuje na temelju ocjene o vjerojatnosti postojanja tražbine, a ne na temelju izvjesnosti o njenom postojanju. Nije naravno dovoljna tvrdnja predlagatelja da njegova tražbina postoji nego je dužan navesti okolnosti i po mogućnosti priložiti dokaze iz kojih postoji vjerojatnost postojanja tražbine, dakle sud bi trebao doći do uvjerenja da ima više argumenata u prilog postojanju određene činjenice nego onih koji govore suprotno.
9. Da bi sud odredio privremenu mjeru nužno da je budu ispunjene i opća (objektivna) i posebna (subjektivna) pretpostavka. Opća pretpostavka je ispunjena ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a posebna ako učini vjerojatnim opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
10. Vjerojatnost tražbine tužitelja je potkrijepljena zemljišnoknjižnim izvatkom za kat.čest. 19/1 zgr k.o. J. iz kojeg je razvidno da je tužiteljica vlasnica kuće položene na istoj te iz zemljišnoknjižnog izvatka za kat.čest.7212 k.o. J. iz kojeg je razvidno da je tuženik suvlasnik za ½ dijela iste, a na navedenoj čestici da se nalaze kuća dok je iz preslike katastarskog plana razvidno da se čest.broj 19/1 nalazi
pored čest.broj 19/2 kao i pored čest.br. 7212 sve k.o. J., međutim, tužiteljica-predlagateljica samo paušalno, ali ne i argumentirano, navodi da predmetni pristupni put preko čest.broj 7212 k.o J. nije niti malo adekvatan, da ima puno lomova te da je neprolazan kako za osobe tako i za kolica ili nosila i u slučaju hitnih intervencija, prema stavu ovog suda, nije učinila vjerojatnim opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tužiteljičine tražbine niti je svojim navodima da je tuženik postavio nadzorne kamere i metalnu ogradnu konstrukciju od profila sa žičanom mrežom na predmetni put učinila vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
11. Dakle, takvi paušalni i ničim argumentirani navodi predlagateljice sami po sebi ne daju pouzdan osnov za prihvaćanje predmetnog prijedloga odnosno ne dovode sud niti do najnižeg stupnja uvjerenja o postojanju opasnosti da bi bez određivanja predložene mjere protivnik spriječio ili znatno otežao ostvarenje predlagateljičine tražbine, odnosno da bi joj takvim ponašanjem tuženika, prije okončanja posjedovne parnice (u slučaju pozitivnog ishoda ove posjedovne parnice koja je u tijeku), a bez određivanje tražene mjere, mogla nastati nenadoknadiva ili teško nenadoknadiva šteta.
12. Naime, ako bi, ne prejudicirajući ishod spora, u posjedovnoj parnici tužiteljica uspjela s tužbenim zahtjevom odnosno ako bi se tuženiku naložila uspostava stanja koje je bilo prije navodnog smetanja posjeda čak i ako bi mu nastala nekakva šteta ona se sasvim sigurno ne bi mogla kvalificirati kao nenadoknadiva ili teško nenadoknadiva.
13. Potonje iz razloga što bi tuženik morao uspostaviti prijašnje stanje, a ukoliko to ne bi učinio dobrovoljno isto bi se učinilo prisilno u sudskom ovršnom postupku, troškove kojega bi podmirio upravo tuženik.
14. Naposljetku, tužiteljica (predlagateljica) niti svojim paušalnim i ničim potkrijepljenim navodima (eventualno podnesenim kaznenim ili prekršajnim prijavama) da se tuženik prema tužiteljici i njezinoj obitelji ponaša nasilno te da zastrašuje tužiteljicu, nije učinila vjerojatnim niti da je određivanje privremene mjere potrebno kako bi se spriječilo nasilje.
15. Slijedom svega naprijed navedenog razvidno je da posebna pretpostavka nije ostvarena, a obzirom da zakon taksativno propisuje kumulativno ostvarenje (postojanje) opće i posebne pretpostavke da bi se moglo udovoljiti prijedlogu za određivanje privremene mjere to je sud iz gore navedenih razloga odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Šibeniku, 10. kolovoza 2022.g.
Sudac :
Ana Kević Brakus v.r.
